Šibenski list oglasi - Lijepe djevojke
srijeda , 19.12.2018.Saznajte više
Click here: Šibenski list oglasi
Iza ovako neočekivane žurnosti resornog ministarstva, saznaje- mo, stoji i obveza RH s čitavim nizom zakonskih odredbi, a u slučaju Zakona o pomorstvu i morskim lukama, riječ je o Di- rektivi Europskog parlamenta i Vijeća iz 2014. Ja sam bila smještena u glavnom gradu Port Louisu te sam u slobodno vrijeme istraživala plaže - prisjeti- la se i otkrila da bi bez pro- blema mogla ostati živjeti u Beču, jer se već sada u nje- mu osjeća kao doma, jedino joj često pofali okus mami- ne blitve i jako joj nedostaje preslatka nećakinja Sara. Oglas 9Šibenski list Četvrtak, 4.
Kada joj je potkraj 2011. Sinah Cloh 22 i Sophia Engel 20 , prekrasne djevojke iz njemačkih mjesta Ottweilera i Wittlicha, bivše su volonterke šibenskog Caritasa, koje više ne mogu bez ovoga grada dje je sve, samo nije dosadno. Znala bi mi reći: To se tako ne kaže, nemoj ovako, nemoj onako...
Saznajte više - Jedno vrije- me bili su podstanari u Vatro- gasnom domu Pirovac, a ka- ko je orkestar rastao, morali su se preseliti u kinodvoranu.
ŠI benski LIst w w w. LABROVIĆ NAJAVIO ČISTKU: STr. Tako je nekadašnja saborska zastupnica SDP-a, u prošlom mandatu - na- kon izbora 2007. Nema ih puno potpredsjednica stranki! A ni direktorica Ureda Uprave Hrvatske lutrije, što je radno mjesto na kojem radi od 1. Shvatila da je sama A do zvijezda koje upravo dotiče ovih dana pro- lazila je Brankica Crljenko i preko trnja. Kada joj je potkraj 2011. Znate, otkako sam izišla iz Sabora, moj mobitel je prestao zvoniti, a samo rijetki su bili oni koji su se na moj poziv oda- zivali. Zamislite kako je to kad vam se netko pored koga ste četiri godine sjedili u saborskim klupama, više ne želi javiti na mobitel… Shvatila sam da sam potpuno sama, i bio je to zbilja najteži period u mome životu. Ali, nešto sam naučila i tada sam sebi čvrsto obećala: Nikad više neću dozvoliti da ovisim o politi- ci! I onda i sada! Nije joj bilo lako... U svakom slučaju, bit će interesantno vidjeti pre- dizborne liste za Sabor u Devetoj izbornoj jedinici, u kojoj bi se za prolazak mogli sučeliti — svaki na svojoj - Vidović i Crljenko. U borbi za manje-više isto biračko tijelo. Pri čemu se njezina kandidatura na listi čini izvjesnijom nego njegova... ŠIbenski LISt w w w. Tako se i male- na, tek desetogodišnja kćer Ecije Ojdanić i Ante Viljca, već prvog dana snimanja u Tepljuhu odlično snašla ispred kamera, glumeći An- ku, glavnu žensku ulogu u istoimenom filmu Dejana Aćimovića. Iako bez for- malne glumačke naobrazbe — veli tata da nije pohađala ni dramsku sekciju u školi — samoinicijativno se javila na audiciju čim je čula za nju! Ako s Obonjanom bu- de kako je najavio, šibenski gradonačelnik može biti izni- mno zadovoljan. Nakon TEF- a u prvoj, u drugoj bi godi- ni mandata riješio još jednu neuralgičnu točku šibenske politike koja je kao mora pri- tiskala grad i latentno prije- tila proračunu. A ovako, biv- ši bi Otok mladosti trebao ne samo živjeti i zarađivati ne- go i dovoditi goste u Šibenik, oživjeti brodski prijevoz, po- trošnju, koncertnu sezonu i još svašta nešto... Ivan Klarin, kolega za- stupnik, ali i predsjednik ŽO SDP-a prijavio je kolegu An- tu Kulušića — ali i predsjed- nika ŽO HDZ-a sportskoj inspekciji. Očito, kad su se Klarinu izjalovili napadi na Josipu Rimac, okrenuo se Kulušiću. Pa su mu, evo, Žirjani pružili moguć- nost da to sunčano granu- će koje priželjkuje ostvari i on sam osobno, izabravši ga na časnu dužnost predsjed- nika Mjesnog odbora. Neće Ivanu biti lako, ali dobre vo- lje da nešto napravi i ljubavi za rodni škoj — toga mu neće nedostajati. PlUS PlUS MINUS ŽElJKo BURIć gradonačelnik ANTE KUlUšIć saborski zastupnik PlUS cVITA VIlJAc glumica IVAN DoBRA pjesnik MEGAPRoJEKT Jedan od najatraktivnijih otoka u šibenskom arhipelagu postat će glazbena destinacija mladih iz cijeloga svijeta Projekt u realizaciju kreće odmah, a prva sezona, 2016. Na otoku će tjedno boraviti oko tri tisuće posjetitelja, a godišnje će se ostvarivati više od 140 tisuća noćenja! Bit će posla za Šibenčane, jer govori se o čak stotinjak novih radnih mjesta na otoku... Obonjan, jedan od naj-atraktivnijih otoka u šibenskom arhipela-gu, u godinama soci- jalističkog kolektivizma ljet- no taborište hrvatskih izvi- đača, na pragu je svoje velike šanse za novu turističku va- lorizaciju i, nakon duge hi- bernacije, pravu renesansu. Tako barem najavljuje bri- tanski investitor Sound Channel Limited, tvrtka koja je odnedavno dobila koncesi- ju na 43-godišnje upravljanje otokom. Tvrde da će Obonjan biti lider modernog, urbanog turizma zabave za kakvim danas svijetom putuju mili- juni mladih ljudi vrlo solid- ne platežne moći. Projekt kreće odmah Projekt u realizaciju kreće