Hrvatska numizmatika

nedjelja, 03.05.2009.

Banovac ili kuna za Banovinu Hrvatsku?

(…) Zato je posve razumljivo da se u našem stol]eću, čim se pojavila mogućnost da se uvede hrvatska valuta, rodila i ideja da se za naziv novoga novca prihvati kuna. Ta se mogućnost pojavila u doba Banovine Hrvatske (1939-1941), kada se u novinstvu povremeno javljaju neodređeni glasovi da bi banska vlast mogla izdavati vlastiti novac. No nikakav konkretan podatak nije dospio u javnost. Piscu ove knjižice poznate su o toj temi samo dvije usmene izjave odgovornih osoba.

Banovac ili kuna za Banovinu Hrvatsku?

Ing. Nikola Belančić, predstojnik Odjela šuma i ruda (zapravo banovinskog ministarstva), kojemu su bili povjereni operativni poslovi oko priprema za uvođenje banovinskoga novca, izjavio je god. 1940. da je postignut sporazum s Narodnom bankom Kraljevine Jugoslavije da Banovina može izdavati svoj novac, koji bi kolao usporedno s jugoslavenskim dinarom, ali pod određenim uvjetima: da se ne izdaju nominale koje su već u prometu, da nova jedinica bude jednake vrijednosti kao jugoslavenski dinar, da na naličju kovanog novca bude grb Kraljevine Jugoslavije i oznaka nominale izražena i u dinarima i da se i o ostalim pitanjima Banovina dogovara s Narodnom bankom. Ing. Belančić izjavio je još samo da je Banovina zbog navedenih uvjeta odlučila uvesti samo dva apoena kovanoga novca, od 5 i 100 jedinica, s time da se o mogućem izdavanju papirnih novčanica razmišlja poslije, a da o samome nazivu novčane jedinice nije ništa odlučeno, da se kolebaju između kune i banovca. Ing. August Košutić. visoki dužnosnik HSS-a, izjavio je sredinom pedesetih godina da o tim planovima zna malo što konkretno, da je tu stvar držao u svojim rukama osobno predsjednik stranke (to jest dr. Vlatko Maček), da se raspravljalo o kuni i banovcu i da je Maček rekao kako bi možda bilo bolje uvesti banovac budući da se radi o banovinskome novcu, ali da će se o tome još raspravljati, no do takve rasprave nije došlo zbog rata u travnju 1941. Ing. Košutiću bilo je poznato još samo to kako se pregovaralo o tome da se banovinski novac kuje u Beogradu, ali da ništa nije bilo zaključeno.

Kako je Banovina Hrvatska bila tabu-temom i u doba ratnog režima 1941-1945. i u poratnoj jugoslavenskoj federaciji, i to uz kraće Iznimke sve do kasnih osamdesetih godina, ni o pitanju banovinskoga novca nije se raspravljalo ni u široj javnosti ni u numizmatičkim krugovima. Kolekcionari su općenito smatrali da nije došlo ni do kakve konkretizacije planova o banovinskome novcu. Tek prije nekoliko godina otkrio je u Gliptoteci Ing. Đuro Krasnov, nekadanji predsjednik Hrvatskoga numizmatičkog društva, dva sadrena predloška za kovani novac Banovine Hrvatske, zabačena među drugim sadrenim predlošcima za novac Kraljevine SHS, Kraljevine Jugoslavije, NDH i FNRJ. Autor je Ivo Kerdić, najveći hrvatski medaljer novijega doba, a nađena su samo lica, ne i naličja, koja možda i nisu bila izrađena. Na jednome je predlošku lik sjedeće djevojke s hrvatskim grbom, na drugome slika broda s hrvatskim grbom na jedru, a na oba je natpis BANOVINA HRVATSKA. Krasnov |e god. 1988. objavio članak o tome otkriću i donio slike obaju predložaka. U tome se članku navode i dijelovi jedne tipkane predstavke iz doba Banovine, potpisane pseudonimom Starohrvat. no netko )e rukom nadopisao "Napisao Niko Bjelovučić" (radi se o dr. Nikoli Zvonimiru Bjelovučiću, pravniku, povjesničaru, etnografu i političaru. 1882-1952.). Bjelovučić piše: "U doba ravnopravnosti izvojevane po pretsjedniku

Dr. Mačeku, treba da zajedničko Ministarstvo financija, uvede i neke naše nazive za novac. "Predlaže da Banovina primi Hrvatske nazive polunovčić, novčić, banica, banovac i kuna, s time da na posljednjoj kovanici bude i lik kune. Na koncu kaže: "Mi ne tražimo kovnicu novca u Hrvatskoj, ali tražimo da se ovi naši nazivi jednog dijela novca usvoje." Predstavku je Krasnov pronašao također u Gliptoteci, u njezinu arhivu. I konačno, prošle su godine pronađena u ostavštini ing. Dragutina Mandla, koja se čuva u Modernoj galeriji, i dva reducirana kovinska odljeva predloška s djevojkom.

To je sve što se može reći o pokušaju Banovine Hrvatske da uvede svoj novac. Ta je nastojanja prekinuo II. svjetski rat. činjenice su ostale u tami preko pol stoljeća i nove podatke možemo očekivati samo od podrobna proučavanja postojećih arhiva. Ne znamo čak ni koji je od dvaju očuvanih predložaka bio predviđen za 5 jedinica, koji je za 100 (kuna? banovaca?). S obzirom na činjenicu da je Kerdić. uz rijetke iznimke, i u predlošcima čuvao omjere, tako da je više nominale radio s većim opsegom, niže s manjim, kako bi se pri reduciranju očuvao omjer, možemo pretpostaviti da je predložak s djevojkom bio namijenjen nominali 5, onaj s brodom nominali 100.

Autor: Dalibor Brozović
Izvor: Kune i lipe - novac Republike Hrvatske, NBH, Zagreb, 1994.

Ključne riječi: kovani novac, Banovina Hrvatska, Ivo Kerdić, prijedlozi
Keywords: coins, The Banate of Croatia, Ivo Kerdic, coin proposals
English title: Banovac or Kuna for Banate of Croatia?


Translate this article on English with Translate Google.

Otkup kovanica, novčanica, odlikovanja

- 20:29 - Komentari (0) - Isprintaj - #