HSP VG - IZBORI 2016. Lucijan Maslać kandidat za hrvatski Sabor!
Kao što to vjerojatno znate, 15. kolovoza započela je IZBORNA PROMIDŽBA za IZVANREDNE PARLAMENTARNE IZBORE 2016.
Na tim izborima Hrvatska stranka prava (HSP) izaći će u koaliciji sa još tri stranke:
- Hrvatska čista stranka prava (HČSP)
- Obiteljska stranka (OS)
- Akcija za bolju Hrvatsku (ABH)
Kao što vidite, veliki korak naprijed je zajednički izlazak sa drugom najjačom pravaškom opcijom (HČSP).
Koalicija je nazvana POMAK i imat će svoje liste u svih 11 izbornih jedinica!
Koalicija Pomak ima gotov program, a kao preduvjet realizacije tog programa zalaže se hitnu provedbu LUSTRACIJE!
Evo kako izgleda kandidacijska lista za našu izbornu jedinicu:
VI. izborna jedinica
1. JOSIP MIŠKOVIĆ, ing.
2. prof. dr. sc. TOMISLAV SUNIĆ
3. KREŠIMIR ŠTETIĆ
4. ZDENKO KOREN
5. ZDENKA FARKAŠ
6. mr. sc. KRUNOSLAV HRVAČIĆ, dr. med. vet.
7. NIKOLINA ŠEPOVIĆ VIDOVIĆ, prof.
8. DAMIR MARKUŠ
9. MATE BEKAVAC
10. MILAN ŠENIČNJAK
11. MARICA ŠANTEK, struč. spec. oec.
12. MARIO MALJKOVIĆ
13. LUCIJAN MASLAĆ, bacc. oec.
14. IVAN PAVIĆ, mag. geol.
Lista je takva kakva jest i teško je suditi da li je mogla biti bolja, ali je činjenica da istinski pravaši, a to su uglavnom pristaše HSP-a i HČSP-a napokon mogu glasati za zajedničku pravašku listu!
Pohvalno je i to, što je na listi, kao kandidat za saborskog zastupnika, napokon i naš predsjednik i ujedno član Glavnog stana, Lucijan Maslać!
Vrijedi spomenuti da je koalicija POMAK uspjela na svoje liste privoljeti i neka poznata lica koja će biti neovisni kandidati na našim listama,
a to su: glumac Božidar Alić, poznati ratni veteran Mario Maks Slaviček, bivši zastupnik HDSSB-a i hosovac Dr Dražen Đurović, Dr Ružica Ćavar, katolička aktivistkinja, Nada Prkačin, poznata novinarka koja je potjerana s HRT-a jer je snimila dva filma o Gotovini i drugi.
Mi imamo čast da se u našoj izbornoj jedinici pod rednim brojem 8. kandidira bivši hosovac, branitelj Vukovara koji se borio rame uz rame s pokojnim Mladenom Amstrongom Grofom - DAMIR MARKUŠ KUTINA.
Damir je nedavno izdao knjigu "58 - HOS u obrani Vukovara i Bogdanovaca" u kojoj je opisao krvave bitke na vukovarskom Sajmištu koje je branila postrojba HOS-a. U tim borbama je poginulo pola postrojbe, među kojima i naši Grof, Tihica i Željko Džero. Damir Markuš Kutina je danas, nesumnjivo, najveći i najpriznatiji borac za očuvanje digniteta Domovinskog rata i za prava hrvatskih branitelja.
Javite nam se na e-mail: e-adresa: hsp.gorica@gmail.com
IZVRŠNI ODBOR PODRUŽNICE:
Lucijan Maslać (predsjednik)
Ivica Gašpar (tajnik)
Danijel Grbač (dopredsjednik)
Stjepan Palčić (dopredsjednik)
Šime Bačić (rizničar)
Marija Jeleković
Danko Ištvanek
Robert Bodružić
Mario Vuković
NADZORNI ODBOR:
Ivan Palčić (predsjednik N.O.)
Karlo Blagaj
Ivan Lerotić
Lucijan Maslać, mag. oec.
Predsjednik podružnice
Mladen Amstrong je bio jedan od osnivača HOS-a i HSP-a u Velikoj Gorici, te i prvi predsjednik podružnice koja danas nosi njegovo ime.
Mladen je, iako obiteljski čovjek i otac dvoje malodobne djece, na samom početku velikosrpske agresije uzeo pušku u ruke i u odori Hrvatskih obrambenih snaga (HOS) otišao braniti Vukovar koji je od samog početka bio u nezavidnom položaju i predstavljao istinski branik domovine pred velikosrpskom najezdom.
Na tom braniku, Mladen je braneći vukovarsko Sajmište, položio život, 28. listopada 1991. godine
Pravaš
Kroz stoljeća pravaš jaše
Branio je što je naše
Desnica mu sablju mije
Nikom svoje dao nije!
