HSP Velika Gorica - Mladen Amstrong Grof

nedjelja, 02.03.2014.

Predsjednik podružnice HSP M.A.G. Lucijan Maslać: Bujanec, zašto obmanjuješ javnost predstavljajući lažnog predsjednika stranke?!

Dugo sam vjerovao i govorio kako nakon dugo vremena imamo novinara koji ˝hrvatski misli˝, a da ga imamo priliku slušati i gledati pa taman i na lokalnoj televiziji, ali onda hladan tuš i to ne jedan.

Od kuda početi. Borio sam se sa sobom da li reagirati na neprofesionalno vođenje Bujice 07. veljače ove godine kada sam prvi puta posumnjao u voditeljske sposobnosti Velimira Bujanca gdje nije bio u stanju ˝u svojoj kući˝ držati red već je vođenje prepustio niskim strastima i međusobnom mržnjom opterećenima Gabriću i Hebrangu. Da ja tako radim svoj posao bilo bi me sram.

Strahovito degutantno, a on bez snage da reagira i prekine obostrano vrijeđanje i homofobiju jednog doktora prema drugome. Tu se pokazalo da nema profesionalizma, a samim time da je novinarčić, a ne novinar.

A novinarčići su svi oni koji pišu svoje tekstove, govore i vode svoje emisije kako im njihovi pokrovitelji kažu. I onda, točno 3 tjedna kasnije isti taj Bujanec u emisiju poziva, između ostalog, i Josipa Matkovića, samozvanog predsjednika HSP-a, novog Đapićevog pijuna i ispod imena ga potpisuje ni manje ni više nego PREDSJEDNIK HSP-a! Time ne samo da svjesno obmanjuje velik broj svojih gledatelja koji su ujedno i članovi HSP-a koji ga redovito i vjerno prate već se i otvoreno svrstava na stranu grobara pravaštva Ante Đapića i njegovih poltrona i kumova. Da, grobara, nego kako drugačije nazvati čovjeka koji je HSP sveo na regionalizam, na stranku koja je u stanju borbu sa ostalim političkim takmacima voditi jedino u Osijeku?!

A nije Bujanec baš totalni pikzibner, zna on kako stvari stoje i koje je pravo i legalno vodstvo HSP-a i što se to u našoj stranci događa, ali ne dozvoljava mu njegov pokrovitelj Antiša da ljudima prenese istinu o HSP-u. ˝Bravo˝ Velimire i znaj da će i na tebi ležati dio povijesnog grijeha za zakopavanje HSP-a i da ćeš kad tad morati članovima HSP-a (a ja ću te to i pitati kad te osobno sretnem) objasniti po čijem si nalogu radio na rušenju integriteta stranke.

A dugo nisam vjerovao kada su mi razno razni govorili ˝on ti je Antin igrač˝. Ne pišem ovo da branim ni Srba ni Đapića nego HSP i pravaštvo. Dosta mi je više slušati razno razne samoprozvane veličine koje si utvaraju da su oni ti koji su jedini pozvani biti članovi HSP-a i pravaši te akademici za sva životna i politička područja i opredjeljenja. Gospodo draga, novinarčići i ostali, mi obični članovi HSP-a ne pristajemo i nikada nećemo da nas učite o pravaštvu.

Nama se ne plaća da budemo ono što jesmo mi smo pravaši po opredjeljenju! Možda Bujanec na kraju bude i upravu kao na kraju svoje današnje emisije kada je Matkoviću ˝zaželio sreću i da Ministarstvo donese jedinu ispravnu odluku˝ i njega proglasi predsjednikom stranke, ali to će onda biti posljednji čavao na lijesu majke svih pravaša koja sa Antom Đapićem na čelu i njegovim uhljebima nema budućnosti, a osobno u tome ne želim sudjelovati.


Lucijan Maslać
HSP Velika Gorica, predsjednik


02.03.2014. u 15:02 • 0 KomentaraPrint#

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Bez prerada.

< ožujak, 2014 >
P U S Č P S N
          1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30
31            



Želite nam pristupiti?

Javite nam se na e-mail:
e-adresa: hsp.gorica@gmail.com


IZVRŠNI ODBOR PODRUŽNICE:

Lucijan Maslać (predsjednik)
Ivica Gašpar (tajnik)
Danijel Grbač (dopredsjednik)
Stjepan Palčić (dopredsjednik)
Šime Bačić (rizničar)
Marija Jeleković
Danko Ištvanek
Robert Bodružić
Mario Vuković

NADZORNI ODBOR:

Ivan Palčić (predsjednik N.O.)
Karlo Blagaj
Ivan Lerotić

IMG_20201027_223357.jpg

Lucijan Maslać, mag. oec.
Predsjednik podružnice







IMG-20201027-191517-resize-24

Mladen Amstrong je bio jedan od osnivača HOS-a i HSP-a u Velikoj Gorici, te i prvi predsjednik podružnice koja danas nosi njegovo ime.

