HSP MLADEN AMSTRONG GROF: 9.Sjednica IO i NO / Odana počast prvom predsjedniku HSP-a Velike Gorice - od danas smo HSP Mladen Amstrong Grof!
U prostorijama stranke, večeras je s početkom u 20.00. sati održana 9.sjednica Izvršnog i Nadzornog odbora podružnice.
Sjednici su, uz predsjednika stranke Lucijana Maslaća, potpredsjednika Stjepana Palčića, tajnika Ivicu Gašpara, te rizničara Šimu Bačića nazočili još i Goran Desnica, Tomislav Omerzo, Ivan Palčić, prof. Branko Božić, Mario Vuković, Josip Vuglenović i Ivan Malić - predsjednik Odbora mladih HSP-a.
Važno je napomenuti da je dan održavanja ove sjednice ujedno i spomendan pogibije prvog velikogoričkog predsjednika podružnice HSP-a i junaka Domovinskog rata - Mladena Amstronga Grofa koji je na današnji dan, prije 22 godine, braneći Vukovar i Hrvatsku položio život na oltar Domovine.
Njemu u čast, vodstvo stranke obišlo je njegovo posljednje počivalište na velikogoričkom groblju, upalila svijeće te se u tišini pomolila za dušu ovog velikog čovjeka kojeg se i danas sjećamo s neskrivenim divljenjem i ponosom.
U ovo vrijeme kada se heroji prepuštaju zaboravu ili se njihova žrtva ne cijeni dovoljno, Izvršni i Nadzorni odbor stranke jednoglasno su odlučili na današnjoj sjednici da se Podružnica Hrvatske stranke prava u Velikoj Gorici od danas zove: "Hrvatska stranka prava - Mladen Amstrong Grof" kako bi ideali za koje se Mladen žrtvovao nastavili živjeti kroz stranku koju je on prvi vodio.
Također je odlučeno, da se oda priznanje i drugom velikogoričkom vitezu koji je pogubljen na Ovčari, "hosovcu" Tihomiru Tomašiću Tihici, na način da će Mladež podružnice od danas nositi njegovo ime!
Tako je HSP Velike Gorice, a sada HSP Mladen Amstrong Grof još jednom čvrsto zabio barjak na branik domovine poručujući svima da neće nikad zaboraviti one koji svojim životom platiše cijenu naše slobode i državotvornosti.
No, to još nije sve sa ove sjednice!
Odlučeno je da će HSP Mladen Amstrong Grof u najskorije uputiti zahtjev prema "Odboru za imenovanje naselja, ulica i trgova" u Velikoj Gorici da se dvije ulice u našem gradu nazovu po dvojici istinskih heroja, a ujedno i naših sugrađana, Mladenu i Tihomiru!
Također će ići i zahtjev za preimenovanje sadašnjeg Trga Maršala Tita u Trg hrvatskih branitelja!
Time bi i Velika Gorica dala svoj obol, a vjerujemo i da hoće, promociji istinskih vrijednosti za koje se živi i za koje se umire. Sve drugo je laž i velika obmana.
Na sjednici je bilo riječi i o aktualnoj stranačkoj stvarnosti koja se zasad čini maglovita, ali kako god da Ministarstvo uprave razriješi pitanje legimiteta u pogledu vođenja stranke, naša podružnica će uvijek biti na strani časnih i poštenih, a nikako na strani političkih karijerista i ljudi dvostrukog morala.
Tema sjednice bila je i novonastala "kriza vlasti" u četvrti Pleso gdje se izbori ponavljaju, a također i sporni računi za grijanje na koje smo s pravom uložili žalbu Gradskom poglavarstvu.
Dogovarao se i put u Vukovar na obilježavanje spomendana vukovarske tragedije, te skore aktivnosti prema kraju godine....
Javite nam se na e-mail: e-adresa: hsp.gorica@gmail.com
IZVRŠNI ODBOR PODRUŽNICE:
Lucijan Maslać (predsjednik)
Ivica Gašpar (tajnik)
Danijel Grbač (dopredsjednik)
Stjepan Palčić (dopredsjednik)
Šime Bačić (rizničar)
Marija Jeleković
Danko Ištvanek
Robert Bodružić
Mario Vuković
NADZORNI ODBOR:
Ivan Palčić (predsjednik N.O.)
Karlo Blagaj
Ivan Lerotić
Lucijan Maslać, mag. oec.
Predsjednik podružnice
Mladen Amstrong je bio jedan od osnivača HOS-a i HSP-a u Velikoj Gorici, te i prvi predsjednik podružnice koja danas nosi njegovo ime.
Mladen je, iako obiteljski čovjek i otac dvoje malodobne djece, na samom početku velikosrpske agresije uzeo pušku u ruke i u odori Hrvatskih obrambenih snaga (HOS) otišao braniti Vukovar koji je od samog početka bio u nezavidnom položaju i predstavljao istinski branik domovine pred velikosrpskom najezdom.
