O povjesti..
petak, 16.11.2007.
Histria
|
Već 221. god. pr. Kr. Rimljani kreću u ratni pohod protiv Histra (Prvi histarski rat). Šireći svoju vlast na istok Rimljani su, nakon zauzimanja Cisalpinske Galije i zemlje Veneta, koja je graničila s Istrom, 181. godine prije Krista izgradili tvrđavu Akvileje (Oglej) i na taj način stvorili bazu, ne samo za obranu svojih istočnih granica, već i za daljnje prodiranje na istok. Uvidjevši opasnost za svoju zemlju, Histri su nastojali omesti gradnju Akvileje, ali u tome nisu uspjeli. Da su pravilno politički i vojnički ocijenili važnost Akvileje, kao neprijateljskog uporišta, vidjelo se kasnije, kada su gospodari Akvileje (akvilejski patrijarsi) nekoliko stoljeća (sve tamo do 16. st.) vladali dijelom Istre. U vrijeme gradnje Akvileje u Istri su već postojali gradovi, što dokazuje viši stupanj tadašnje društvene organizacije. Mnogi od tih gradova postoje još i danas i nose ista imena, samo modificirana prema jezičnim zakonima kasnijih stanovnika, najprije Romana, a zatim Slavena. Današnji je Plomin stara istarska Plomona (lat. Flanona, tal. Fianona), Labin je Albona, Pola - Pula, Tergeste - Trst, Tarsatica - Trsat, a prijestolnica Histra Nesactium su Vizače. Od spomenutih gradova ranorimske faze najviše je spomenika klasičnog razdoblja rimskog graditeljstva cjelovito sačuvano u Puli - osnovanoj u 1. stoljeću u spomen Cezaru (Colonia Pietas Iulia Pola). Najvrijedniji je i najpoznatiji spomenik tog vremena Arena. Taj amfiteatar, namijenjen borbi ljudi i životinja, izgrađen u doba vladavine cara Vespazijana, u I. st. poslije Krista. Eliptičnog je oblika, veličine oko 130 x 105 m, visine 32 m, što ga svrstava na šesto mjesto po veličini među svjetskim amfiteatrima. Arena je svojedobno mogla prihvatiti 23.000 gledatelja. Ističu se i dugi potezi gradskih zidina, dvoja gradska vrata i slavoluk, dva hrama na glavnom trgu (forumu) i ostaci dvaju teatara, uz brojne ostatke stambenih građevina, arhitektonskih fragmenata, podnih mozaika, skulptura i dr. Slavoluk je postavljen oko 30. godine u spomen trojice uglednika iz roda Sergijevaca. |
- 08:38 - Komentari (0) - Isprintaj - #
petak, 02.11.2007.
Žitelji Istre
|
HISTRI I LIBURNI - U željezno doba (I. tisućljeće prije Krista) Istra je najvećim dijelom bila naseljena ilirskim plemenima. ta su plemena živjela u gradinama ili kašteljerima građenima na vrhu brda. Histri su obitavali na području zapadne, južne i središnje Istre sve do obronaka Učke, naziv Istra nastao je po njima. Njima srodno pleme, Liburni živjeli na istočnoj i jugoistočnoj Istri, tj. od rijeke Raše prema istoku i protezali se sve do Rijeke Krke u Šibenskom zaleđu. Taj je dio Istre nazvan je Liburnija, pod kojim je danas poznat kraj od grada Plomina pa do rijeke Rječine (grad Rijeka). Na sjevernim dijelovima Istre i na Krasu živjeli su Japodi, pleme ilirsko-keltskoga podrijetla. Poznato je da su ilirska plemena imala kontakte s grčkom civilizacijom, o čemu svjedoči i mit o Argonautima i legenda o osnivanju Pule (u postu o porijeklu naziva Istra nalazi se nekoliko detalja više o tome). Iz toga su doba ostali mnogi ostaci materijalne kulture, koji se mogu naći po čitavoj Istri. Najpoznatija su ilirska naselja (gradine ili kašteljeri), tj. utvrde na brežuljcima, građeni tehnikom suhozida o to u velikim kamenim blokovima, s dva ili više zidova koji su služili za obranu ali i odvajali stoku od ondašnjih ljudi. Današnji toponimi – gradina, gradinje, gradište, gračišće, kaštelir (prema tal. castelliere ), vuku nazive iz takvih prapovijesnih naziva za gradove kao što su bili Nezakcij kod Pule, Alvone tj današnji Labin, Kaštelir Labinci i drugi. KELTI - Oko 400. godine prije Krista Kelti asu se selili od zapada prema istoku. Neka keltska plemena naselila su se u sjevernoj Italiji, a drugi u Panoniji (Slavoniji, i Mađarskoj). Kelti su prodrli su i u Istru, gdje su podjarmili dio ilirskog stanovništva, osobito one u sjevernim i gorovitim predjelima istre, neki nazivi gradova pogotovo kao što su Flanona (Plomin) ili Alvona (Labina) pretpostavlja se da su keltskog podrijetla. Iako su podjarmili neka Ilirska naselja, Kelti su se s vremenom potpuno asimilirali s Ilirskim plemenima. |
- 20:38 - Komentari (0) - Isprintaj - #
Studeni 2007 (2) Listopad 2007 (2) Dnevnik.hr |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Historical
na početku bijaše čovjek… i povijest započne. Mali, osobni dnevnik stavki, pričica i zanimljivosti o povijesti. Ovo, tek je početak, možda zbirka, misli i riječi i povijesti.. slaganih nekad kronologijom događaja ili starosti, nekad tek nahođenjem ili nabrajanjem.. uživajte u riječima mislima i slikama.. dobrodošli putnici, namjernici... |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||