Dubrovački novac – Libertina
Coins of Ragusa - Libertina
This aricle is written in Croatian. You can translate it to your language using Google Translate tool.
Novac u vrijednosti od 80 dinarića ili 2 dukata, dakle novac u vrijednosti libertine, imao se je kovati po Senatovoj odluci od 21. I. 1786. kojom je kovničarima naloženo da rastope partiju vižlina te od nje skuju za 10.000 dukata “novog novca” s tipom što oni odrede, a kakvoća da mu bude kakvu su oni predložili. Da se je pak tu pod “novim novcem” razumio novac u vrijednosti libertine, razabire se iz Senatove odluke od 21. VII. 1787, da kovničari računaju u 80 dinarića novi novac što kuju, da ga i dalje kuju, ali da ga do nove naredbe ne puštaju u opticaj, i da od određene sume (od 10.000 dukata) skuju polovicu u komadima po 2 dukata a drugu polovicu u komadima po 1 dukat. Taj se je “novi novac” dakle bio počeo kovati, ali 22. IX. obustavljeno je do nove naredbe njegovo kovanje. I tako ta prva “libertina” nije bila izdana, pa kako se nije ni jedan komad sačuvao, tako ne znamo je li možda već ona imala oblik što ga je libertina dobila g. 1791, kao što ne znamo — ako se je bio počeo kovati i onaj komad po 1 dukat — je li on imao da bude obnovljen dukat od g. 1723, ili je imao da bude polovica od većega komada po 2 dukata, od kojega se je možda samo razlikovao time što je bio od njega za polovicu lakši, pa zato i manji; ne znamo dakle je li to imao da bude nov “dukat” ili “polulibertina”.
Zašto je pak dubrov. vlada htjela da uvede nov novac u vidu talira, to možemo samo naslućivati: u Turskoj, za koju se je u prvome redu kovao vižlin, sve je više preotimao mah lijepi talir Marije Terezije, s kojim nije mogao da izdrži konkurenciju vižlin sa svojim ukočenim knezom i sa svojom slabijom unutrašnjom vrijednosti; trebalo je dakle stvoriti ljepši i bolji novac, na se je to već g. 1786/87 pokušalo da učini, ali ne znamo zašto pokušaj se tada ostavio. Poslije par godina pokušaj je ponovljen, i tada je izvršen: 22. lI. 1790 Senat zatraži od kovničara plan za kovanje novog novca; prema tome planu Senat 25. II. 1791 naloži da se novog novca po 80 dinarića skuje za 11.000 dukata na javni račun, ali da se prije mora dobro izračunati da državna kasa nema od toga nikakve štete; da ih javne kase imaju primati po 80 dinarića, a ako privatnici zatraže, da se na njihov račun može kovati toga novca od 15 do 20 tisuća dukata. Tako je dakle postala libertina, koja uprav nije ništa drugo nego “ispravljeno izdanje” dubrov. talira: poprsje Republike (uprav Marije Terezije) na licu novca mnogo je finije izrađeno negoli kneževo poprsje na vižlinima, kao što je i grb na komadima od g. 1791 mnogo ljepši negoli na vižlinima; ljepša je libertina od vižlina i zato što je kovana u prstenu, pa je sasvim okrugla i s nakićenim rubom; još je važnije pak što joj je i unutrašnja vrijednost veća: prije svega je teža — osjekom 28,884 g, dok je dubrov. talir (osim onoga od g. 1725) težak samo 28,305 g, dakle težina joj je povišena za preko ˝ g ali to povišenje ne odgovara nikako povišenju njene nominalne vrijednosti, jer prema dubrov. taliru vrijednost joj je za 1/3 veća, dakle bi onda i težina trebala da joj poskoči na 37,740 g, a ne odgovara ni broju dinarića što je nosila, jer je najmlađi dinarić bio težak 0,448 g, dakle njih 80 bilo bi 35,840 g. Zato je sva prilika da joj je težina nešto povećana zato da bolje konkuriše s talirom Marije Terezije i zato joj je data i nešto bolja emjesa od 601—613 tisućina.
