HSP VELIKE GORICE: Vodstvo stranke upalilo svijeće kod spomen-golubice u Velikoj Gorici - SRETAN VAM DAN NEOVISNOSTI!
Povodom hrvatskog nacionalnog blagdana Dana neovisnosti, vodstvo naše podružnice upalilo je svijeće kod spomen - golubice pored gradskog groblja u Velikoj Gorici.
Znak je to kojim barem simbolički odražava našu duboku i neizmjernu zahvalnost svim našim braniteljima koji su živote dali za slobodnu i neovisnu Hrvatsku.
Lucijan Svijeće su upalili, slijeva: Lucijan Maslać, Ivan Malić, Ivica Gašpar i Mario Vuković (foto:F.Gašpar)
Makar mnogi od nas u sebi nose teško razočaranje sveopćim stanjem, bilo da je u pitanju ekonomska zbilja, bilo da je u pitanju moralna i duhovna klima u kojoj živimo, ne treba klonuti duhom i padati u pesimizam i beznađe jer uvijek postoji izlaz i rješenje.
Možda je taj izlaz sada maglovit i sakriven, ali vjerujem da postoji.
Mogu ga pronađi samo vizionari među nama i ljudi koji žive i rade za druge, a ne samo za sebe. Mogu ga pronaći ljudi koji su nepotkupljivi i nepokolebljivi i kroz čije vene teče krv najčasnijih predaka.
Mogu ga pronaći - i pronaći će ga, jer nam Bog nije dao Hrvatsku da bi je samo tako prokockali i izgubili.
Bog nam je dao Hrvatsku da bi je voljeli i izgrađivali i da bi naša djeca u njoj živjela bezbrižnu sadašnjost i imala sigurnu budućnost.
Takva Hrvatska nije utopija - ona je Tu, nadohvat ruke, samo treba biti hrabar i prigrliti je.
Maglu koja nas djeli od Nje podigli su oni kojima to odgovara, da bi mogli u miru, iz šupljeg hrvatskog džepa izbiti i posljednju kunu!
Povijest će im suditi, a nadam se, još prije, i neovisno pravosuđe.
Remetinec i Lepoglava imaju dovoljno kapaciteta, a ni Goli otok nije nakraj svijeta...
Braćo, Hrvati, trgnimo se, složimo se i ustanimo, naposljetku, protiv zla koje naš Dom sustavno i besramno razara.
Hrvatsku smo mi stvorili, a ne oni.
Naša pala braća, koje se danas sjetismo i za koje svijeće upalismo - to očekuju od nas! Oni su sve svoje dali za Hrvatsku, ostalo je na nama...
I NEĆEMO IH IZNEVJERITI.
Laka im bila hrvatska zemlja koju nam neovisnu ostaviše!
Javite nam se na e-mail: e-adresa: hsp.gorica@gmail.com
IZVRŠNI ODBOR PODRUŽNICE:
Lucijan Maslać (predsjednik)
Ivica Gašpar (tajnik)
Danijel Grbač (dopredsjednik)
Stjepan Palčić (dopredsjednik)
Šime Bačić (rizničar)
Marija Jeleković
Danko Ištvanek
Robert Bodružić
Mario Vuković
NADZORNI ODBOR:
Ivan Palčić (predsjednik N.O.)
Karlo Blagaj
Ivan Lerotić
Lucijan Maslać, mag. oec.
Predsjednik podružnice
Mladen Amstrong je bio jedan od osnivača HOS-a i HSP-a u Velikoj Gorici, te i prvi predsjednik podružnice koja danas nosi njegovo ime.
Mladen je, iako obiteljski čovjek i otac dvoje malodobne djece, na samom početku velikosrpske agresije uzeo pušku u ruke i u odori Hrvatskih obrambenih snaga (HOS) otišao braniti Vukovar koji je od samog početka bio u nezavidnom položaju i predstavljao istinski branik domovine pred velikosrpskom najezdom.
Na tom braniku, Mladen je braneći vukovarsko Sajmište, položio život, 28. listopada 1991. godine
Pravaš
Kroz stoljeća pravaš jaše
Branio je što je naše
Desnica mu sablju mije
Nikom svoje dao nije!
Domovina navijek treba
Koji mole pravdu s Neba
Koji časno služe rodu
I umiru za slobodu!
Prisegnimo i mi Anti,
Držimo se svi ko jedan
I kliknimo: za Dom spreman!
Zbog istine zlu prkosi
Vukovar u srcu nosi
I sve sile što mu mogu
Na koljena samo Bogu!