odmah, a prva sezona, 2016. Na oto- ku će tjedno boraviti oko tri tisuće posjetitelja, a godišnje će se ostvarivati preko 140 ti- suća noćenja! Bit će posla za Šibenčane, jer, govori se o čak stotinjak novih radnih mje- sta na otoku... Hoće li ovog puta biti drugačije, uspješni- je, poštenije? Pro- jekti Šibenik podrazumije- vali su nekoliko megainve- sticija, a uz ostalo i golema ulaganja na Otoku mladosti. Sklopljen je ugovor 2008. Orco gru- pa je u međuvremenu kupi- la Sunčani Hvar i na njega prebacila projekt Obonjan, koji, zbog financijskih i dru- gih dubioza, nikad nije ni za- počeo. Grad je pokušavao, zbog ne- ispunjavanja ugovornih ob- veza, raskinuti ugovor, an- gažirani su odvjetnički ti- movi i počela je mukotrpna, teška bitka za povratak oto- ka pod pasku njegova vlasni- ka - Grada Šibenika. Nova gradska nomenklatura SDP- Šibenski list Četvrtak, 4. Burić: Vjerujem u projekt - Ako bismo uzeli u razmatranje najcrnji scenarij, dakle da investitor ne može ispuni- ti ugovorne obveze i realizirati projekt, osta- je činjenica da smo izišli iz pravne zavrzla- me u kojoj smo bili od 2008. Rasteretili smo se finan- cijskih obveza, uštedjeli 40 milijuna kuna, i čvrsto vjerujem dobit ćemo revitaliziran otok jedinstvene turističke ponude koji će se značajno odraziti i na gradsku ekonomiju - uvjeren je šibenski gradonačelnik dr. BLIC RAZGOVOR Kristijan Gržetić, glavni promotor Projekta Obonjan: Dinamika ulaganja ovisit će o brzini izdavanja dozvola Tko je Sound Channel Limited, čime se bavi, koliko ima zaposlenih, gdje su dosad investirali i kakvi su im poslovni rezulta- ti, koliko će uložiti u Obonjan, kolike garancije da je aneksi- rani stari ugovor na kojem po- čiva cijeli posao revitalizacije otoka, sve to pitali smo glav- nog čovjeka za promociju pro- jekta Obonjan Kristijana Gr- žetića. Poznati diljem svijeta O britanskom investitoru Sound Channel Limited hr- vatska javnost ne zna gotovo ništa. Što i tko stoji iza njih, čime se bave, koliko ljudi za- pošljavaju? Jedna su od vodećih svjetskih kompanija u toj gra- ni poslovanja. Vodeći ljudi kompanije stručnjaci su na po- dručju marketinga, odnosa s javnošću i promocije te razvo- ja poslovanja u sferi smještaj- nih kapaciteta te rukovođenja glazbenim događajima i ugo- stiteljstvom. Tvrtka posluje sa 17 stalno zaposlenih djelatni- ka te većim brojem vanjskih suradnika na pojedinim pro- jektima. Uz to, vlasnici su dva restorana na području Velike Britanije te multifunkcional- ne dvorane specijalizirane za održavanje velikih glazbenih događaja. Glavni predstavni- ci Sound Channela za projekt Obonjan su Daniel Anthony Blackledge i Steven Allison. Zbog čega investitor prije ulaska u realizaciju projek- ta nema makar aproksimaci- ju planiranih ulaganja? Čak ni za prvu fazu, a navodno će ih biti sedam, još uvijek se ne zna visina ulaganja, makar okvirno. S obzirom na nega- tivno iskustvo grada Šibeni- ka s luksemburškim investi- torom Orco Property Group, koji je najavljivao ulaganja od 150 milijuna eura na Obonja- nu a od čega nije bilo ništa, po- stoji opravdana sumnja u re- alnost i namjere novog konce- sionara... Samo u prvoj godini minimalna ula- ganja u projekt Obonjan izno- sit će 50-ak milijuna kuna, no, očekujemo da će ta brojka bi- ti premašena. Dinamika dalj- njih ulaganja ovisit će o brzi- ni izdavanja dozvola i procje- nama potreba za ulaganjem. Nije ideja, kao ranije, da se ide u projekt koji nije racionalan, ekonomski opravdan i ispla- tiv ekskluzivni hoteli s tisu- ćama kreveta od 150 milijuna eura... Investirat će se u skla- du s realnim ekonomskim po- trebama u projekt koji će biti isplativ i investitoru i gradu, uzevši u obzir opće globalne i domaće promijenjene okolno- sti koje su nastupile od 2008. Zašto se nije išlo u novi ugovor koji bi bio čvršća garancija da će se po- sao korektno i pošteno obavi- ti, a projekt doista realizirati na Obonjanu? Ovako, ostaje dvojba da se opet radi o po- kušaju brze zarade uz mini- malna ulaganja, a onda, zbog ovih ili onih razloga, napušta- nje otoka... Istina je da je Grad oslobođen mnogobrojnih obveza iz starog ugovora - pri- mjerice ulaganja u vodovod na što se obvezao, a što bi ga staja- lo minimalno 25 milijuna ku- na. Nadalje, Grad je oslobođen neizvjesnosti arbitražnih po- stupaka i moguće štete kao po- sljedice odluka arbitraže. Evi- dentno je da sa starim investi- torom do realizacije projekta nikad ne bi došlo, odnosno u uvjetima otvorenih arbitraž- nih postupaka s neizvjesnim završetkom, projekt nikada ne bi ni počeo. Činjenicu da je pro- jekt ponovo doveden na razinu realizacije treba smatrati ve- likim uspjehom. Ugovor s no- vim investitorom sklopljen je i sadržajno prilagođen realnim i postojećim uvjetima. Postoje čvrste garancije da će se posao korektno i pošteno