Libertina, kakva se je kovala g. 1791, nije se više kovala, jer se je otkrila neka prijevara kod njene “promjene” (cambiamento), s čega je Senat 11. VIII. 1791 naložio kovničarima da zavedu istragu u tome poslu, a bez sumnje zbog te prijevare, i ovlastio ih da promijene, kako im se bolje svidi, grb na “novome novcu”. Kakva je to bila prijevara i o kojoj se “promjeni” radilo, nije kazano, ali sva je prilika da je i g. 1791 učinjeno što se je učinilo g. 1787, naime da su vižlini promijenjeni, to jest prekovani u libertine, pa je kod toga uzeta nešto slabija smjesa negoli je trebalo, s čega Senat nije baš htio da uništi već kovane komade, ali je opet htio da se odmah može konstatovati koji su komadi s tom slabijom emjesom, te zato naložio da se za nove komade promijeni grb. Tako najlakše razumijemo što je Senat nadalje toga istoga dana odalečio iz kovnice ogledačeva pomoćnika (I. L), dakle čovjeka koji je imao posla baš kod priređivanja smjese; svakako kod toga se moglo raditi samo o jednoj partiji tih libertina iz g. 1791, jer se g. 1794 u mletačkoj kovnici nije našlo da ima kakve razlike u finoći među libertinom od g. 1791 i 1792. Budući da je to sve bilo 11. VIII., bilo je dovoljno vremena da se načini novi kalup za naličje, te da se, mjesto običnoga dubrov. grba bez natpisa, uzme novi grb s natpisom LIBERTAS; moguće je dakle da je kovano još g. 1791 libertina s tijem novijem grbom što ga imaju sve libertine od g. 1792—1795, ali sačuvala se nije ni jedna; a što Dechant 109/110 navodi dva starija svjedočanstva o egzistenciji take liberine, slabo im se može vjerovati, jer ta dva svjedoka imaju i o drugim dubrov. novcima neke sasvim krive podatke. Može biti da je s tom “prijevarom” u vezi to što su neke libertine odg. 1791 docnije prekivane; to se jasno vidi na br. 3198 i 3216: pod kalupom od g. 1794 sigurni su tragovi kalupa od g. 1791, pa je valjada jedna partija libertina od g. 1791, kod koje nije bilo one “prijevare”, zadržana u državnoj kasi te g. 1794 prekovana, i tako puštena u opticaj kao komad s potpunom vrijednosti.
Ako dakle nije već g. 1791, a ono je svakako g. 1792 uveden novi tip libertine s novijem grbom, po kojemu je i dobila svoje ime, ali se inače nije diralo ni u težinu ni u smjesu libertine. Nego vlada nije bila zadovoljna dobitkom što joj je libertina donosila, te je već 8. III. 1792 obustavljeno kovanje libertine na državni račun a dopušteno da se na privatni račun kuje “još drugih 20.000”; te pak posljednje riječi dokazuju da se je g. 1791, prema odluci od 25. II, zbilja kovao potpuni iznos od 20.000 dukata, to jest 10.000 libertina, na račun privatnika. Skoro zatim, 10. VII. 1792, Senat opet odluči da se libertine kuju i da se prekuje u njih 14.000 vižlina što su u glavnoj državnoj kasi, a time je sigurno i dopušteno da se kuju i za privatnike. te se čini da je sada posao bolje išao, jer je Senat 4. IV. odredio da od kovanja libertine kovnica mora računati za 2% čista dobitka više negoli je bilo određeno. Ali sljedeće godine 1793 čini se da je opet posao nazadovao, jer je 26. XI. Senat izabrao tri člana, da prouče pitanje o dobitku i gubitku što ga imaju država i privatnici od kovanja libertine, pa da prikažu “plan” o njenoj vrijednosti i kovanju. Taj je odbor podnio bez sumnje povoljan izvještaj, te su se g. 1794 kovale velike mase libertina, tako da je libertina od te godine jedan od najobičnijih dubrov. novaca, a ništa nije smetalo što je od 23. VI. do 26. VIII. bilo privremeno obustavljeno kovanje.
