|
Sa sljedećom akademskom godinom u Hrvatskoj započinje novi sustav sveučilišnih studija, usklađen s takozvanim Bolonjskim procesom, nazvanim prema Bolonjskoj deklaraciji (19. lipnja 1999), jednim od ključnih dokumenata što su ga ministri vlada zemalja Europske unije potpisali s ciljem usklađivanja sveučilišnih studija na europskoj razini. Bitne novine toga u odnosu na dosadašnji sustav studiranja svode se na sljedeće:
1) Dvostupnjevitost. Cjelokupni studij traje 5 godina i u pravilu se sastoji od dva stupnja: preddiplomskog studija koji traje 3 ili 4 godine te diplomskog studija u trajanju od 1 do 2 godine. Stoga se govori o modelima studija 3+2 odnosno 4+1. Na kraju svakog stupnja stječe se odgovarajuća diploma i stručni/akademski naziv. Nakon završenog preddiplomskog studija student/studentica može nastaviti studij na diplomskoj razini ili sa stečenom diplomom (bakalaureatom) i titulom prvostupnika / prvostupnice (baccalaureus / baccalaurea) potražiti posao na tržištu rada. Na kraju diplomskog studija stječe se akademski naziv magistra.
2) ECTS. Studentsko se opterećenje mjeri ECTS bodovima (European Credit Transfer System – Europski sustav za prijenos bodova). Riječ je o sustavu kojim se svaki oblik sveučilišne nastave (predavanje, seminar, vježbe) mjeri brojem radnih sati potrebnim za svladavanje propisanoga nastavnoga gradiva, što uključuje pohađanje nastave i samostalan rad u pripremi ispita i drugih nastavnih obveza. Dogovorena vrijednost jedne akademske godine jest 60 ECTS bodova, pa se vrijednost boda izračunava množenjem radnih tjedana u akademskoj godini s 40 (broj radnih sati u tjednu) i podjelom tog umnoška sa 60 (ukupan broj bodova u godini). Ovisno o broju radnih tjedana (obično oko 40), jedan ECTS bod može iznositi od 25 do 30 radnih sati. Takvo, premda u stvarnosti samo aproksimativno, mjerenje onemogućuje kampanjski rad, ali i iscrpljivanje studenata neprimjereno opsežnom ispitnom literaturom, što je bio čest slučaj u dosadašnjem sustavu.
3) Semestralnost. Osnovna vremenska jedinica za izvođenje nekog oblika nastave nije više akademska godina nego semestar. To znači da su svi kolegiji u načelu jednosemestralni i da se ispiti polažu neposredno nakon završetka nastave. Nastava se izvodi koncentrirano: u jednom semestru studenti slušaju manji broj kolegija (obično 5 do 6) u odnosu na dosadašnji sustav, ali je nastava intenzivnija. Ipak, propisani broj bodova studenti trebaju steći u cjelokupnoj akademskoj godini, pa se ne može reći da će oni lošiji od sada "gubiti semestre", a da su do sada "gubili godine".
4) Mobilnost. Mjerenjem ECTS bodovima studentsko opterećenje postaje usporedivo na svim sveučilištima koja primjenjuju ECT sustav. To omogućuje mobilnost studenata, koji u načelu imaju pravo provesti jedan semestar na nekom drugom (domaćem ili stranom) sveučilištu. ECTS bodovi koje pritom prikupe priznat će se na njihovu matičnom sveučilištu.
Uskoro i više.
|