odraditi. Uistinu ne treba sumnjati da će projekt biti realiziran, i da ćemo već iduće sezone vi- djeti prve domaće i strane go- ste na Obonjanu. Čak i ako do realizacije ne dođe iz bilo ko- jih razloga izazvanih nepred- viđenim okolnostima, a za što trenutno ne postoje ni najma- nje šanse, ne može biti nika- kve štete za Grad Šibenik ili RH. HNS nije uspjela izići iz toga zamršenog pravnog labirin- ta u koji je Grad upao izrazi- to štetnim ugovorom iz 2008. Ne zna komu je tvrtka Projekti Šibenik, koja je preuzela koncesiju, prodana, niti ga to zanima, jer Grad nije htio prihvatiti da ta tvrtka samostalno nastavi projekt, nego se inzistiralo na dogovoru sva četiri ugovorna subjekta Sunčani Hvar, Obonjan Rivijera, Projekti Šibenik i Grad Šibenik kao garan- ciji za projekt. A čvrsto vjerujem da će projekt biti realiziran i Obonjan turistički procvjetati - poručuje Burić. Bila je to doista dobra, opti- mistična vijest. Ali, tko je jed- nom oparen, kako kaže naš narod, puše i na hladno... U igri je opet tvrtka Pro- jekti Šibenik, koja je promije- nila vlasnika i preuzela kon- cesiju na Obonjan, a Sunčani Hvar temeljem spomenutog Sporazuma istupio iz ugovo- ra i svoje pozicije prenio na Projekte Šibenik, ali tako da se sva dotadašnja međusobna potraživanja i pokrenuti spo- rovi među potpisnicima ugo- vora obustavljaju. Grad ne trpi štetu Za gradonačelnika Buri- ća najbitniji je podatak da Grad ne trpi novim Sporazu- mom nikakvu štetu, da se ra- sterećuje kredita koji je pla- ćao, umjesto prijašnjeg kon- cesionara, za Otok mladosti i da napokon kreće turistič- ka valorizacija ovog rajskog otoka golemih potencijala. Javnosti je prezentiran novi projekt i novi investitor na Obonjanu- britanski glazbe- ni promotor Sound Channel Limited. Još pretenciozniji od Orco grupe. Makar kad je riječ o kapacitetima na otoku i broju gostiju. Umjesto tisu- ću smještajnih jedinica, na- javljuje ih se čak tri tisuće! Zbog toga je mijenjan i Pro- storni plan županije kojim su otočni smještajni kapaciteti bili limitirani na tisuću jedi- nica. Ali, više se ne govori o ekskluzivnom hotelu s bez- broj sjajnih zvjezdica, nego o adaptaciji i renoviranju za- tečenih objekata čijih će 550 postelja biti reducirano, za račun višeg standarda smje- štaja, na 350-400. Komforni bungalovi No, uz to, na otoku će po- sjetitelji imati priliku jedin- stvenog boravka u tzv. Ipak, ma koliko predstavnik in- vestitora Daniel Anthony Blacledge euforično najavlji- vao brzi turistički uzlet oto- ka s jedinstvenim konceptom koji računa na sinergiju pri- rodnih ljepota, komfornog i kreativnog smještaja, kvali- tetne hrane i vrhunske glaz- bene i umjetničke ponude, ostale su i neke dvojbe o re- alnoj potentnosti investitora, o pretencioznosti projekta ni- ske razine ulaganja, o njego- voj održivosti... Kristijan Gržetić 4 Aktualno Šibenski list ČetvrtAk, 4. ĐIR PO VRUĆINI Uz brojne manifestacije i odlične vremenske prilike, cjelodnevni šušur zavladao je gradskim ulicama Šibenik živnuo! Kraj svibnja i početka lipnja donio je velike promjene u samom Šibeniku - grad je naprosto živnuo! Uz cjelodnevni šušur po šibenskim ulicama, održane su i brojne manifestacije kojima je tek najavljeno još zanimljive i bogatije ljeto. Menu je bio tipično dalmatinski, šibenski: bob s pancetom i manistrom te meso s kumpirima ispod peke. Glavni kuhari su bili poznati šibenski odvjetnik Zoran Petković, magistar arheologije Željko Krnčevic i sam vlasnik konobe Šime Panjkota. Srećko Vukšić prodaje antikvitete na štandu Fra Ivan Bradarić, gvardijan Samostana sv. Menu je bio tipično dalmatinski, šibenski: bob s pancetom i manistrom te meso s kumpirima ispod peke. Glavni kuhari su bili poznati šibenski odvjetnik Zoran Petković, magistar arheologije Željko Krnčevic i sam vlasnik konobe Šime Panjkota. T ijekom cijele godine hrvatski profesional-ni vatrogasci, osim in-tervencija, imaju razne aktivnosti — od edukacije do terenskih vježbi, kako bi bi- li što spremniji za obavljanje tog odgovornog, stresnog i opasnog posla. Svibanj, koji je na državnoj razini proglašen mjesecom zaštite od požara i u kojem vatrogasci obilježava- ju Dan vatrogastva, a 4. Florijana, njihova zaštitnika, posebno je bogat događajima. Među ostalim, pojačane aktivnosti provode se i na edukaciji gra- đana s ciljem razvijanja svije- sti o protupožarnoj zaštiti. Na našem području najznačajni- Do 29. APEL ZA OPREZ Volimir Milošević, zapovjednik Javne vatrogasne postrojbe grada Šibenika, upozorava: ji su u tom smislu požari na otvorenom prostoru. Radi edukacije građana 19. Osim toga, podijeljene su brošure i letci s mnogo zanimljivih in- formacija, prilagođenih odra- slima, ali i djeci. Građa- ni su mogli posjetiti Vatroga- sni dom i vidjeti kako izgleda prosječan dan profesionalnog vatrogasca. Tijekom