Poslije g. 1794 libertina se je kovala još 1795, ali docnije nije više, barem niko nije vidio koji komad od g. 1796, a 21. XI. te posljednje godine kalupar Ivo Angeli moli Senat damu ostavi dnevnu doplatu, što mu je bila doznačena za kovanje libertina, i za vrijeme što se ona više ne kuje. Godine 1796 libertina se spominje samo u toliko što je Senat najprije 19. V. odlučio da se preda u državnu kasu neka suma libertina i ne pusti više u opticaj, onda 30. VII. odbio prijedlog da se rastopi toliko libertina koliko je potrebito da se skuje 20.000 dukata, a napokon 22. VIII. naredio da se sve libertine iz državnijeh i javnijeh kasa prekuju u nove dukate, ali nikako koje su u privatnih lica. Svakako je pak puka pogreška što Dechant 112 spominje iz njemačkog numizmat. žurnala libertinu od g. 1799; ima naime komada od g. 1792 kod kojih je donja kvačica od broja 2 već u kalupu oštećena, na brojka izgleda nekako kao 9! Krivo je također što se u Radu 127, 91 tvrdi da je prva libertina od g. 1790, pa ne valja ni ono što kaže Dechant 108 da je kod nekih libertina od g. 1792 brojka 2 ispravljena od 0, odakle i on izvodi da se je libertina kovala već g. 1790; to su opet komadi kod kojih je brojka 2 također oštećena, pa se opet čini kao da je 0, ali nije nikako od nje ispravljana.
Slabo znamo koliko se je libertina kovalo; po godišnjim Senatovim odlukama izlazi da ih je g. 1791 kovano na državni račun 5500 komada a na račun privatnika 10.000; g. 1792 pak kovano ih je barem 10.000 za privatnike a nešto manje od 14.000 na račun državni. Nego to je sigurno jedan mali dio kovanih libertina; moglo bi jedino biti da se g. 1791 nije kovalo više od 15.500 komada, jer je libertina od g. 1791 vrlo rijetka, ali je tomu sigurno doprinijelo i to što je jedna partija i prekivana; inače valja da se je i g. 1795 kovalo malo komada, jer ni ta libertina nije obična.
Kao vižlin, i libertina je bila u prvome redu trgovački novac, pa se je sigurno i njoj cijena mijenjala prema momentanim prilikama, ali potvrda za to u spomenicima nemamo gotovo nikakvih. Senat istina 24. X. 1792 naloži dubrov. dragomanu u Carigradu Curiću da uznastoji, makar na to potrošio do 1000 zlatnih dukata, da carska kasa prima libertine po 85 para i više, dakle nekako za isto toliko dinarića; ali, kako se je to imalo da postigne mitom, to se odatle vidi da sam Senat nije bio uvjeren da joj je vrijednost tolika, pa je zato i zabranio svojim članovima da o tome govore. U svojim računima Senat je naprotiv još g. 1796 libertine zaračunavao uz njihovu prvašnju cijenu od 2 dukata ili 80 dinarića, kada je 19. V. naredio da se jedna partija libertina povuče iz opticaja; a što je iste godine 22. VII. računao libertine po 2 1/2 dukata ili 100 dinarića, tomu je uzrok što su se te libertine imale da rastope i prekuju u nove dukate u kojih je smjesa bila slabija negoli u libertina. Do toga časa regbi dakle da se je u unutrašnjemu prometu održala prvašnja vrijednost libertine, ali je zato tim vjerovatnije da se je i njoj u trgovini za špekulaciju cijena kolebala.
Autor: Milan Rešetar
Izvor: Dubrovačka numizmatika – I. dio, Srijemski Karlovci, 1924.
Ključne riječi: kovani novac, kovanice, Hrvatska, Dubrovnik, Ragusa, libertina
Keywords: coins, Croatia, Dubrovnik, Ragusa, libertina
Otkup kovanica, otkup novčanica, otkup odlikovanja - isplata odmah!
Otkup zlatnika, otkup srebrnjaka, otkup ordena i medalja - isplata odmah!
Otkup obavlja numizmatička tvrtka Monetalis d.o.o. - www.monetalis.hr
|
