PRAVAŠKA INICIJATIVA: Trg Blage Zadre umjesto Trga maršala Tita
Pravaški savez HSP-HČSP Velike Gorice još jednom želi javno ukazati kako je krajnje vrijeme za uklanjanje imena Trga maršala Tita u gradskoj četvrti Vladimir Nazor. Samo je nekoliko gradova u Republici Hrvatskoj koji to još nisu učinili, a među njima je i Velika Gorica. Valja napomenuti kako je čak i EU parlament u rujanskoj deklaraciji od zemalja članica zatražio uklanjanje simbola totalitarnog komunizma. Maršal Tito to zasigurno jest. Umjesto imena neprijepornog zločinca koji je odgovoran za brojna stratišta hrvatskog življa na području bivše države, pa čak i izvan nje, Pravaški savez predlaže imenovati ovaj lijepi trg po jednom od najvećih heroja novije hrvatske povijesti, general -bojniku Blagi Zadri, zapovjedniku obrane Borova naselja i zapovjedniku 3. Bojne204. Brigade HV za Borovo naselje i Trpinjsku cestu.
„Za Hrvatsku ću dati život, samo da mi je doživjeti dan kad bude nezavisna i priznata“ – poznate su njegove riječi. No, nije, nažalost, dočekao slobodnu Hrvatsku. Ipak, njegovo ime postalo je simbol junaštva i hrabrosti, a zbog svoje karizme i jedan je od najpoštovanijih ikona Domovinskog rata. Ulice po njemu, osim u Vukovaru, postoje još samo u zagrebačkim Sesvetama, te u Splitu.
Također podsjećamo gradonačelnika Dražena Barišića na neispunjeno obećanje iz veljače 2016. godine kada je u dvorani Pučkog učilišta tijekom Braniteljske predstave o Vukovaru javno obećao kako će Grad imenovati ulice ili trgove po velikogoričkim vitezovima koji su pali braneći upravo Vukovar. Riječ je o Mladenu Amstrongu Grofu, Tihomiru Tomašiću Tihici i Željku Hercegu Džeri. Na slijedećoj poveznici možete vidjeti jasno izgovoreno obećanje poštovanog gradonačelnika: https://youtu.be/I60B-bEl5KQ
Vjerujemo da je sada, napokon, došlo vrijeme da se ovo obećanje ispuni.
Uskoro ćemo obilježiti još jednu tužnu obljetnicu pada grada Vukovara, simbola junačke obrane, presudne u borbi za slobodu i neovisnost naše domovine.
Pitamo se, kako doći osamnaestog studenog na vukovarsko Sajmište, Trpinjsku cestu, Mitnicu, Ovčaru... a u svom gradu ne imati Vukovarsku ulicu, niti trg po nijednom vukovarskom heroju, a imati još uvijek Trg mršala Tita, onog istog, čija je Armija rušila Vukovar i ubijala nedužne?! Zar ćemo ići u Vukovar pognute glave, znajući da žrtvu njegovih branitelja štujemo samo riječima, a djela nemamo?!
Zato, tražimo, da se u nakraćem vremenskom roku preimenuje Trg maršala Tita u Trg Blage Zadre, imenuje Vukovarska ulica, kao i ulice po Mladenu Amstrongu Grofu, Tihomiru Tomašiću Tihici i Željku Hercegu Džeri, kako je već i obećano.
Građane, uz to, treba osloboditi troškova izmjene dokumenata.
Znamo, dakako, da postoji pregršt drugih tema koje su za građane Velike Gorice od životne važnosti, ali ova inicijativa zaslužuje posebnu pozornost jer nosi jednu duhovnu i moralnu dimenziju (zahvalnost) koja nas čini boljim ljudima.
Bog i Hrvati!
HSP Velike Gorice – Podružnica „Mladen Amstrong Grof“
Javite nam se na e-mail: e-adresa: hsp.gorica@gmail.com
IZVRŠNI ODBOR PODRUŽNICE:
Lucijan Maslać (predsjednik)
Ivica Gašpar (tajnik)
Danijel Grbač (dopredsjednik)
Stjepan Palčić (dopredsjednik)
Šime Bačić (rizničar)
Marija Jeleković
Danko Ištvanek
Robert Bodružić
Mario Vuković
NADZORNI ODBOR:
Ivan Palčić (predsjednik N.O.)
Karlo Blagaj
Ivan Lerotić
Lucijan Maslać, mag. oec.
Predsjednik podružnice
Mladen Amstrong je bio jedan od osnivača HOS-a i HSP-a u Velikoj Gorici, te i prvi predsjednik podružnice koja danas nosi njegovo ime.
Mladen je, iako obiteljski čovjek i otac dvoje malodobne djece, na samom početku velikosrpske agresije uzeo pušku u ruke i u odori Hrvatskih obrambenih snaga (HOS) otišao braniti Vukovar koji je od samog početka bio u nezavidnom položaju i predstavljao istinski branik domovine pred velikosrpskom najezdom.