svibnja u posjet su nam dolazila i predš- kolska i školska djeca, a infor- macije o preventivnom djelo- vanju i pozivom na oprez kod paljenja vatre odaslane su i kroz elektroničke i tiskane medije - govori nam Volimir Milošević, zapovjednik JVP- a grada Šibenika. Javnost najviše zanimaju ti požari, ali moram reći da su zadnjih go- dina u porastu i tehničke in- tervencije. S obzirom na to da se troškovi intervencija pla- niraju na temelju prethodne godine, a nama su požari na otvorenom prostoru već sada duplo veći, to znači da smo već potrošili dio sredstava plani- ranih za sezonu - kaže Milo- šević. Osposobljavanje i vježbe na terenu Šibenski Vatrogasni dom posjetili smo u četvrtak 28. Šibenski list Četvrtak, 4. APEL ZA OPREZ Volimir Milošević, zapovjednik Javne vatrogasne postrojbe grada Šibenika, upozorava: vatrogasnih postrojbi iz Šibe- nika, Drniša, Knina i Vodica, za spašavanje iz dubina i s vi- sina. Provodili su ga instruk- tori Državne uprave za zaštitu i spašavanje, a organizator je županijska Vatrogasna zajed- nica. Osposobljavanje je odr- žano u dvije grupe, u razdo- blju od 11. U šibenskoj po- strojbi sada imaju devetero pripadnika čija je specijalnost spašavanja iz dubina i s visina koji će svoje znanje prenositi na ostale kolege. Tijekom mje- seca zaštite od požara bilo je i niz terenskih vježbi zaštite i spašavanja. Vježbe su bile jako dobre i dobro su prihvaćena i kod go- stiju hotela - kaže Milošević. Inače, u JVP grada Šibenika zaposleno je 55 vatrogasaca i troje administrativnih djelat- nika. Vatrogasci rade u turnu- su, što znači da rade 12 sati, a 24 sata se odmaraju, a u jednoj smjeni je između devet i trina- est ljudi. Taj odmor ne podra- zumijeva potpuno opuštanje, jer nakon izlaska iz turnusa oni su u pričuvi, pa ih se — ako situacija nalaže — vraća na po- sao. Imamo i jedan vatro- gasni gliser koji nam jako do- bro služi za prebacivanje ljudi i opreme, koje imamo dovolj- no, na otoke. Problem nam je održavanje voznog parka, jer zahtijeva financije kojih sa- da nedostaje. Evo, imamo va- trogasne autoljestve kojima je sada deset godina i moraju na redovni generalni servis u Njemačku, a on košta pola mi- lijuna kuna. Dio novca osigu- rali smo tako da smo 400. Ostatak novca osi- gurat će Grad Šibenik. Ovo je primjer koliko je skupo održa- vanje - na kraju će Milošević. Sedamdeset godina JVP grada Šibenika Javno ili profesionalno vatrogastvo u Šibeniku datira od studenog 1945. Kroz povijest je, sukladno s promjenama i državnim uređenjima, mijenjala nazive, pa tako 1956. Tada mijenja naziv u Centar za zaštitu od požara općine Šibenik i pod tim nazivom djeluje do 1994. Te godine, temeljem Zakona o vatrogastvu i u skladu s odredbama Zakona o ustanovama, Gradsko poglavarstvo grada Šibenika osniva Javnu vatrogasnu postrojbu grada Šibenika, koja djeluje do danas kao javna ustanova jedinice lokalne samouprave. VLADA UBACILA U PETU BRZINU Procedura za donošenje novog zakona o pomorskom dobru i morskim lukama Županijama ostaje dosadašnji prihod od korištenja obale! Nakon više od godinu da-na premašenog roka za donošenje novog Zako-na o pomorskom dobru i morskim lukama, te posvemaš- nje šutnje koja je u međuvreme- nu obavila taj zakonski akt, čiji je nacrt doživio unisone kritike iz primorskih županija, Ministar- stvo pomorstva, prometa i infra- strukture ovih dana proceduru ubacuje u petu brzinu, te se iz- mijenjeni prijedlog Zakona tre- ba naći pred članovima Vlade za desetak dana. Zanimljivo, doga- đaji sustižu jedan drugog; istog dana 26. Uoči potonjeg, razgovarali smo s Jadrankom Fržop, pročel- nicom županijskog Odjela za po- morstvo, promet i otočni razvoj i predsjednicom Radne skupine za pomorsko dobro HZŽ. Fržop je, poput svojih kolega, tijekom posljednje dvije godine u više navrata istupala u javno- sti iznoseći niz ozbiljnih zamjer- ki prijedlogu zakona na koji se čeka od 2003. Umjesto da se taj zakon, temeljno dobar, dopuni novim odredbama u skladu s potreba- ma prakse, svi novi prijedlozi, a bilo ih je nekoliko, samo su uno- sili dodatnu zabunu svojim pro- turječnostima, što nam do da- nas otežava rad - govori Fržop. Iza ovako neočekivane žurnosti resornog ministarstva, saznaje- mo, stoji i obveza RH s čitavim nizom zakonskih odredbi, a u slučaju Zakona o pomorstvu i morskim lukama, riječ je o Di- rektivi Europskog parlamenta i Vijeća iz 2014. Ministar preduhitrio županije Ova je Vlada pak s novim zakonskim prijedlogom namje- ravala prekinuti dosadašnju uspješnu praksu dodjeljivanja koncesija na pomorskom dobru od strane županija, koje bi izgu- bile i do 40 milijuna kuna priho- da i namjenskih sredstava koja su se vraćala u uređenje obale. Da je to zaživjelo, Šibensko-knin- ska županija bila bi zakinuta za 40 posto dosadašnjeg novca — od 4,4 milijuna pala bi na