Domovina navijek treba
Koji mole pravdu s Neba
Koji časno služe rodu
I umiru za slobodu!
Prisegnimo i mi Anti,
Držimo se svi ko jedan
I kliknimo: za Dom spreman!
Zbog istine zlu prkosi
Vukovar u srcu nosi
I sve sile što mu mogu
Na koljena samo Bogu!
Takve, braćo, povijest pamti
Prisegnimo i mi Anti,
Držimo se svi ko jedan
I kliknimo: za Dom spreman!
Ivica Gašpar
POVIJEST HSP-a
Hrvatska stranka prava (HSP) je nedvojbeno najstarija politička stranka u modernom smislu na prostoru današnje Hrvatske te Bosne i Hercegovine. Utemeljena je 26. lipnja 1861., kada su u Hrvatskom saboru dr. Ante Starčević i dr. Eugen Kvaternik izložili načela i temelje pravaštva. U prva dva desetljeća stranka raste, razvija se, biva zabranjivana, prolazi Rakovički ustanak 1871. u kojemu pogiba Kvaternik, vodeći članovi bivaju potom proganjani i zatvarani.
Iz tog razdoblja treba spomenuti “Naputak članovima Stranke prava”, objavljen 1871. u pravaškom časopisu “Hrvatska”, u kojem Starčević izlaže kroz 30 točaka temeljne smjernice za političko djelovanje. No, i na području književnosti se ističu tijekom nekoliko desetljeća mnogi pisci i pjesnici pravaške orijentacije kao npr. dr. Safvet-beg Bašagić, Fran Galović, dr. August Harambašić, dr. Ante Kovačić, Silvije Strahimir Kranjčević, Eugen Kumičić i Antun Gustav Matoš. Do kraja 19. stoljeća, a napose nakon Starčevićeve smrti, stranku zahvaćaju frakcijski sukobi i raskoli. Nasljeđuje ga vrhunski stručnjak za financije, dr. Josip Frank, a ovog pak dr. Aleksandar Horvat, koji se potkraj Prvog svjetskog rata uzalud suprotstavlja jugoslavenskom ujedinjenju. Nakon tragičnog ulaska Hrvatske te Bosne i Hercegovine u državnu zajednicu sa Srbijom i Crnom Gorom 1. prosinca 1918. u sklopu Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, sve frakcije odumiru, a ostaje samo HSP.
U Zagrebu je 1. ožujka 1919. objavljen “Republikanski program” HSP-a, kojeg potpisuju predsjednik HSP-a dr. Vladimir Prebeg te glavni tajnik i budući poglavnik Nezavisne Države Hrvatske, dr. Ante Pavelić. S time započinje novo razdoblje djelovanja HSP-a i parlamentarne borbe za hrvatsku državnu neovisnost. Jedan od vodećih ideologa stranke postaje ugledni povjesničar europskog glasa, dr. Milan Šufflay, koji kao prvi dovodi pravaštvo u kontekst s tad suvremenim konzervatizmom. Proglašenjem diktature kralja Aleksandra Karađorđevića 6. siječnja 1929. zabranjuje se rad HSP-a radi čega jedan manji dio pravaša odlazi u inozemstvo, tražeći nove puteve za ostvarenje konačnog cilja. Nakon propasti Nezavisne Države Hrvatske u svibnju 1945. te tijekom idućih tragičnih 45 godina komunističke diktature u sklopu Jugoslavije, pravaška misao nastavlja živjeti u emigraciji, ali i ilegalno u domovini.
Uoči prvih višestranačkih i demokratskih izbora u Hrvatskoj, grupa državotvornih domoljuba 25. veljače 1990. obnavlja u Zagrebu HSP i donosi “Temeljna načela” – među njima i bivši studentski vođa iz Hrvatskog proljeća 1971., Ante Paradžik, koji tom prigodom bude izabran za dopredsjednika stranke. HSP u samom početku velikosrpske agresije organizira postrojbe Hrvatskih obrambenih snaga (HOS) za obranu Hrvatske, ali i Bosne i Hercegovine, gdje vrhovno zapovjedništvo preuzima Blaž Kraljević. Danas HSP djeluje kao moderna stranka desnog centra, čija se politika zasniva na konzervativnom, odnosno demokršćanskom svjetonazoru, koračajući kao i prije ponosno i dosljedno putem hrvatskog državnog prava.
Od obnove 1990. do danas na čelu stranke su bili Dobroslav Paraga (1990.-1993.), dr. Boris Kandare (1993.-1996.) i Anto Đapić (1996.-2009.), a sadašnju dužnost predsjednika HSP-a obnaša Daniel Srb (od 2009.).
