Dana 20.12.2012. u Velikoj Gorici održan je Zbor HSP-a za Grad Veliku Goricu. Zbor podružnice sazvao je Lucijan Maslać, povjerenik podružnice HSP-a Velika Gorica.
Gosti Zbora bili su Ivan Friščić i Damir Petkov, članovi Predsjedništva HSP-a, Mile Ivančić, zastupnik HSP-a u Skupštini Zagrebačke županije, i Ivan Kučenjak, predsjednik podružnice HSP-a Stupnik.
Zboru je predsjedala Mirela Bušljeta Felc, glavna tajnica HSP-a i povjerenica HSP-a za Zagrebačku županiju.
Za predsjednika podružnice HSP-a Velika Gorica jednoglasno je izabran Lucijan Maslać, a za dopredsjednike Anto Bandov i Stjepan Palčić. Za članove Izvršnog odbora izabrani su Tomislav Marjanović, Šime Bačić, Tomislav Omerzo, Goran Desnica, Stjepan Džalto i Ivan Lukač, a Nadzornog odbora Danko Ištvanek, Ivan Palčić i Mario Berk.
Novoizabrani predsjednik Lucijan Maslać zahvalio je na iskazanom povjerenju te naglasio da će članovi podružnice HSP-a Velika Gorica zajedničkim radom pridonijeti jačanju HSP-a kako u Velikoj Gorici, tako i u Zagrebačkoj županiji.
Glavna tajnica HSP-a Mirela Bušljeta Felc čestitala je novoizabranom vodstvu, naglasivši da je ovim Zborom, Stranka konsolidirala svoje redove u Velikoj Gorici te da nakon ovog Zbora započinju pripreme za lokalne izbore, odnosno nastavlja se proces stvaranja Pravaškog bloka i potpisivanje suradnje između HSP-a i HČSP-a za zajednički nastup na lokalnim izborima.
HSP je uspio osujetiti pokušaj razbijanja Pravaškog bloka u Velikoj Gorici od strane HDZ-a, na način da je iz Stranke isključila one koji su za interes HDZ-a trebali uništiti HSP u Velikoj Gorici, a nakon toga javnosti prikazati kako je članstvo HSP-a Velike Gorice nezadovoljno s HSP-om te su zbog toga prešli u HSP dr. Ante Starčević, stranku koju je osnovao HDZ.
Istina je, da je na čelu s Vlatkom Pejak ukupno 6 članova prešlo u HSP dr. Ante Starčević.
Takav scenarij trebao je poslužiti kako bi se od HSP-a dr. Ante Starčević napravila stožerna pravaška stranka s kojom će HDZ koalirati na način da će se postaviti na čelo stranaka tzv. desnice (s ciljem manipuliranja birača), pokušati osvojiti mandate ne bi li na račun desnice uspjeli povratiti obraz koji su izgubili kao stranka koja je najodgovornija za to što se Hrvatska danas nalazi u krizi. Upitno je, je li HDZ više stranka desnog centra, obzirom na svoje djelovanje posljednjih godina, no sigurno nije stranka koja može sebe pozicionarati na čelo desnih stranaka.
HDZ je stranka s kojom niti jedna politička opcija koja drži do sebe neće koalirati na sljedećim lokalnim izborima.
Grad Velika Gorica ne može biti žrtva unutarnjih borbi za prevlast u HDZ-u između Šukera i Barišića.
Vrijeme je da građani Velike Gorice dobiju predstavnike vlasti kojima će primarni cilj biti dobrobit građana, a ne vlastiti interesi.
Hrvatska stranka prava
Glavna tajnica
Mirela Bušljeta Felc
Javite nam se na e-mail: e-adresa: hsp.gorica@gmail.com
IZVRŠNI ODBOR PODRUŽNICE:
Lucijan Maslać (predsjednik)
Ivica Gašpar (tajnik)
Danijel Grbač (dopredsjednik)
Stjepan Palčić (dopredsjednik)
Šime Bačić (rizničar)
Marija Jeleković
Danko Ištvanek
Robert Bodružić
Mario Vuković
NADZORNI ODBOR:
Ivan Palčić (predsjednik N.O.)
Karlo Blagaj
Ivan Lerotić
Lucijan Maslać, mag. oec.
Predsjednik podružnice
Mladen Amstrong je bio jedan od osnivača HOS-a i HSP-a u Velikoj Gorici, te i prvi predsjednik podružnice koja danas nosi njegovo ime.
Mladen je, iako obiteljski čovjek i otac dvoje malodobne djece, na samom početku velikosrpske agresije uzeo pušku u ruke i u odori Hrvatskih obrambenih snaga (HOS) otišao braniti Vukovar koji je od samog početka bio u nezavidnom položaju i predstavljao istinski branik domovine pred velikosrpskom najezdom.