Mladen je, iako obiteljski čovjek i otac dvoje malodobne djece, na samom početku velikosrpske agresije uzeo pušku u ruke i u odori Hrvatskih obrambenih snaga (HOS) otišao braniti Vukovar koji je od samog početka bio u nezavidnom položaju i predstavljao istinski branik domovine pred velikosrpskom najezdom.

Na tom braniku, Mladen je braneći vukovarsko Sajmište, položio život, 28. listopada 1991. godine






Pravaš


Kroz stoljeća pravaš jaše
Branio je što je naše
Desnica mu sablju mije
Nikom svoje dao nije!

Domovina navijek treba
Koji mole pravdu s Neba
Koji časno služe rodu
I umiru za slobodu!

Prisegnimo i mi Anti,
Držimo se svi ko jedan
I kliknimo: za Dom spreman!

Zbog istine zlu prkosi
Vukovar u srcu nosi
I sve sile što mu mogu
Na koljena samo Bogu!

Takve, braćo, povijest pamti
Prisegnimo i mi Anti,
Držimo se svi ko jedan
I kliknimo: za Dom spreman!

Ivica Gašpar




POVIJEST HSP-a

Hrvatska stranka prava (HSP) je nedvojbeno najstarija politička stranka u modernom smislu na prostoru današnje Hrvatske te Bosne i Hercegovine. Utemeljena je 26. lipnja 1861., kada su u Hrvatskom saboru dr. Ante Starčević i dr. Eugen Kvaternik izložili načela i temelje pravaštva. U prva dva desetljeća stranka raste, razvija se, biva zabranjivana, prolazi Rakovički ustanak 1871. u kojemu pogiba Kvaternik, vodeći članovi bivaju potom proganjani i zatvarani.

Iz tog razdoblja treba spomenuti “Naputak članovima Stranke prava”, objavljen 1871. u pravaškom časopisu “Hrvatska”, u kojem Starčević izlaže kroz 30 točaka temeljne smjernice za političko djelovanje. No, i na području književnosti se ističu tijekom nekoliko desetljeća mnogi pisci i pjesnici pravaške orijentacije kao npr. dr. Safvet-beg Bašagić, Fran Galović, dr. August Harambašić, dr. Ante Kovačić, Silvije Strahimir Kranjčević, Eugen Kumičić i Antun Gustav Matoš. Do kraja 19. stoljeća, a napose nakon Starčevićeve smrti, stranku zahvaćaju frakcijski sukobi i raskoli. Nasljeđuje ga vrhunski stručnjak za financije, dr. Josip Frank, a ovog pak dr. Aleksandar Horvat, koji se potkraj Prvog svjetskog rata uzalud suprotstavlja jugoslavenskom ujedinjenju. Nakon tragičnog ulaska Hrvatske te Bosne i Hercegovine u državnu zajednicu sa Srbijom i Crnom Gorom 1. prosinca 1918. u sklopu Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, sve frakcije odumiru, a ostaje samo HSP.

U Zagrebu je 1. ožujka 1919. objavljen “Republikanski program” HSP-a, kojeg potpisuju predsjednik HSP-a dr. Vladimir Prebeg te glavni tajnik i budući poglavnik Nezavisne Države Hrvatske, dr. Ante Pavelić. S time započinje novo razdoblje djelovanja HSP-a i parlamentarne borbe za hrvatsku državnu neovisnost. Jedan od vodećih ideologa stranke postaje ugledni povjesničar europskog glasa, dr. Milan Šufflay, koji kao prvi dovodi pravaštvo u kontekst s tad suvremenim konzervatizmom. Proglašenjem diktature kralja Aleksandra Karađorđevića 6. siječnja 1929. zabranjuje se rad HSP-a radi čega jedan manji dio pravaša odlazi u inozemstvo, tražeći nove puteve za ostvarenje konačnog cilja. Nakon propasti Nezavisne Države Hrvatske u svibnju 1945. te tijekom idućih tragičnih 45 godina komunističke diktature u sklopu Jugoslavije, pravaška misao nastavlja živjeti u emigraciji, ali i ilegalno u domovini.

Uoči prvih višestranačkih i demokratskih izbora u Hrvatskoj, grupa državotvornih domoljuba 25. veljače 1990. obnavlja u Zagrebu HSP i donosi “Temeljna načela” – među njima i bivši studentski vođa iz Hrvatskog proljeća 1971., Ante Paradžik, koji tom prigodom bude izabran za dopredsjednika stranke. HSP u samom početku velikosrpske agresije organizira postrojbe Hrvatskih obrambenih snaga (HOS) za obranu Hrvatske, ali i Bosne i Hercegovine, gdje vrhovno zapovjedništvo preuzima Blaž Kraljević. Danas HSP djeluje kao moderna stranka desnog centra, čija se politika zasniva na konzervativnom, odnosno demokršćanskom svjetonazoru, koračajući kao i prije ponosno i dosljedno putem hrvatskog državnog prava.

Od obnove 1990. do danas na čelu stranke su bili Dobroslav Paraga (1990.-1993.), dr. Boris Kandare (1993.-1996.) i Anto Đapić (1996.-2009.), a sadašnju dužnost predsjednika HSP-a obnaša Daniel Srb (od 2009.).