Na tom braniku, Mladen je braneći vukovarsko Sajmište, položio život, 28. listopada 1991. godine
Pravaš
Kroz stoljeća pravaš jaše
Branio je što je naše
Desnica mu sablju mije
Nikom svoje dao nije!
Domovina navijek treba
Koji mole pravdu s Neba
Koji časno služe rodu
I umiru za slobodu!
Prisegnimo i mi Anti,
Držimo se svi ko jedan
I kliknimo: za Dom spreman!
Zbog istine zlu prkosi
Vukovar u srcu nosi
I sve sile što mu mogu
Na koljena samo Bogu!
Takve, braćo, povijest pamti
Prisegnimo i mi Anti,
Držimo se svi ko jedan
I kliknimo: za Dom spreman!
Ivica Gašpar
POVIJEST HSP-a
Hrvatska stranka prava (HSP) je nedvojbeno najstarija politička stranka u modernom smislu na prostoru današnje Hrvatske te Bosne i Hercegovine. Utemeljena je 26. lipnja 1861., kada su u Hrvatskom saboru dr. Ante Starčević i dr. Eugen Kvaternik izložili načela i temelje pravaštva. U prva dva desetljeća stranka raste, razvija se, biva zabranjivana, prolazi Rakovički ustanak 1871. u kojemu pogiba Kvaternik, vodeći članovi bivaju potom proganjani i zatvarani.
Iz tog razdoblja treba spomenuti “Naputak članovima Stranke prava”, objavljen 1871. u pravaškom časopisu “Hrvatska”, u kojem Starčević izlaže kroz 30 točaka temeljne smjernice za političko djelovanje. No, i na području književnosti se ističu tijekom nekoliko desetljeća mnogi pisci i pjesnici pravaške orijentacije kao npr. dr. Safvet-beg Bašagić, Fran Galović, dr. August Harambašić, dr. Ante Kovačić, Silvije Strahimir Kranjčević, Eugen Kumičić i Antun Gustav Matoš. Do kraja 19. stoljeća, a napose nakon Starčevićeve smrti, stranku zahvaćaju frakcijski sukobi i raskoli. Nasljeđuje ga vrhunski stručnjak za financije, dr. Josip Frank, a ovog pak dr. Aleksandar Horvat, koji se potkraj Prvog svjetskog rata uzalud suprotstavlja jugoslavenskom ujedinjenju. Nakon tragičnog ulaska Hrvatske te Bosne i Hercegovine u državnu zajednicu sa Srbijom i Crnom Gorom 1. prosinca 1918. u sklopu Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, sve frakcije odumiru, a ostaje samo HSP.
U Zagrebu je 1. ožujka 1919. objavljen “Republikanski program” HSP-a, kojeg potpisuju predsjednik HSP-a dr. Vladimir Prebeg te glavni tajnik i budući poglavnik Nezavisne Države Hrvatske, dr. Ante Pavelić. S time započinje novo razdoblje djelovanja HSP-a i parlamentarne borbe za hrvatsku državnu neovisnost. Jedan od vodećih ideologa stranke postaje ugledni povjesničar europskog glasa, dr. Milan Šufflay, koji kao prvi dovodi pravaštvo u kontekst s tad suvremenim konzervatizmom. Proglašenjem diktature kralja Aleksandra Karađorđevića 6. siječnja 1929. zabranjuje se rad HSP-a radi čega jedan manji dio pravaša odlazi u inozemstvo, tražeći nove puteve za ostvarenje konačnog cilja. Nakon propasti Nezavisne Države Hrvatske u svibnju 1945. te tijekom idućih tragičnih 45 godina komunističke diktature u sklopu Jugoslavije, pravaška misao nastavlja živjeti u emigraciji, ali i ilegalno u domovini.
Uoči prvih višestranačkih i demokratskih izbora u Hrvatskoj, grupa državotvornih domoljuba 25. veljače 1990. obnavlja u Zagrebu HSP i donosi “Temeljna načela” – među njima i bivši studentski vođa iz Hrvatskog proljeća 1971., Ante Paradžik, koji tom prigodom bude izabran za dopredsjednika stranke. HSP u samom početku velikosrpske agresije organizira postrojbe Hrvatskih obrambenih snaga (HOS) za obranu Hrvatske, ali i Bosne i Hercegovine, gdje vrhovno zapovjedništvo preuzima Blaž Kraljević. Danas HSP djeluje kao moderna stranka desnog centra, čija se politika zasniva na konzervativnom, odnosno demokršćanskom svjetonazoru, koračajući kao i prije ponosno i dosljedno putem hrvatskog državnog prava.
Od obnove 1990. do danas na čelu stranke su bili Dobroslav Paraga (1990.-1993.), dr. Boris Kandare (1993.-1996.) i Anto Đapić (1996.-2009.), a sadašnju dužnost predsjednika HSP-a obnaša Daniel Srb (od 2009.).