Na tom braniku, Mladen je braneći vukovarsko Sajmište, položio život, 28. listopada 1991. godine
Pravaš
Kroz stoljeća pravaš jaše
Branio je što je naše
Desnica mu sablju mije
Nikom svoje dao nije!
Domovina navijek treba
Koji mole pravdu s Neba
Koji časno služe rodu
I umiru za slobodu!
Prisegnimo i mi Anti,
Držimo se svi ko jedan
I kliknimo: za Dom spreman!
Zbog istine zlu prkosi
Vukovar u srcu nosi
I sve sile što mu mogu
Na koljena samo Bogu!
Takve, braćo, povijest pamti
Prisegnimo i mi Anti,
Držimo se svi ko jedan
I kliknimo: za Dom spreman!
Ivica Gašpar
POVIJEST HSP-a
Hrvatska stranka prava (HSP) je nedvojbeno najstarija politička stranka u modernom smislu na prostoru današnje Hrvatske te Bosne i Hercegovine. Utemeljena je 26. lipnja 1861., kada su u Hrvatskom saboru dr. Ante Starčević i dr. Eugen Kvaternik izložili načela i temelje pravaštva. U prva dva desetljeća stranka raste, razvija se, biva zabranjivana, prolazi Rakovički ustanak 1871. u kojemu pogiba Kvaternik, vodeći članovi bivaju potom proganjani i zatvarani.
Iz tog razdoblja treba spomenuti “Naputak članovima Stranke prava”, objavljen 1871. u pravaškom časopisu “Hrvatska”, u kojem Starčević izlaže kroz 30 točaka temeljne smjernice za političko djelovanje. No, i na području književnosti se ističu tijekom nekoliko desetljeća mnogi pisci i pjesnici pravaške orijentacije kao npr. dr. Safvet-beg Bašagić, Fran Galović, dr. August Harambašić, dr. Ante Kovačić, Silvije Strahimir Kranjčević, Eugen Kumičić i Antun Gustav Matoš. Do kraja 19. stoljeća, a napose nakon Starčevićeve smrti, stranku zahvaćaju frakcijski sukobi i raskoli. Nasljeđuje ga vrhunski stručnjak za financije, dr. Josip Frank, a ovog pak dr. Aleksandar Horvat, koji se potkraj Prvog svjetskog rata uzalud suprotstavlja jugoslavenskom ujedinjenju. Nakon tragičnog ulaska Hrvatske te Bosne i Hercegovine u državnu zajednicu sa Srbijom i Crnom Gorom 1. prosinca 1918. u sklopu Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, sve frakcije odumiru, a ostaje samo HSP.
U Zagrebu je 1. ožujka 1919. objavljen “Republikanski program” HSP-a, kojeg potpisuju predsjednik HSP-a dr. Vladimir Prebeg te glavni tajnik i budući poglavnik Nezavisne Države Hrvatske, dr. Ante Pavelić. S time započinje novo razdoblje djelovanja HSP-a i parlamentarne borbe za hrvatsku državnu neovisnost. Jedan od vodećih ideologa stranke postaje ugledni povjesničar europskog glasa, dr. Milan Šufflay, koji kao prvi dovodi pravaštvo u kontekst s tad suvremenim konzervatizmom. Proglašenjem diktature kralja Aleksandra Karađorđevića 6. siječnja 1929. zabranjuje se rad HSP-a radi čega jedan manji dio pravaša odlazi u inozemstvo, tražeći nove puteve za ostvarenje konačnog cilja. Nakon propasti Nezavisne Države Hrvatske u svibnju 1945. te tijekom idućih tragičnih 45 godina komunističke diktature u sklopu Jugoslavije, pravaška misao nastavlja živjeti u emigraciji, ali i ilegalno u domovini.
Uoči prvih višestranačkih i demokratskih izbora u Hrvatskoj, grupa državotvornih domoljuba 25. veljače 1990. obnavlja u Zagrebu HSP i donosi “Temeljna načela” – među njima i bivši studentski vođa iz Hrvatskog proljeća 1971., Ante Paradžik, koji tom prigodom bude izabran za dopredsjednika stranke. HSP u samom početku velikosrpske agresije organizira postrojbe Hrvatskih obrambenih snaga (HOS) za obranu Hrvatske, ali i Bosne i Hercegovine, gdje vrhovno zapovjedništvo preuzima Blaž Kraljević. Danas HSP djeluje kao moderna stranka desnog centra, čija se politika zasniva na konzervativnom, odnosno demokršćanskom svjetonazoru, koračajući kao i prije ponosno i dosljedno putem hrvatskog državnog prava.
Od obnove 1990. do danas na čelu stranke su bili Dobroslav Paraga (1990.-1993.), dr. Boris Kandare (1993.-1996.) i Anto Đapić (1996.-2009.), a sadašnju dužnost predsjednika HSP-a obnaša Daniel Srb (od 2009.).
