HSP Velika Gorica - Mladen Amstrong Grof

utorak, 19.03.2013.

Pipl, ovo je naša lista za EU! Morate nam vjerovati! Jer....mi VOLIMO HRVATSKU!

Unatoč energičnom protivljenju ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju, vodstvo naše stranke je procijenilo da tamo ne smiju sjediti samo oni ljudi koji će i dalje slijepo i bezpogovorno slijediti tuđe naputke i provoditi marionetsku politiku kao do sada.
Zato je vrh stranke objavio i imena 12 istaknutih članova stranke koji će na skorim izborima konkurirati za neko od isto toliko mjesta koje čekaju Hrvatsku.




Na listi kandidata se nalaze i četiri dame, ali ne iz razloga da samo estetski uljepšaju našu kvotu, niti da zadovolje kriterije ženskih udruga već isključivo zbog svojih kompetencija, domoljublja, dosadašnjeg rada i ugleda u stranci.
Nažalost, takve kvalitete, a posebno ljubav prema domovini, nedostaje većini naših političkih stranaka, počev od vladajućih pa na niže, uključujući i nekoć najjaču hrvatsku stranku. O njihovom domoljublju i vođenju države kroz proteklo desetljeće suvišno je trošiti riječi, tek "neka institucije obave svoj posao.."

A ovi koji šire teze o građanskom ratu devedesetih ili su srpski plaćenici ili ne znaju što govore. Nažalost, skloniji sam ovom drugom. Ali nije ni to sva tragedija. Oni ne znaju ni što rade! Barem što se hrvatskih interesa tiče.
Što se pak njihovih osobnih interesa tiče, tu se ne daju smesti. Sukob interesa je za njih samo izmišljen pojam. "Uzmi novac i bježi" njihov je slogan. Zato im se ministri mijenjaju kao na traci. Sreća u nesreći je da ne prekidaju ništa što su započeli jer ništa nisu ni radili.

Pardon, neki su ipak bili aktivni. Mislim na Gazimirove ljude. Oni su "sentali" mailove u svoje ogranke tražeći podoban kadar za razna rukovodeća mjesta. Nema veze ako nisu sposobni, to ionako nije bitan kriterij. Oni koji su zbilja sposobni, koji stoje u redu pred burzom rada neka izvole preko granice! Ovdje nemaju što tražiti. Kao što je naša nogometna "repka" stalno u Top 10 na svijetu, tako nam i država mora sačuvati taj teško stečeni status, ali po kriteriju korumpiranosti!
Meni se čini, da ti i takvi ljudi koji su nas srozali na ove grane ne zaslužuju imati hrvatsku putovnicu. Ja njih doživljavam, kao što reče jedna vrla gospođa nekidan "kao goste u vlastitoj državi". I to kao nepoželjne goste.
Zato kažem: Hrvatska Hrvatima, ali svim čestitim Hrvatima!
Onima koji nisu čestiti, "zna se" gdje je mjesto. U državi Remetinec.








19.03.2013. u 08:08 • 0 KomentaraPrint#

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Bez prerada.

< ožujak, 2013 >
P U S Č P S N
        1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31



Želite nam pristupiti?

Javite nam se na e-mail:
e-adresa: hsp.gorica@gmail.com


IZVRŠNI ODBOR PODRUŽNICE:

Lucijan Maslać (predsjednik)
Ivica Gašpar (tajnik)
Danijel Grbač (dopredsjednik)
Stjepan Palčić (dopredsjednik)
Šime Bačić (rizničar)
Marija Jeleković
Danko Ištvanek
Robert Bodružić
Mario Vuković

NADZORNI ODBOR:

Ivan Palčić (predsjednik N.O.)
Karlo Blagaj
Ivan Lerotić

IMG_20201027_223357.jpg

Lucijan Maslać, mag. oec.
Predsjednik podružnice







IMG-20201027-191517-resize-24

Mladen Amstrong je bio jedan od osnivača HOS-a i HSP-a u Velikoj Gorici, te i prvi predsjednik podružnice koja danas nosi njegovo ime.

Mladen je, iako obiteljski čovjek i otac dvoje malodobne djece, na samom početku velikosrpske agresije uzeo pušku u ruke i u odori Hrvatskih obrambenih snaga (HOS) otišao braniti Vukovar koji je od samog početka bio u nezavidnom položaju i predstavljao istinski branik domovine pred velikosrpskom najezdom.

Na tom braniku, Mladen je braneći vukovarsko Sajmište, položio život, 28. listopada 1991. godine






Pravaš


Kroz stoljeća pravaš jaše
Branio je što je naše
Desnica mu sablju mije
Nikom svoje dao nije!

