Osmanlijski (osmanski) novac kovan na tlu bivše Jugoslavije
Ottoman Coins Minted in ex Yugoslavian Region
This aricle is written in Croatian. You can translate it to your language using Google Translate tool.
Pojavom Islama 622. godine nastaju i prve islamske državice, kalifati, koje su kovale svoj novac. U početku su za uzor imale novac Bizanta, ali kasnije, osnivanjem većih država i dinastija, kovan je novac, jedinstven, lako prepoznatljiv, koji je u većini slučajeva imao samo natpis na arapskom. Na novcu je bilo ispisano ime vladara i njegova titula, citat iz Kurana (sura) a ponekad i mjesto kovanja.
Za naše je kolekcionare najinteresantniji novac Osmanlija, dinastije koja je došla na vlast pri raspadu Seldžučkog carstva, krajem XIV. stoljeća, a vladala do početka XX. stoljeća. Oni su kovali novac i u kovnicama na tlu bivše Jugoslavije, koje su preuzeli nakon osvajanja (Makedonija, Srbija, Bosna), a otvarali su ih u velikim gradovima (Skopju, Beogradu i Sarajevu) ili politički značajnijim mjestima (Ohrid i Banja Luka).
U prvo vrijeme, sredinom XV. stoljeća, u Novom Brdu (turski = NOVAR) kovanje samo sitan srebrni novac, koji se nazivao AKČA (turski = belica), a težio je 1,2 grama. Krajem XV. stoljeća, u istoj kovnici, kovan je ONLUK (turski = desetak), a vrijedio je deset akča jer u to vrijeme Osmanlije nisu kovali svoj zlatni novac. Kasnije, sredinom XVII. stoljeća onluk je kovan i u kovnici Beograda, a krajem XVII. stoljeća u istoj kovnici PARA, koja je vrijedila tri akče. Prvi ALTINI (turski = zlatnik) kovani su u kovnicama na području bivše Jugoslavije početkom XVI. stoljeća. Kovanje srebrnog i zlatnog novca u tim kovnicama, trajalo je, s malim prekidima, do kraja XVII. stoljeća, kada su sve kovnice na Balkanu zatvorene. Odmah nakon prestanka kovanja zlatnog i srebrnog novca, u tim kovnicama, po prvi put je kovan bakarni novac, MANGIR, u kovnici Sarajeva (BOSNA-SARAJ).
Najplodniji period osmanlijskog kovanja je za vrijeme sultana Sulejmana I. Zakonodavca, koji je vladao od 1520. do 1566. a izdao zakon o kovanju novca 1536. godine. U kovnicama na području bivše Jugoslavije, koje su u to vrijeme bile najznačajnije u carevini, kovan je veliki broj tipova akča, kao i desetak tipova zlatnika. Tada je otvoreno najviše kovnica, kao što su NOVABERDA, kovnica koja se nalazila u varoši Novog Brda, za razliku od kovnice Novar, koja je bila u tvrđavi, pa SREBRENICE (u Srebrenici), KUČAJNE (u Kučajni) i BELGRAD (u Beogradu).
Veliku zaslugu ima i veliki vezir Mehmed Sokolović za otvaranje kovnice u Beogradu, 1562. i njegov sin Hasan za otvaranje kovnice u Banja Luci (turski = BANALUK), 1596. godine.
Zlatnici koji su kovani u kovnicama na području bivše Jugoslavije, u periodu od oko 150 godina, uvijek su imali istu težinu (3,5 gr.) i finoću (23,5 karata).
Srebrni novac kovanje u istim kovnicama, ali u razdoblju od oko 250 godina stalno je gubio na težini, tako da je akča teška 1,2 gr. na početku (1441.), bila teška samo 0,2 gr. na kraju (1687).
Bakarni novac, mangir, kovan je samo za vrijeme vladavine sultana Sulejmana II, koji je vladao od 1687. Do 1691., a kovanje prve dvije godine nakon stupanja sultana na prijestol. Ta vrsta novca je trebala da zamjeni akču (dva mangira = jedna akča).
Mnogi tipovi su nastali zbog potrebe za novcem s kojim bi se financirale vojne operacije ili osvajali novi teritoriji. Novci pojedinih kovnica su izuzetno rijetki, jer su one radile ili kroz kratko razdoblje (Banja Luka, vjerojatno samo nekoliko mjeseci) ili pred kraj vladavine sultana (Beograd za vrijeme sultana Sulejmana I. Zakonodavca i Ohrid za vrijeme sultana Selima II.). Posebno su i rijetke i zanimljive akče koje su kovane povodom nekog jubileja, kao što su one za vrijeme sultana Sulejmana I. Zakonodavca: akče kovane 1541. godine, povodom stogodišnjice stupanja na prijestolje sultana Mehmeda II. Osvajača, ili akče kovane 1555. i 1556. godine povodom stogodišnjice (lunarne) osvajanja srpskih teritorija. Jubilarni tip akča kovao je i sultan Selim II. na početku svoje vladavine 1566. godine, kako bi obilježio 100 godina od otvaranja kovnice u Skopju (turski = ÜSKÜP).
Najcjelovitiji prikaz kovanja osmanlijskog novca (akča, onluka, para, altina i mangira) u kovnicama na tlu bivše Jugoslavije prikazanje na ove dvije tablice:
Tablica kovanja zlatnika, desetaka i para
Tablica kovanja akča i mangira
Reversi akča
Autor: Slobodan Srećković
Izvor: Obol, br. 44, HND, Zagreb, 1992.
Ključne riječi: kovani novac, kovanice, osmanlijski novac, akče
Keywords: coins, Ottoman coins, akches
It-medija – usluge SEO optimizacije - budite među prvima na Google-u!
Što i kako radimo - pogledajte naš promotivni YouTube video.
|
