Lucijan Maslać čestitao Barišiću i HDZ-u, najavio kvalitetan rad u gradskim četvrtima, te daljnje jačanje HSP-a u Velikoj Gorici
Treba biti čovjek i u pobjedi i u porazu pa prije svega u ime članova Hrvatske stranke prava Podružnice Velika Gorica i u svoje osobno čestitam Draženu Barišiću i Hrvatskoj demokratskoj zajednici na uvjerljivoj izbornoj pobjedi u utrci za Gradonačelnika i Gradsko vijeće.
Želim zahvaliti i svim Velikogoričankama i Velikogoričanima koji su pokazali STAV i našu listu prepoznali kao onu koja je bila spremna boriti se za njihove interese.
Međutim, nećemo skrivati da smo razočarani, ne zbog našeg rezultata nego zbog činjenice da više od 50% građana našeg grada želi plaćati skuplje vrtiće, želi osjetiti smrad kolektora, želi se ˝trovati˝ ugljičnim monoksidom šećući parkirnicom, da ne želi imati svoj plac, da želi da se prometnice asfaltiraju tek u predizbornoj kampanji, da ne želi kanalizaciju, da želi rjeđe autobusne linije, da želi gacati u poplavama donjeg Turopolja, da želi politička kadroviranja u gradskim poduzećima, da ne želi ljude bez putra na glavi, da želi vjerovati pustim obećanjima o letećim tramvajima, o sveučilišnom gradu, o suvremenom medicinskom centru, o bazenu…
Činjenica ovih izbora je da ljudi očito nisu toliko nezadovoljni koliko pričaju i zasigurno su izabrali ljude kakve zaslužuju.
Mi smo oni koji su imali, imaju i imat će svoj STAV i nećemo dozvoliti da nam se pustim obećanjima vrijeđa zdrav razum.
Ipak, cijelo vrijeme kampanje pokusalo se nametnuti razmišljanje kako smo mali i nebitni i kako je glas za nas bačen glas. Pa bez obzira na to, trgali su nam se i nagrđivali plakati koji su plaćeni našim novcima, nije nam ih platila Fimi media.
Na kraju želim naglasiti kako će HSP VG i dalje ustrajati u svome radu kroz Vijeća Gradskih četvrti i Mjesnih odbora u kojima smo prešli izborni prag. A do idućih izbora za 4 godine i dalje ćemo okupljati mlade i čestite Velikogoričane i jačati pravaško demokršćansku opciju u našem gradu.
Javite nam se na e-mail: e-adresa: hsp.gorica@gmail.com
IZVRŠNI ODBOR PODRUŽNICE:
Lucijan Maslać (predsjednik)
Ivica Gašpar (tajnik)
Danijel Grbač (dopredsjednik)
Stjepan Palčić (dopredsjednik)
Šime Bačić (rizničar)
Marija Jeleković
Danko Ištvanek
Robert Bodružić
Mario Vuković
NADZORNI ODBOR:
Ivan Palčić (predsjednik N.O.)
Karlo Blagaj
Ivan Lerotić
Lucijan Maslać, mag. oec.
Predsjednik podružnice
Mladen Amstrong je bio jedan od osnivača HOS-a i HSP-a u Velikoj Gorici, te i prvi predsjednik podružnice koja danas nosi njegovo ime.
Mladen je, iako obiteljski čovjek i otac dvoje malodobne djece, na samom početku velikosrpske agresije uzeo pušku u ruke i u odori Hrvatskih obrambenih snaga (HOS) otišao braniti Vukovar koji je od samog početka bio u nezavidnom položaju i predstavljao istinski branik domovine pred velikosrpskom najezdom.
Na tom braniku, Mladen je braneći vukovarsko Sajmište, položio život, 28. listopada 1991. godine
Pravaš
Kroz stoljeća pravaš jaše
Branio je što je naše
Desnica mu sablju mije
Nikom svoje dao nije!
Domovina navijek treba
Koji mole pravdu s Neba
Koji časno služe rodu
I umiru za slobodu!
Prisegnimo i mi Anti,
Držimo se svi ko jedan
I kliknimo: za Dom spreman!
Zbog istine zlu prkosi
Vukovar u srcu nosi
I sve sile što mu mogu
Na koljena samo Bogu!
Takve, braćo, povijest pamti
Prisegnimo i mi Anti,
Držimo se svi ko jedan
I kliknimo: za Dom spreman!