nešto ma- nje od 2,7 milijuna. Pridodaje im se i novac od koncesijskih odobrenja za gospodarska plovila koji je država uzela lokalnoj samoupravi — naglašava Jadranka Fržop - Ministar nas je preduhitrio i to mi je drago, jer se nismo sasta- li već 3,5 godine, premda su žu- panijski odjeli za pomorstvo te- meljna razina provedbe državne politike u odnosu na pomorsko dobro - naglašava Jadranka Fr- žop, zadovoljna što je ministar- stvo, prema Dončićevim rije- čima na pazinskom sastanku, uvažilo glavne primjedbe iz žu- panija tijekom javnih rasprava o prijedlogu novog zakona. Sa- žeto, novi će zakon županijskim uredima prepustiti određivanje granica pomorskog dobra u pr- vom stupnju, županijama ostaje prihod od naknade za korištenje pomorskog dobra koju su plaćali vlasnici svih registriranih brodi- ca, a pridodaje im se i novac od koncesijskih odobrenja za gospo- darska plovila koji je država uze- la lokalnoj samoupravi. Doduše, ne vraća ga gradovi- ma i općinama, no budući da će s njime raspolagati županije, to je jamstvo da će biti namjenski ulo- žen u uređenje obale - naglašava Fržop. Do- sad su granice jedino predlagali, a potvrđivalo ih je ministarstvo i upravo je to bila najslabija ka- rika u ažurnosti za kasnije kon- cesioniranje pomorskog dobra. Ministarstvo kao drugostupanjski organ - S ovim se procedura ubrzava za jedan korak, jer ministarstvo postaje drugostupanjski organ za žalbe. Županije, pa tako i naša trebat će se dodatno ekipirati, jer je određivanje granica najvažni- ja stvar u u cijeloj problematici obale. Pomorsko dobro je opće dobro, nikad neće biti predme- tom prodaje, no treba uskladiti katastar, zemljišnik i DORH. Ni- sam sigurna u kojoj će mjeri novi zakon to pospješiti, jer ta koordi- nacija ni dosad nije bila niti insti- tucionalno, a ni kadrovski ure- đena na najbolji način — nagla- šava Jadranka Fržop. Iza ovako neočekivane žurnosti resornog ministarstva stoji i obveza RH s čitavim nizom zakonskih odred- bi, a u slučaju Zakona o pomor- stvu i morskim lukama, riječ je o direktivi Europskog parlamenta i Vijeća iz 2014. Šibenski dragovoljci obilježili 25. U spomen na prijatelje i suborce, ali i sve poginule i umrle za Hrvatsku, položili su vijenac kod centralnog spomen-križa na Kvanju, a održana je i misa zadušnica. Kako nam je najavio Paško Erak, jedan od organizatora, dogovoreno je kako će se u Mravni- ci na mjesni dom postaviti spomen- ploča kako bi se dostojno obilježilo mjesto na kojem se prije 25 godina dijelilo prvo oružje pristiglo za obra- nu Hrvatske. Jednako kao i prijedlog da velikim gradovima novi Zakon ne treba omogućiti izravne dodjele koncesija, jer je to daleko jednostavnije provesti tako da županija gradskoj upravi prenese to pravo, kao što je napravljeno u slučaju Jadrije — izvijestila nas je u najkraćim crtama Jadranka Fržop nakon sastanka, na kojem je analizirano svih 240 članaka zakonskog prijedloga. Posebno su se osvrnuli na postupke upisa i izvlaštenja, plan upravljanja, institut dozvole kao i pitanja podkoncesija i nužnih kadrovskih i tehničkih uvjeta za provođenja zakona. Radna skupina piše detaljan pregled primjedbi koji će za nekoliko dana biti upućen u Ministarstvo. Ne trebaju nam lučke uprave gradova! Šibenski list Četvrtak, 4. Oglas 9Šibenski list Četvrtak, 4. Oglas 9 10 Aktualno Šibenski list ČetvrtAk, 4. U kontekstu skorog otvaranja obnovlje-ne tvrđave Šubiće -vac Barone Društvo Jurja Dalmatinca, koje je po- taklo obnovu utvrde, namje- rava podignuti spomenik barunu Cristophu Martinu von Degenfeldu, glavnome zapovjedniku junačke obra- ne i pobjede Šibenika protiv Turaka u Kandijskome ra- tu 1646. Prema izjavi Nikole Grubića, predsjednika druš- tva, zamisao je još uvijek u za- četku, a nije poznata ni loka- cija spomen obilježja ličnosti po kojemu se tvrđava stoljeći- ma nazivala. Grubić je to ka- zao sredinom travnja, nakon povratka iz njemačkog Kon- stanza, gdje se, zajedno s ko- legama iz Jurja Dalmatinca sastao s Degenfeldovim po- tomcima koji će krajem godi- ne, kako je predviđeno, doći na otvorenje obnovljene tvr- đave Šubićevac. U izjavi za Ši- benski list ovih dana, čelnik ovog društva u osnovnim je crtama potvrdio prvotnu za- misao, uz ogradu da još uvijek ne može precizirati hoće li u čast Degenfeldu biti postav- ljen spomenik, ili pak skro- mniji znamen, poput spomen ploče. Druga strana medalje No, medalja ima i drugu stranu: dogodine će Šibenik nizom manifestacija obilježiti 950. Naime, prijedlog za po- stavljanje spomenika barunu Degenfeldu, profesionalnom vojniku iz bitaka protiv Tu- raka na ovim prostorima, za- sad je jedini javno poznat uo- či velike šibenske obljetnice dogodine. Inicijativa o podizanju spomen-obilježja glavnome zapovjedniku junačke obrane i pobjede protiv Turaka u Kandijskome ratu 1646. Ivica