Glasovi ispod površine

Užurbanost i vedrina napušta lica prostitutki


Dok Dražena slušam i „gledam“ život prostitutki i s prostitutkama izgleda mi gotovo romantično. Sve je dobro organizirano, sve ide kao po loju, miriše, opaja, užitcima nikad kraja.

Istina je da se nekad prizor podudara s luksuznim šalterom na banci gdje se uz osmjeh i iskazivanje zadovoljstva uzorno ponašaju stranke s obje strane šaltera. Među njima je sigurnosni kondom, robi se zna vrijednost, nitko nikoga, barem prividno, tu ne zakida.

Gvalja gorčine povremeno se ipak kotrlja među „strankama“. Ljudska je priroda doslovno i psihološki razgolićena. Ni sami ne znamo dovoljno o sebi, ničime ne možemo jamčiti da već sljedeće sekunde neće iz nas provaliti okrutna životinja. U svima nama čuči kanibal. Ljudska priroda može lako iskočiti iz civilizacijskih i kulturoloških kanona. Prostitutka je u podređenom položaju, manje zaštićena, slabija, gola do dna duše.





Klaudija voli pričati o svojoj mušteriji kojemu se ni poslije godinu dana ne diže. Znao je plaćati i četiri sata ne bi li kako podigli davno palog borca. Klaudija ga je natjerala da ode psihijatru, tri se mjeseca mučio u dugim tretmanima poznatog seksologa, ali stvar se i dalje ne diže. Plakao joj je nad pičkom. Proklinjao zlu sudbu. Do danas krv nikako da se sabije na pravom mjestu. Klaudija sada sa strahom odlazi kod preponiznog očajnika koji je tek navršio tridesetu (čak se upoznala i s njegovom ženom). Klaudija se boji da čovjek jednostavno ne pukne i upravo njoj koja mu je potpuno predana ne učini kakvo nepopravljivo zlo.

Život je kocka. U krevetu ni jedna karta nije lažna. Obje strane vole igrati igru istine. Na sreću igra završava tako da su oboje dobitnici.

Nažalost, zadnjih pola godine stvari idu sve lošije. Dio klijentele je osiromašio, narudžbe se smanjuju. Nevidljivi sindikat vlasnika ilegalnih prostitucijskih firmi drži i dalje cijene jednako visoko kao i prije recesije. Tipična hrvatska boljka da visokim cijenama nadoknađujemo lošiju prodaju zahvaća i tržište tijela. S druge strane priljev novih djevojaka je sve veći. Ostavljene bez radnih mjesta dio njih priklanja se jedinom izlazu: smirivanju nezasitne muške gladi za seksom. (Jasno, ni suprotni spol ne zaostaje.) Štoviše, došlo je do ruralizacije prostitucije. Žene koje su otišle sa sela u grad i u ovo krizno doba ostale bez posla nemaju se, u pravilu, kamo vratiti. Ako dobro izgledaju samo je pitanje vremena kad će udariti brigu na veselje. Amaterizam, baš kao i u književnosti, prevladava sve više na tržištu spolne mehanike.

Među piscima problem je još izraženije jer se najveći dio književnika, a etablirani pisci su već u zrelim godinama, slabo ili nikako ne snalazi u korištenju novijih i neophodnih tehnoloških prednosti kod pisanja:


Strah blokira književničku elitu


U sadašnjem trenutku hrvatska umjetnička književnost u izuzetno je teškom položaju. Izlaz na Internet moguć je ali hrvatski Internet tek je prohodao, a većina elitnih književnika u dobi je kad im se život u drugom nezavičajnom kraju ne čini pravim, punim životom. Rođeni su, odrastali su i razvili se u vrhunska pera u gutenbergovskim šumarcima i obalama i ne znaju kamo bi sami sa sobom u tom novom pejzažu koji ih više podsjeća na neku marsijansku domaju, ako ne i na mnogo dalju od ove unutar donekle usvojenog Sunčevog sustava. Gotovo da su prihvatili ulogu žrtvovanih. Njihova pobuna nigdje se ne čuje. Čak ni u klupskim prostorijama uz kavicu i vinjak teško da će netko od njih postavljati pitanje reanimacije. Među njima sadašnjost je već odavno preselila u prošlost.

Internet nije u ovom malom jeziku dovoljno razvijen

Nova tehnologija ne mijenja samo medij u kojem se umnožava književnina nego mijenja i samu književninu. Neki od nas još se uvijek plašimo sjesti u zrakoplov jer se kretanjem u nevidljivom mediju i na „neprirodnoj“ visini osjećamo jadno i bespomoćno iako je taj transport sigurniji od svih prizemljenih kretanja. Književnik se boji sjesti za računalo jer mu taj kiklopski suradnik izgleda ili kao Veliki Brat ili kao Čapekov „odvadek“ ili kao mitološko hibridno biće koje se hrani najtananijim nitima što ih pletu spisateljev um i srce.