Ivica Gašpar
POVIJEST HSP-a
Hrvatska stranka prava (HSP) je nedvojbeno najstarija politička stranka u modernom smislu na prostoru današnje Hrvatske te Bosne i Hercegovine. Utemeljena je 26. lipnja 1861., kada su u Hrvatskom saboru dr. Ante Starčević i dr. Eugen Kvaternik izložili načela i temelje pravaštva. U prva dva desetljeća stranka raste, razvija se, biva zabranjivana, prolazi Rakovički ustanak 1871. u kojemu pogiba Kvaternik, vodeći članovi bivaju potom proganjani i zatvarani.
Iz tog razdoblja treba spomenuti “Naputak članovima Stranke prava”, objavljen 1871. u pravaškom časopisu “Hrvatska”, u kojem Starčević izlaže kroz 30 točaka temeljne smjernice za političko djelovanje. No, i na području književnosti se ističu tijekom nekoliko desetljeća mnogi pisci i pjesnici pravaške orijentacije kao npr. dr. Safvet-beg Bašagić, Fran Galović, dr. August Harambašić, dr. Ante Kovačić, Silvije Strahimir Kranjčević, Eugen Kumičić i Antun Gustav Matoš. Do kraja 19. stoljeća, a napose nakon Starčevićeve smrti, stranku zahvaćaju frakcijski sukobi i raskoli. Nasljeđuje ga vrhunski stručnjak za financije, dr. Josip Frank, a ovog pak dr. Aleksandar Horvat, koji se potkraj Prvog svjetskog rata uzalud suprotstavlja jugoslavenskom ujedinjenju. Nakon tragičnog ulaska Hrvatske te Bosne i Hercegovine u državnu zajednicu sa Srbijom i Crnom Gorom 1. prosinca 1918. u sklopu Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, sve frakcije odumiru, a ostaje samo HSP.
U Zagrebu je 1. ožujka 1919. objavljen “Republikanski program” HSP-a, kojeg potpisuju predsjednik HSP-a dr. Vladimir Prebeg te glavni tajnik i budući poglavnik Nezavisne Države Hrvatske, dr. Ante Pavelić. S time započinje novo razdoblje djelovanja HSP-a i parlamentarne borbe za hrvatsku državnu neovisnost. Jedan od vodećih ideologa stranke postaje ugledni povjesničar europskog glasa, dr. Milan Šufflay, koji kao prvi dovodi pravaštvo u kontekst s tad suvremenim konzervatizmom. Proglašenjem diktature kralja Aleksandra Karađorđevića 6. siječnja 1929. zabranjuje se rad HSP-a radi čega jedan manji dio pravaša odlazi u inozemstvo, tražeći nove puteve za ostvarenje konačnog cilja. Nakon propasti Nezavisne Države Hrvatske u svibnju 1945. te tijekom idućih tragičnih 45 godina komunističke diktature u sklopu Jugoslavije, pravaška misao nastavlja živjeti u emigraciji, ali i ilegalno u domovini.
Uoči prvih višestranačkih i demokratskih izbora u Hrvatskoj, grupa državotvornih domoljuba 25. veljače 1990. obnavlja u Zagrebu HSP i donosi “Temeljna načela” – među njima i bivši studentski vođa iz Hrvatskog proljeća 1971., Ante Paradžik, koji tom prigodom bude izabran za dopredsjednika stranke. HSP u samom početku velikosrpske agresije organizira postrojbe Hrvatskih obrambenih snaga (HOS) za obranu Hrvatske, ali i Bosne i Hercegovine, gdje vrhovno zapovjedništvo preuzima Blaž Kraljević. Danas HSP djeluje kao moderna stranka desnog centra, čija se politika zasniva na konzervativnom, odnosno demokršćanskom svjetonazoru, koračajući kao i prije ponosno i dosljedno putem hrvatskog državnog prava.
Od obnove 1990. do danas na čelu stranke su bili Dobroslav Paraga (1990.-1993.), dr. Boris Kandare (1993.-1996.) i Anto Đapić (1996.-2009.), a sadašnju dužnost predsjednika HSP-a obnaša Daniel Srb (od 2009.).
Treba biti čovjek i u pobjedi i u porazu pa prije svega u ime članova Hrvatske stranke prava Podružnice Velika Gorica i u svoje osobno čestitam Draženu Barišiću i Hrvatskoj demokratskoj zajednici na uvjerljivoj izbornoj pobjedi u utrci za Gradonačelnika i Gradsko vijeće. 