Poljičak, predsjed- nik Inicijativnog odbora za proslavu i obilježavanje ove važne šibenske obljetnice, također i član Društva Juraj Dalmatinac, kratko je komen- tirao kako još uvijek ne posto- ji nikakav službeni prijedlog te da ima dovoljno vremena da se ozbiljno razmisli ne sa- mo o barunu Degenfeldu, već razumljivo, i o svim Šibenča- nima koji zaslužuju spome- ničko obilježje. Darko Gulin, dugogo- dišnji predsjednik Šibenske narodne glazbe, publicist i predani proučavatelj povije- sti šibenskog kraja, naroči- to pomorstva, smatra kako je krajnje vrijeme da Šibenik počne isticati važnost svo- jih zaslužnih sinova postav- ljanjem spomen obilježja na javnim prostorima. Eto, neka ova obljetnica bude povod da tome ozbiljno prionemo — govori. Na poziv Inicijativnog odbora za obilje- žavane 950. Inicijativa o podizanju spomen-obilježja glavnome zapovjedniku junačke obrane i pobjede protiv Turaka u Kandijskome ratu 1646. Njegov udjel je velik, međutim u toj su se opsadi istakli i Šibenčani - kao zapovjednici i mnogobrojni vojnici. Jednako bi trebalo postaviti i znamen na i rujansku bitku za Šibenik 1991. Ističe da imamo toliko velikana da bismo u Šibeniku mogli napraviti njihovu aleju, a ako bi se birao i globalno prepoznatljiv, zaštitni znak grada, onda je to bez premca padobran, izum našeg Fausta Vrančića o kojem na javnim prostorima nažalost, nema nikakvog obilježja. U najkraćem, Krnčević, poput Darka Gulina, drži da je i izvan aktivnosti u povodu 950. To bi mi čak bilo smiješno, jer takvu čast, govori još uvijek nismo iskazali jednome Antunu Vrančiću, europejcu par exce- llance svoga vremena, diplo- matu, književniku, svećeni- ku, naposljetku i kardinalu - koji je savjetovao madžar- ski dvor i pregovarao sa sul- tanom Sulejmanom, sudjelu- jući u rješavanju presudnih političkih pitanja tadašnjeg svijeta. Što je nadalje, u ovo- me kontekstu, s njegovim si- novcem Faustom Vrančićem, najvećim našim inženjerom toga doba koji je prvi u svijetu skočio s padobranom vlastite konstrukcije, jezikoslovcem i tajnikom češkog dvora…? U toj je šibenskoj plejadi i Robert Visiani, jedan od naj- većih svjetskih botaničara u svoje vrijeme, prvi šiben- ski akademik, član više od 50 znanstvenih društava, ve- liki znanstvenik i dobrotvor. Njegovim novcem podignut je kat na tadašnjoj šibenskoj bolnici, a spomenik, bez ikak- ve sumnje, među prvima za- služuje i Ante Šupuk, naj- značajniji šibenski gradona- čelnik ikad, vizionar koji je s izgradnjom hidrocentrale na Krki, prve u Europi i druge u svijetu nakon Nijagare, te- žački Šibenik uveo u moderno doba, nastavlja Gulin niz za- služnih Šibenčana vrijednih spomen-obilježja i zaključuje ga sa sv. Nikolom Tavelićem, prvim hrvatskim svecem. Od navedenih, Gulin u svo- jim prijedlozima nije istakao toliko širok krug ličnosti, već jedino sv. Nikolu Tavelića te je za njegovu skulpturu suge- rirao i mjesto: u jednoj od po- stojećih, sada praznih niša u zidinama samostana sv. Pored ostaloga, drži da bi svakako trebalo obilježiti i to da je u Šibeniku 1898. Alexan- dre Promio, iz Društva braće Lumiere, snimio prvi filmski zapis na hrvatskome tlu. Ja van siguro nisan neki jezični čistunac, ali mi je puno drago kad se sitin kakve riči kako je govorila moja mater, a sad je nikako čut. Ki da se naš jezik teke po te- ke pritvara u stranjski, u engleski. Kad bi moja mater sada mogla pogledati tele- vizor, pola toga ne bi razumila. Najprvo bi je ra- zočarale ove puste voditeljice i špikerice šta no- su kratke kotuliće, namrču se oko očiju i počnu uvijat ki gospojetine kad govoru. Di je ono vrime kad bi špikerice bile gospoje šta lipo govoru i či- taju, šta znaju stranjske jezike i imaju trajnu, a ne neke lude frizure. Špikeri bi svi imali odijela s kolarinan i bili bi uredno podašišani. Ma divo- ta jedna. Kad si vidijo Ljubu Jelčića ili Mladena Delića, vidijo si da su to ljudine. Dakuće nega bit takav. Kad čovik promisli šta nas je sve pratilo u životu, zna odma da i govor ne more bit ki iz tinela. Kad bi neki čisti stranac počejo učit knji- ževni hrvatski, sumnjan da bi baš puno razumi- jo naš drniški jezik. To je obična rič šta označava dicu. Ima san neke prijatelje iz Slavonije šta su se zgrozili kad bi to čuli. Bilo in je puno grezo. Onda bi in ja odma nadožunta kako mi ne iđe- mo ceston nega teston, i kako volimo izdavit a ne izvadit. Ima puno stvari koje smo nekad ima- li i zvali njijovin imenima, a sad ih jednostavno nema. Ko sad zna od mladi šta je bruštulin. A rič je o jednoj jednostavnoj spravi, pržilici sirove kave. Kava iz njeg mirišala je kroz cilu ulicu. I s pet deka kave moglo se priredit za- zubice zločestin komšijan. Ima riči koje su imale i svoje osnovno i svoje metaforično značenje. Moja mater uvik bi u ku- ći nosila travešu, a na glavi šudar. Još ka mulac