Prigodni kovinski novac u funkciji emisijske dobiti
Danas, kad su fiskaliteti dostigli svoj zenit i kad svako daljnje povećanje poreznih opterećenja postaje sve upitnije i sa stajališta mogućnosti naplate i sa stajališta učinkovitosti tih poteza, neka klasična rješenja vezana za monetarnu sferu mogu jednim dijelom olakšati ovakvu situaciju.
Na prvom je mjestu svakako emisija kovinskog novca, kojim se uz određene uvjete, već u samome trenutku njegova izdavanja ostvaruje razlika između nominalne vrijednosti i troškova izrade u korist prve. Dakle, postiže se emisijska dobit.
Druga je mogućnost, pogotovo danas, kada veći broj država pri emisiji optjecajnog kovinskog (kovanog) novca ne ostvaruje emisijsku dobit, izdavanje prigodnog novca.
Prigodni kovani novac moguće je odrediti kao novac koji na aversu ili reversu ili na obje strane nekim natpisom ili likovnim prikazom, ili kombi¬nacijom jednoga i drugoga ukazuje na neku prigodu i si. Rađen je iz istoga materijala kao optjecajni kovinski novac ili iz nekog drugog materijala ili u kombinaciji jednoga i drugoga. Najčešće je zakonsko sredstvo plaćanja u zemlji izdavatelja. Može biti otkovan u tehnici kovanja optjecajnog kovinskog novca (kovnički sjaj) ili u nekoj drugoj, višoj tehnici (najčešće polirana ploča).
U emisiji prigodnog kovanog novca, kad je on istovjetan optjecajnom novcu u ostalim elementima (nominalna vrijednost, kovina i si.), može doći do toga da se ne ostvaruje emisijska dobit ako se to isto događa optjecajnom kovinskom novcu. U pravilu, to je rjeđi slučaj, a svrha mu je u promidžbenim, nacionalnim, prestižnim i drugim učincima.
Dakle, suvremenu emisiju prigodnog kovinskog novca moguće je podijeliti u tri osnovne kategorije:
1. prigodni kovinski novac koji se pušta u optjecaj. Njegova nominalna vrijednost jednaka je njegovoj tržišnoj vrijednosti u trenutku njegove pojave. Pri tomu se:
a) ostvaruje emisijska dobit,
b) ne ostvaruje emisijska dobit,
2. prigodni kovinski novac koji se pušta u prodaju. Tržišna vrijednost (cijena) ovoga novca u trenutku njegove pojave veća je od njegove nominalne vrijednosti (nominalna vrijednost uvećana za određeni ažio, najčešće do 30%). Ovakav novac najčešće prate i prigodna pakiranja te certifikati. Taj se novac najčešće pojavljuje i u višoj kvaliteti izrade,
3. kombinacija prve dvije kategorije.
U grupu zemalja koje izdaju prigodni kovinski novac pripada i Republika Makedonija, i to sa svoje tri serije prigodnog kovinskog novca nakon FAO izdanja iz 1995. godine.
Povodom 50. obljetnice Sveučilišta Sv. Ćirila i Metoda (1949.-1999.) Republika Makedonija izdala je zlatnik nominalne vrijednosti 10 denara. Prigodni novac ima finoću zlata 916/1.000, promjer • 23 mm i težak je 7 grama. Novac ima gladak obod i izdan je u 2.000 komada.
Na licu novca unutar pravilnog šesterokuta polukružno na ćiriličnom pismu natpis je "UNI-VERSITET SV. KIRILI METODU - SKOPJE". U središnjem dijelu novca prikaz je Sv. Ćirila i Metoda, s lijeve strane nalazi se oznaka godine "1949", a s desne "1999". (SI. 1.)
Na reversu se nalazi natpis "REPUBLIKA MAKEDONIJA" te nominalna vrijednost "10 DENARI" pisano ćirilicom. U središnjem dijelu novca, odvojeno od teksta kružnicom, nalaze se slova azbuke. (SI. 2.)
Prigodom 2000. godine kršćanstva Republika Makedonija izdala je prigodni kovani novac nominalne vrijednosti 1 denar u tri kovine odnosno slitine:
zlato
finoća: 916/1000 težina: 8 grama promjer: 23,8 mm obod: gladak količina: 2000 kom.
srebro
finoća: 925/1000 težina: 7 grama promjer: 23,8 mm obod: gladak količina: 2000 kom.
bakar 75 % nikl 3 % cink 17 %
težina: 5,1 grama promjer: 23,8 mm obod: gladak količina: 2000 kom.
Na aversu se nalazi prikaz ikonostasnog križa iz Pološkog manastira Sv. Georgi iz 1584. godine.
Polukružno se nalazi natpis na engleskom jeziku "NATIONAL BANK OF THE REPUBLIC MACEDONIA" te godina izdanja "2000". (SI. 3.)
Na reversu kovanica nalazi se prikaz bakrenog novca - folisa Justina II. (565.-578.), kovnica Nikomedija, nominalne vrijednosti 40 numija (M) te polukružno natpis "NARODNA BANKA NA REPUBLIKA MAKEDONIJA" na ćiriličnom pismu, oznaka nominale "1" i naziv novčane jedinice "DENAR" ispisano ćirilicom i latinicom. (SI. 4.)
Pedeseta obljetnica Ekonomskog fakulteta u Skoplju povod je izdanju prigodnog zlatnog novca nominalne vrijednosti 2 denara. Novac ima finoću 916/1000, težinu 7 grama, promjer 23 mm te gladak obod. Izdano je 1000 komada.
Na aversu ovoga prigodnog novca nalazi se amblem (logotip) Ekonomskog fakulteta u Skoplju i godine "1950 - 2000". (SI. 5.)
Na reversu se nalazi prikaz zgrade u kojoj je Ekonomski fakultet u Skoplju započeo raditi. Polukružno se nalazi natpis "REPUBLIKA MAKEDONIJA" na ćirilici i oznaka nominalne vrijednosti i naziva novčane jedinice na ćirilici "2 DENARA". (SI. 6.)
Autor: Branko Matić
Izvor: Obol br. 52, Zagreb, 2000.
Ključne riječi: kovani novac, prigodni novac, Makedonija, srebro, zlato
Keywords: coins, commemorative coins, Macedonia, silver, gold
English title: Commemorative Coins
|