Domovina navijek treba
Koji mole pravdu s Neba
Koji časno služe rodu
I umiru za slobodu!

Prisegnimo i mi Anti,
Držimo se svi ko jedan
I kliknimo: za Dom spreman!

Zbog istine zlu prkosi
Vukovar u srcu nosi
I sve sile što mu mogu
Na koljena samo Bogu!

Takve, braćo, povijest pamti
Prisegnimo i mi Anti,
Držimo se svi ko jedan
I kliknimo: za Dom spreman!

Ivica Gašpar




POVIJEST HSP-a

Hrvatska stranka prava (HSP) je nedvojbeno najstarija politička stranka u modernom smislu na prostoru današnje Hrvatske te Bosne i Hercegovine. Utemeljena je 26. lipnja 1861., kada su u Hrvatskom saboru dr. Ante Starčević i dr. Eugen Kvaternik izložili načela i temelje pravaštva. U prva dva desetljeća stranka raste, razvija se, biva zabranjivana, prolazi Rakovički ustanak 1871. u kojemu pogiba Kvaternik, vodeći članovi bivaju potom proganjani i zatvarani.

Iz tog razdoblja treba spomenuti “Naputak članovima Stranke prava”, objavljen 1871. u pravaškom časopisu “Hrvatska”, u kojem Starčević izlaže kroz 30 točaka temeljne smjernice za političko djelovanje. No, i na području književnosti se ističu tijekom nekoliko desetljeća mnogi pisci i pjesnici pravaške orijentacije kao npr. dr. Safvet-beg Bašagić, Fran Galović, dr. August Harambašić, dr. Ante Kovačić, Silvije Strahimir Kranjčević, Eugen Kumičić i Antun Gustav Matoš. Do kraja 19. stoljeća, a napose nakon Starčevićeve smrti, stranku zahvaćaju frakcijski sukobi i raskoli. Nasljeđuje ga vrhunski stručnjak za financije, dr. Josip Frank, a ovog pak dr. Aleksandar Horvat, koji se potkraj Prvog svjetskog rata uzalud suprotstavlja jugoslavenskom ujedinjenju. Nakon tragičnog ulaska Hrvatske te Bosne i Hercegovine u državnu zajednicu sa Srbijom i Crnom Gorom 1. prosinca 1918. u sklopu Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, sve frakcije odumiru, a ostaje samo HSP.

U Zagrebu je 1. ožujka 1919. objavljen “Republikanski program” HSP-a, kojeg potpisuju predsjednik HSP-a dr. Vladimir Prebeg te glavni tajnik i budući poglavnik Nezavisne Države Hrvatske, dr. Ante Pavelić. S time započinje novo razdoblje djelovanja HSP-a i parlamentarne borbe za hrvatsku državnu neovisnost. Jedan od vodećih ideologa stranke postaje ugledni povjesničar europskog glasa, dr. Milan Šufflay, koji kao prvi dovodi pravaštvo u kontekst s tad suvremenim konzervatizmom. Proglašenjem diktature kralja Aleksandra Karađorđevića 6. siječnja 1929. zabranjuje se rad HSP-a radi čega jedan manji dio pravaša odlazi u inozemstvo, tražeći nove puteve za ostvarenje konačnog cilja. Nakon propasti Nezavisne Države Hrvatske u svibnju 1945. te tijekom idućih tragičnih 45 godina komunističke diktature u sklopu Jugoslavije, pravaška misao nastavlja živjeti u emigraciji, ali i ilegalno u domovini.

Uoči prvih višestranačkih i demokratskih izbora u Hrvatskoj, grupa državotvornih domoljuba 25. veljače 1990. obnavlja u Zagrebu HSP i donosi “Temeljna načela” – među njima i bivši studentski vođa iz Hrvatskog proljeća 1971., Ante Paradžik, koji tom prigodom bude izabran za dopredsjednika stranke. HSP u samom početku velikosrpske agresije organizira postrojbe Hrvatskih obrambenih snaga (HOS) za obranu Hrvatske, ali i Bosne i Hercegovine, gdje vrhovno zapovjedništvo preuzima Blaž Kraljević. Danas HSP djeluje kao moderna stranka desnog centra, čija se politika zasniva na konzervativnom, odnosno demokršćanskom svjetonazoru, koračajući kao i prije ponosno i dosljedno putem hrvatskog državnog prava.

Od obnove 1990. do danas na čelu stranke su bili Dobroslav Paraga (1990.-1993.), dr. Boris Kandare (1993.-1996.) i Anto Đapić (1996.-2009.), a sadašnju dužnost predsjednika HSP-a obnaša Daniel Srb (od 2009.).