svatijo san da je traveša nešto vrlo važno. Kad se jedanput moja starija sestra bunila materi za- što ona mora doć rano navečer kući, a ja ka mu- lac ne, stara je energično odgovorila: Zato šta ti uvik moreš šta donit ispod traveše, a on ne. I tu bi se diskusija prikidala. Na moje iznenađenje niko nije zna pravo značenje. Za prvi izraz mislili su da je rič o čoviku koji se malo maka u glavi, malo skreno, a za ovi drugi izraz nisu znali ništa. Ovako je to ipak lipše kazano, a da se nije ništa izgubilo na značenju. Uljudnosti u ophođenju naši stari bilo je puno više nego šta moremo zamislit. Kad smo spomenili drčinu, onda je red i reć da dite, kad podreste, bude drtesina. I onda se odma nama i zaljubi. Kolko je jezik zapetljana stvar go- vori i još jedan detalj. Kad san ja bijo mlad, onda su govorili da je ševa jedna lipa tica šta se narod- ski zove čevrljuga. Čevrljuga je zaboravljena, a ševu često vidin na titlovima filmova koji nam se stalno prikazuju na televizoru. Općina je financirala kupnju materijala, a dobri ljudi, naši obrtnici, glazbari i ostali mještani, radili su bez lipe naknade te im i ovom prigodom zahvaljujemo na tome. Da nije bilo njih, sigurno bi nas uređenje prostorija koštalo dva puta više, a ovako je iznosilo oko 40. Bolje reći u svoje, jer su se nakon 15 godina podstanarstva i rada u drugim i neadekvatnim pro- storima vratili u staru školu u središtu mjesta. Jedno vrije- me bili su podstanari u Vatro- gasnom domu Pirovac, a ka- ko je orkestar rastao, morali su se preseliti u kinodvoranu. Nakon što je rekonstruirano kroviš- te zgrade, glazbari su krenu- li u uređenje prostorija na za- dnjem katu. Podsjetimo, rekonstrukci- ja krovišta zgrade stare 129 godina koštala je 375. Glazbari u svojem ovogodišnjem proračunu nisu imali planirani novac za ure- đenje prostorija jer nisu očeki- vali da će, s obzirom na to da je zahvat bio velik, radovi na krovištu biti gotovi. Veliki i mali svirači — Zahvaljujući razumije- vanju načelnika i njegovih suradnika, uspjeli smo od ve- ljače pa do Jurjevdana, 24. Općina je financi- rala kupnju materijala, a do- bri ljudi, naši obrtnici, glazba- ri i ostali mještani, radili su bez lipe naknade te im i ovom prigodom zahvaljujemo na to- me. Da nije bilo njih, sigurno bi nas uređenje prostorija ko- štalo dva puta više, a ovako je iznosilo oko 40. Orkestar danas ima 47 članova, a u proteklih 58 go- dina djelovanja kroz njega je prošlo više od 320 svirača. Dva puta tjedno, srijedom i subotom, orkestar ima probe, a prije nastupa probe pojačavamo i do tri-četiri puta tjedno — ka- že Jelušić. On vodi i malu školu i s bu- dućim sviračima velikog or- kestra radi četiri puta tjedno. Šibenski list Četvrtak, 4. Županija 13Šibenski list Četvrtak, 4. Županija 13 Općina kupila materijal - dobri ljudi uredili prostor PIROVAC Puhački orkestar ponovno u staroj školi FEŠTA NP Kornati prigodno obilježio Međunarodni dan biološke raznolikosti, Dan zaštite prirode i Europski dan parkova knuti ostale dionike lokalne zajednice na održivije kori- štenje zavičajnih prirodnih resursa — kazala je Markov, te je za iduću nedjelju naja- vila još jedno iznenađenje u režiji NP-a Kornati. Naime, kako je rekla, s obzirom na to da mnogi stanovnici Šiben- sko-kninske županije nika- da nisu uživo vidjeli Korna- te, Nacionalni park organi- zirat će izlet za 35 osoba po promotivnoj cijeni od 50 ku- na. Na istom će brodu biti i članovi Foto-kluba Šibenik, čiji je zadatak snimanje foto- grafija za izložbu koja će se postaviti prigodom obilje- žavanja 35. Biciklijadom prikupljeno 6000 kuna za Rebeku Radić Od ponedjeljka 1. Preseljenjem pisarnice u naše prostore sada se sve radnje obavljaju na jednoj lokaciji, što olakšava posao našim građanima, ali i nama - kaže Semira Škugor, pročelnica ovog upravnog odjela. Katarina Rudan Katarina Rudan U petak 29. Valja podsjetiti na to da drniška Srednja škola nije s ra- dom prestajala ni u vrijeme Domovinskog rata i srpske oku- pacije Drniša. S obzirom na to da je najviše Drnišana za vrijeme progonstva bilo smješteno u Splitu, tako je organi- ziran i rad škole. Danas se u školi obrazuje 330 učenika, a zaposlena su 42 prosvjetna djelatnika. Kroz školu prošlo 11. Ra-dio Šibenika, koja je održana u nedjelju uz sudjelovanje 225 bici- klista, prikupljeno je 6023,50 kuna od startnine. Kako su organizatori i najavili, Bici- klijada je imala i humanitar- nu notu pa su prikupljeni no- vac uplatili na račun za lije- čenje Rebeke Radić. Podsjetimo, Biciklijadu, koju Radio Šibenik organi- zira od 2011. Nećemo se natjecati u sviranju, nego u kuhanju, jer poznato je — gdje su glazbari, tu je i dobra spiza. Osim hrvatskih orkestara, svoj su dolazak najavila dva orkestra iz Slovenije i jedan iz Mostara, što susretu daje međunarodni karakter — kaže