Takve, braćo, povijest pamti
Prisegnimo i mi Anti,
Držimo se svi ko jedan
I kliknimo: za Dom spreman!
Ivica Gašpar
POVIJEST HSP-a
Hrvatska stranka prava (HSP) je nedvojbeno najstarija politička stranka u modernom smislu na prostoru današnje Hrvatske te Bosne i Hercegovine. Utemeljena je 26. lipnja 1861., kada su u Hrvatskom saboru dr. Ante Starčević i dr. Eugen Kvaternik izložili načela i temelje pravaštva. U prva dva desetljeća stranka raste, razvija se, biva zabranjivana, prolazi Rakovički ustanak 1871. u kojemu pogiba Kvaternik, vodeći članovi bivaju potom proganjani i zatvarani.
Iz tog razdoblja treba spomenuti “Naputak članovima Stranke prava”, objavljen 1871. u pravaškom časopisu “Hrvatska”, u kojem Starčević izlaže kroz 30 točaka temeljne smjernice za političko djelovanje. No, i na području književnosti se ističu tijekom nekoliko desetljeća mnogi pisci i pjesnici pravaške orijentacije kao npr. dr. Safvet-beg Bašagić, Fran Galović, dr. August Harambašić, dr. Ante Kovačić, Silvije Strahimir Kranjčević, Eugen Kumičić i Antun Gustav Matoš. Do kraja 19. stoljeća, a napose nakon Starčevićeve smrti, stranku zahvaćaju frakcijski sukobi i raskoli. Nasljeđuje ga vrhunski stručnjak za financije, dr. Josip Frank, a ovog pak dr. Aleksandar Horvat, koji se potkraj Prvog svjetskog rata uzalud suprotstavlja jugoslavenskom ujedinjenju. Nakon tragičnog ulaska Hrvatske te Bosne i Hercegovine u državnu zajednicu sa Srbijom i Crnom Gorom 1. prosinca 1918. u sklopu Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, sve frakcije odumiru, a ostaje samo HSP.
U Zagrebu je 1. ožujka 1919. objavljen “Republikanski program” HSP-a, kojeg potpisuju predsjednik HSP-a dr. Vladimir Prebeg te glavni tajnik i budući poglavnik Nezavisne Države Hrvatske, dr. Ante Pavelić. S time započinje novo razdoblje djelovanja HSP-a i parlamentarne borbe za hrvatsku državnu neovisnost. Jedan od vodećih ideologa stranke postaje ugledni povjesničar europskog glasa, dr. Milan Šufflay, koji kao prvi dovodi pravaštvo u kontekst s tad suvremenim konzervatizmom. Proglašenjem diktature kralja Aleksandra Karađorđevića 6. siječnja 1929. zabranjuje se rad HSP-a radi čega jedan manji dio pravaša odlazi u inozemstvo, tražeći nove puteve za ostvarenje konačnog cilja. Nakon propasti Nezavisne Države Hrvatske u svibnju 1945. te tijekom idućih tragičnih 45 godina komunističke diktature u sklopu Jugoslavije, pravaška misao nastavlja živjeti u emigraciji, ali i ilegalno u domovini.
Uoči prvih višestranačkih i demokratskih izbora u Hrvatskoj, grupa državotvornih domoljuba 25. veljače 1990. obnavlja u Zagrebu HSP i donosi “Temeljna načela” – među njima i bivši studentski vođa iz Hrvatskog proljeća 1971., Ante Paradžik, koji tom prigodom bude izabran za dopredsjednika stranke. HSP u samom početku velikosrpske agresije organizira postrojbe Hrvatskih obrambenih snaga (HOS) za obranu Hrvatske, ali i Bosne i Hercegovine, gdje vrhovno zapovjedništvo preuzima Blaž Kraljević. Danas HSP djeluje kao moderna stranka desnog centra, čija se politika zasniva na konzervativnom, odnosno demokršćanskom svjetonazoru, koračajući kao i prije ponosno i dosljedno putem hrvatskog državnog prava.
Od obnove 1990. do danas na čelu stranke su bili Dobroslav Paraga (1990.-1993.), dr. Boris Kandare (1993.-1996.) i Anto Đapić (1996.-2009.), a sadašnju dužnost predsjednika HSP-a obnaša Daniel Srb (od 2009.).
Lucijan Svijeće su upalili, slijeva: Lucijan Maslać, Ivan Malić, Ivica Gašpar i Mario Vuković (foto:F.Gašpar)
