Hrvatske legende

utorak, 08.04.2008.

Legenda o Ilirskoj kraljici Teuti

Teuta
U Oglavku i Koščaku (odmah kraj mjesta Sućuraj), prema još uvijek živoj narodnoj predaji, nalazili su se dvori ilirske kraljice Teute, koja je ovdje živjela. Ona je započela zidati grad na mjestu gdje se sada nalazi Sućuraj, ali ga nije uspjela dovršiti, jer je izgubila rat protiv Rimljana.

Za potvrdu ove legende ne postoji pisani dokument jer su Iliri bili nepismeni. Povijesne činjenice su slijedeće: sredinom 4. stoljeća prije Krista ilirsko pleme Ardijejci dolazi na more te naseljava područje oko ušća rijeke Neretve i današnje Makarsko primorje; Ardijejci su bili poznati ratnici, a dolaskom na more brzo savladavaju pomorske vještine te postaju gusari koji napadaju prvo Grčke, a kasnije Rimske brodove; za izvođenje gusarskih aktivnosti na ovom području Sućuraj je upravo idealan jer postoji duboka uvala u kojoj se mogu neprimjetno sakriti brojni brodovi, a na brdu iznad Sućurja može se postaviti osmatračnica i kontrolirati sav pomorski promet na ovom području; iz Sućurja se može vrlo brzo zaskočiti i osvojiti brodove koji ovuda često prolaze. Osim toga uz uvalu Sućuraj nalazi se veliko i plodno polje, a poznato je da su Ardiejci imali do 300 000 kmetova koji su radili u poljima dok su oni ratovali ili se zabavljali na čestim gozbama s dosta piva, vina i medovine.

Sredinom 3. stoljeća prije Krista ardijejski kralj Argon uspio je ujediniti više ilirskih plemena te je svoju državu proširio na područje od Biograda (kraj Zadra) do rijeke Drim (u današnjoj Albaniji). Kralj Argon umro je 231. godine prije Krista od prekomjernog uživanja alkohola. Vlast je naslijedila njegova žena Teuta jer je njihov sin Pinos bio maloljetan. Teuta je vladala do 219. godine prije Krista, a proslavio ju je njezin vojskovođa Demetrije Hvarski, koji je osvojio grčku koloniju Pharos (danas Stari Grad na Hvaru). Teuta se vrlo brzo našla u ratu s Rimljanima jer njima gusarenje Ilira nikako nije odgovaralo. Ovaj rat je unatoč početnim uspjesima Teuta izgubila kad je Demetrije prešao na stranu Rimljana te se morala skloniti u tvrđavu Risan u Boki Kotorskoj (danas u Crnoj Gori). Od velike Ilirske države kojom je vladala ostalo joj je samo područje od Boke Kotorske od ušća Drima.

Dakle, ako je legenda o kraljici Teuti u Sućurju istinita, Sućuraj je stariji od 2300 godina. U prilog ovoj legendi su i mnogobrojne amfore iz potopljenih rimske galija u okolici Sućurja.

Ranije spomenuti vojskovođa Demetrije Hvarski uskoro dolazi u sukob s Rimljanima koji 219. godine pr. Krista osvajaju i ruše Pharos. Prema legendi ilirski su se vojnici razbježali po otoku nakon razaranja Pharosa, lutali su kopnom prema istoku otoka i tako došli do Sućurja. Tada su vidjeli da dalje ne mogu i utaborili su se u kaštelu kojeg je ranije podigla Teuta. Sačuvani ilirski objekti potvrđuju da su oni sućuranski porat utvrdili i dugo branili, što znači da su Iliri vladali Sućurjem i poslije 219.god. pr. Krista.

Dvori ilirske kraljice Teute ostali su do danas sačuvani jednim dijelom, kao i utvrde vojskovođe Demetrija Hvarskog. Također, otkriveni su i ilirski grobovi s kostima, keramikom i morskim puževima. Brojne su i ilirske gomile, a najpoznatija od njih je Velika gomila (staro Ilirsko groblje). U okolici Sućurja ima još mnogo nalazišta iz doba Ilira koji svjedoče o njihovoj prisutnosti prije više od 2300 godina.

Rimljani su dugo vodili rat protiv Ilira. Zabilježeno je da su pokrenuli veliku ofenzivu 153. godine pr. Krista. Te bitke vodile su se i oko Sućurja jer je tada bio na granici rimske i ilirske države. Godine 47. pr. Krista vodila se velika pomorska bitka kod Šćedra između flote Pompeja pod vodstvom Marka Oktavijana i Cezarovog vojskovođe Vatinija Publija. Marko Oktavijan je ovu bitku izgubio i povukao se prema Visu. Otok Ščedro nije daleko od Sućurja pa su Sućuranska luka i uvala Mrtnovik bili sidrište rimskim brodovima prije i poslije bitke. Dakle, Sućuraj je došao pod rimsku vlast u 2. ili 1. stoljeću prije Krista.

Na području Sućurja postoje ostaci dva rimska naselja, što je svijetu obznanio 1525. učeni dominikanac Vinko Pribojević u svom znamenitom govoru u Hvaru “O podrijetlu i zgodama Slavena”. Nažalost, ova naselja su porušena za vrijeme ratova s Turcima. Prvo naselje nalazilo se na lokaciji današnje Gornje Bande u Sućuju. Centar je bio kraj sadašnjeg samostana; tu je pronađen rimski bijeli mozaik, čiji se veći ulomak čuva u riznici Župnog dvora. Drugo naselje nalazio se kod uvale Mlaska. Tu se danas nalazi više rimskih zidova (gospodarskih i ladanjskih kuća), jedna dobro sačuvana cisterna za vodu (gustrina), te još dosta drugih ostataka.

Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv