Hoću na FFZG! - informacije o upisima na Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Predispit za neku jezičnu studijsku grupu služi dokazivanju jezičnih znanja nužnih za uspješno studiranje toga jezika na Filozofskome fakultetu u Zagrebu. Ispit predznanja ne moraju polagati oni pristupnici koji su osvojili jedno od tri prva mjesta na državnim natjecanjima iz dotičnog jezika u posljednje dvije godine, kao ni kandidati koji su u posljednje dvije godine sudjelovali na Međunarodnoj jezičnoj olimpijadi (World Lanugage Olympics).. Neke jezične grupe priznaju i neke druge diplome i svjedodžbe umjesto predispita. Testiranjem se provjerava znanje jezika propisano srednjoškolskim obrazovanjem.

Polaganje jednoga ili više predispita stoji 200 kuna bezobzira polaže li kandidat jedan ili više jezika. Predispit se plaća na blagajni Fakulteta (soba D-2 u Dekanatu, lijevo). Predispit(i) se uz uplatnicu i obrazac za prijavu prijavljuju u Studentskoj službi 23-28. lipnja 2005.

Predispit za latinski i grčki je usmeni i traje do 30 minuta. Predispiti za ostale jezične grupe su pismeni i traju do 60 minuta. Ispiti se mogu polagati samo u navedenim terminima. Rezultati predispita će biti objavljeni dan nakon ispita.

Više o svemu, kao i primjere zadataka, pogledajte ovdje.

Provjera znanja trećeg svjetskog jezika (engleskog, francuskog, njemačkog, ruskog, španjolskog i talijanskog) za razredbeni postupak na visokim učilištima koja to posebno vrednuju, provodi se isključivo na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Provjeri znanja trećeg svjetskog jezika može pristupiti onaj kojemu taj jezik nije materinski, te onaj koji dotični treći jezik nije učio u srednoj školi, o čemu prilaže dokaz - svjedodžbe od I. do IV. razreda srednje škole ili ovjerene kopije svjedodžbi, odnosno potvrdu škole da taj strani jezik nije učio.

Prijave za provjeru znanja trećeg svjetskog jezika na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu podnose se 16-18. lipnja 2005. godine od 10 do 14 sati u Studentskoj službi (Ul. Ivana Lučića 3). Ispiti će se održati 28. lipnja 2005. Troškovi ispita iznose 200 kuna.

Više informacija ovdje.

KAd već sjedite za kompom, možete probat naučiti neke nove stvari. Svratite malo na http://www.djumbox.com/quiz/ pa vježbajte :)

Antropologija bez plaćanja prvi je bio na 2. mjestu, a zadnji na 428. S plaćanjem 517-944.), Arheologija (6-424, 505-785), Arheologija (jednopredmetna) (544-1059, 1093-1192), Češki (79-653, 361-954), Engleski (1-280, 140-670), Etnologija (19-773, 264-1153), Filozofija (18-1130, 62-1303), Fonetika (64-1117, 521-1245), Francuski (26-556, 11-932), Geografija-Povijest (17-1086), Germanistika – nepopunjeno, Grčki (20-2114, nepopunjeno), Hrvatski (23-895, 710-1245), Hungarologija (38-1321, 1135-1715), Indologija (12-1500, 925-1565), Informatologija (12-1065, 150-1328), Komparativna književnost (2-266, 291-566), Latinski (20-1815, 569-2139), Opća lingvistika (1-923, 552-1667), Pedagogoja (32-682, 447-980), Poljski (73-1132, 380-1403), Povijest (10-768, 62-999), Povijest (jednopredmetna) (54-790), Psihologija (3-317, 50-431), Povijest umjetnosti (13-460, 276-913), Ruski (39-896, 11-1120), Slavistika (331-1344, 892-1697), Slovački (38-927, 538-1808), Sociologija (4-426, 115-597), Sociologija (jednopredmetna (124-945, 437-1055), Španjolski (25-269, 115-420), Talijanski (8-1329, nepopunjeno), Turkologija (48-1216, 807-1386), Ukrajinski (572-1193, 1218-1832).

Upisne kvote i kako su se popunjavala mjesta.

Treći strani jezik:
Prijave: 16., 17., 20. i 21. lipnja
Ispiti: 28. lipnja

Predispiti iz jezika:
Prijave: 23., 24., 27. i 28. lipnja
Ispiti: 30. lipnja (talijanski 9 – 11h i engleski 14 – 16h) i 1. srpnja (njemački 9 – 11h i španjolski 14 – 16h)

Prijemni ispit:
Prijave: 29. lipnja – 8. srpnja
Prijemni ispit: 15. srpnja
Rezultati: 18. srpnja (popodne)
Upisi: 20. ili 21. srpnja

Jesenski rok:
Prijemni: 5. rujna

Napominjem još jednom da su ovo neslužbeni datumi. dakle, može doći do promjena!

Sa sljedećom akademskom godinom u Hrvatskoj započinje novi sustav sveučilišnih studija, usklađen s takozvanim Bolonjskim procesom, nazvanim prema Bolonjskoj deklaraciji (19. lipnja 1999), jednim od ključnih dokumenata što su ga ministri vlada zemalja Europske unije potpisali s ciljem usklađivanja sveučilišnih studija na europskoj razini. Bitne novine toga u odnosu na dosadašnji sustav studiranja svode se na sljedeće:
1) Dvostupnjevitost. Cjelokupni studij traje 5 godina i u pravilu se sastoji od dva stupnja: preddiplomskog studija koji traje 3 ili 4 godine te diplomskog studija u trajanju od 1 do 2 godine. Stoga se govori o modelima studija 3+2 odnosno 4+1. Na kraju svakog stupnja stječe se odgovarajuća diploma i stručni/akademski naziv. Nakon završenog preddiplomskog studija student/studentica može nastaviti studij na diplomskoj razini ili sa stečenom diplomom (bakalaureatom) i titulom prvostupnika / prvostupnice (baccalaureus / baccalaurea) potražiti posao na tržištu rada. Na kraju diplomskog studija stječe se akademski naziv magistra.
2) ECTS. Studentsko se opterećenje mjeri ECTS bodovima (European Credit Transfer System – Europski sustav za prijenos bodova). Riječ je o sustavu kojim se svaki oblik sveučilišne nastave (predavanje, seminar, vježbe) mjeri brojem radnih sati potrebnim za svladavanje propisanoga nastavnoga gradiva, što uključuje pohađanje nastave i samostalan rad u pripremi ispita i drugih nastavnih obveza. Dogovorena vrijednost jedne akademske godine jest 60 ECTS bodova, pa se vrijednost boda izračunava množenjem radnih tjedana u akademskoj godini s 40 (broj radnih sati u tjednu) i podjelom tog umnoška sa 60 (ukupan broj bodova u godini). Ovisno o broju radnih tjedana (obično oko 40), jedan ECTS bod može iznositi od 25 do 30 radnih sati. Takvo, premda u stvarnosti samo aproksimativno, mjerenje onemogućuje kampanjski rad, ali i iscrpljivanje studenata neprimjereno opsežnom ispitnom literaturom, što je bio čest slučaj u dosadašnjem sustavu.
3) Semestralnost. Osnovna vremenska jedinica za izvođenje nekog oblika nastave nije više akademska godina nego semestar. To znači da su svi kolegiji u načelu jednosemestralni i da se ispiti polažu neposredno nakon završetka nastave. Nastava se izvodi koncentrirano: u jednom semestru studenti slušaju manji broj kolegija (obično 5 do 6) u odnosu na dosadašnji sustav, ali je nastava intenzivnija. Ipak, propisani broj bodova studenti trebaju steći u cjelokupnoj akademskoj godini, pa se ne može reći da će oni lošiji od sada "gubiti semestre", a da su do sada "gubili godine".
4) Mobilnost. Mjerenjem ECTS bodovima studentsko opterećenje postaje usporedivo na svim sveučilištima koja primjenjuju ECT sustav. To omogućuje mobilnost studenata, koji u načelu imaju pravo provesti jedan semestar na nekom drugom (domaćem ili stranom) sveučilištu. ECTS bodovi koje pritom prikupe priznat će se na njihovu matičnom sveučilištu.

Uskoro i više.