Na tom braniku, Mladen je braneći vukovarsko Sajmište, položio život, 28. listopada 1991. godine
Pravaš
Kroz stoljeća pravaš jaše
Branio je što je naše
Desnica mu sablju mije
Nikom svoje dao nije!
Domovina navijek treba
Koji mole pravdu s Neba
Koji časno služe rodu
I umiru za slobodu!
Prisegnimo i mi Anti,
Držimo se svi ko jedan
I kliknimo: za Dom spreman!
Zbog istine zlu prkosi
Vukovar u srcu nosi
I sve sile što mu mogu
Na koljena samo Bogu!
Takve, braćo, povijest pamti
Prisegnimo i mi Anti,
Držimo se svi ko jedan
I kliknimo: za Dom spreman!
Ivica Gašpar
POVIJEST HSP-a
Hrvatska stranka prava (HSP) je nedvojbeno najstarija politička stranka u modernom smislu na prostoru današnje Hrvatske te Bosne i Hercegovine. Utemeljena je 26. lipnja 1861., kada su u Hrvatskom saboru dr. Ante Starčević i dr. Eugen Kvaternik izložili načela i temelje pravaštva. U prva dva desetljeća stranka raste, razvija se, biva zabranjivana, prolazi Rakovički ustanak 1871. u kojemu pogiba Kvaternik, vodeći članovi bivaju potom proganjani i zatvarani.
Iz tog razdoblja treba spomenuti “Naputak članovima Stranke prava”, objavljen 1871. u pravaškom časopisu “Hrvatska”, u kojem Starčević izlaže kroz 30 točaka temeljne smjernice za političko djelovanje. No, i na području književnosti se ističu tijekom nekoliko desetljeća mnogi pisci i pjesnici pravaške orijentacije kao npr. dr. Safvet-beg Bašagić, Fran Galović, dr. August Harambašić, dr. Ante Kovačić, Silvije Strahimir Kranjčević, Eugen Kumičić i Antun Gustav Matoš. Do kraja 19. stoljeća, a napose nakon Starčevićeve smrti, stranku zahvaćaju frakcijski sukobi i raskoli. Nasljeđuje ga vrhunski stručnjak za financije, dr. Josip Frank, a ovog pak dr. Aleksandar Horvat, koji se potkraj Prvog svjetskog rata uzalud suprotstavlja jugoslavenskom ujedinjenju. Nakon tragičnog ulaska Hrvatske te Bosne i Hercegovine u državnu zajednicu sa Srbijom i Crnom Gorom 1. prosinca 1918. u sklopu Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, sve frakcije odumiru, a ostaje samo HSP.
U Zagrebu je 1. ožujka 1919. objavljen “Republikanski program” HSP-a, kojeg potpisuju predsjednik HSP-a dr. Vladimir Prebeg te glavni tajnik i budući poglavnik Nezavisne Države Hrvatske, dr. Ante Pavelić. S time započinje novo razdoblje djelovanja HSP-a i parlamentarne borbe za hrvatsku državnu neovisnost. Jedan od vodećih ideologa stranke postaje ugledni povjesničar europskog glasa, dr. Milan Šufflay, koji kao prvi dovodi pravaštvo u kontekst s tad suvremenim konzervatizmom. Proglašenjem diktature kralja Aleksandra Karađorđevića 6. siječnja 1929. zabranjuje se rad HSP-a radi čega jedan manji dio pravaša odlazi u inozemstvo, tražeći nove puteve za ostvarenje konačnog cilja. Nakon propasti Nezavisne Države Hrvatske u svibnju 1945. te tijekom idućih tragičnih 45 godina komunističke diktature u sklopu Jugoslavije, pravaška misao nastavlja živjeti u emigraciji, ali i ilegalno u domovini.
Uoči prvih višestranačkih i demokratskih izbora u Hrvatskoj, grupa državotvornih domoljuba 25. veljače 1990. obnavlja u Zagrebu HSP i donosi “Temeljna načela” – među njima i bivši studentski vođa iz Hrvatskog proljeća 1971., Ante Paradžik, koji tom prigodom bude izabran za dopredsjednika stranke. HSP u samom početku velikosrpske agresije organizira postrojbe Hrvatskih obrambenih snaga (HOS) za obranu Hrvatske, ali i Bosne i Hercegovine, gdje vrhovno zapovjedništvo preuzima Blaž Kraljević. Danas HSP djeluje kao moderna stranka desnog centra, čija se politika zasniva na konzervativnom, odnosno demokršćanskom svjetonazoru, koračajući kao i prije ponosno i dosljedno putem hrvatskog državnog prava.
Od obnove 1990. do danas na čelu stranke su bili Dobroslav Paraga (1990.-1993.), dr. Boris Kandare (1993.-1996.) i Anto Đapić (1996.-2009.), a sadašnju dužnost predsjednika HSP-a obnaša Daniel Srb (od 2009.).