Jelušić. Pirovački glazbari mogu se pohvaliti brojnim nastupima na području naše županije, sudjelovali su i na državnim natjecanjima puhačkih orke- stara, a gostovali su i izvan granica Lijepe naše. Svira- li su, među ostalim, u Slove- niji i Austriji, a u najljepšem im je sjećanju audijencija kod pape Frane u listopadu 2013. Tako poluozbiljno zbore ši-benski boduli, aludi- rajući na činjenicu kako je za novog predsjednika Mjesnog odbora na najudaljenijem naseljenom otoku šibenskog arhipelaga izabran Ivan Do- bra, istaknuti čakavski pje- snik, koji je ne tako davno izabran u Društvo hrvat- skih književnika. Dobra ni- je poseban samo po tome što je predsjednik — pjesnik, on je i iseljenik — povratnik. U Sjedinjenim Američkim Dr- žavama bio je i te kako akti- van u Hrvatskom svjetskom kongresu. Utemeljio je Zavi- čajno društvo Žirjana u New Yorku. Nisam, uosta- lom, ni želio da se iz emigra- cije vratim, kao mnogi dru- gi, u mrtvačkoj škrinji. Osje- tio sam zov Domovine, želju da pomognem opustjelom otoku svojih predaka. Sad sam, eto, dobio priliku da to- me prionem i službeno. Kao predsjednik Mjesnog odbora Žirja — jasno nam je kazivao 57-godišnji Ivan Dobra. U devet samostalnih zbir- ki pjesama te pet knjiga, u kojima se kao autor pojavlju- POVRATNIK NA ŠKOJ Poznati čakavski pjesnik novi je predsjednik Mjesnog odbora Žirja Novi predsjednik Mjesnog odbora ima i jasnu viziju revitalizacije otoka, koji povijest pamti po ilirskoj kraljici Teuti, ali i po čuvenoj topovskoj bitnici u Domovinskom ratu Žirjani: Dobrina je ljubav nepresušna - Kao rođena Žirajka svesrdno pozdravljam izbor Ivana Dobre za predsjednika Mjesnog odbora. Konačno smo dobili predsjednika, čija je ljubav prema Žirju nepresušna, a volja da se nešto napravi gotovo čelična. Dosta nam je vikend-predsjednika. Želimo da Žirje vodi čovjek koji svakodnevno živi sa svojim škojem — kazala nam je Ajka Grguričin, jedna od rijetkih stanovnica, koja sa svojim suprugom Antom Omerom živi cijelu godinu u Muni, pristanišnoj luci Žirja. Ivan Dobra: Masline, vinova loza i zelena šljiva moraju biti temelj poljoprivrednog razvoja Žirja Ivan Dobra: Napuštene su vojarne idealne za turizam je s nizom drugih hrvatskih pjesnika, Dobra je praktički opsjednut svojim Žirjem, no u New Yorku je perom rea- girao i na sve što je emocio- nalno uzdrmalo Hrvatsku i njegov šibenski zavičaj. Do- movinski rat, smrt Dražena Petrovića, tragičnu pogibiju vatrogasaca na Kornatima... No, nostalgični pjesnik sada se okreće budućnosti. U njegovu je notesu trenutač- no više planova za oživljava- nje Žirja nego novih stihova. Bez struje 80 kuća Osamdeset kuća u uvala- ma Mikavica, Pečena i Tra- tinska nemaju, vjerovali ili ne, električne energije. Kao da smo u 19. Uva- la Koromašnja i predio koji zovemo Brdo nemaju vode. Kleknut ću, ako treba, na koljena pred Mihu Mioča, direktora šibenskog Vodo- voda, da barem ljeti zapo- sli jednog čovjeka na Žirju, koji će lako opravdati svoju plaću dopremajući vodu ku- ćanstvima iz vodosprema. O tome kako nemamo ni tr- govinu ne moram previše ni govoriti. A prostor za dućan imamo: Staru školu, lokal u Muni... Novi predsjednik Mje - snog odbora ima i jasnu vi- ziju revitalizacije otoka, ko- ji povijest pamti po ilirskoj kraljici Teuti, ali i po čuve- noj topovskoj bitnici u Domo- vinskom ratu. Turizam s posebnim na- glaskom na nautički i lovni, poljoprivreda, te izgradnja staračkog doma i odmarali- šta za hrvatsku policiju i voj- sku - to su temeljne Dobrine točke u programu zaustav- ljanja tihog umiranja Žirja. Po njegovim riječima, ništa od navedenog nije nerealno. Nama je svejedno hoće li ona biti tamo ili na sjeve- ru otoka, u Mikavici. Ni lov- ni turizam, baziran na faza- nima, zečevima i jarebicama ne bi bio novost. Lovci su nas pohodili prije dvadesetak go- dina. Masline, vinova loza i nekad nadaleko poznata žir- janska zelena šljiva mora- ju biti temelj poljoprivred- nog razvoja Žirja. Ne treba puno sredstava za obnovu uljare. Tri napuštene vojar- ne gotovo su idealne za auto- kampove, odmarališni turi- zam. Nije problem urediti ni starački dom u zapuštenom Kulturnom domu. Zašto bih ja svoju starost provodio u ši- benskom Cvjetnom domu, a ne na svom Žirju? Da zapo- slimo samo jednog čovjeka, vratili bismo barem simbo- lično nadu Žirju — uvjeren je Ivan Dobra. Dinastija na otoku Novi je predsjednik Mje- snog odbora Žirje, za razli- ku od mnogih njegovih mje- štana, očito čvrsto zapeo da ostatak života provede na rodnom škoju. Izgradio je kuću između pristaništa Mu- na i staroga sela, koje je stoti- njak metara udaljeno od mo- ra. Uzgaja piliće, fazane, ku- niće, kani obnoviti vinograd u plodnom žirjanskom polju. Neće on da- ti mira nikome, kad je riječ o tome kako pomoći Žirju. Ni gradonačelniku, ni župa- nu, ni direktorima komunal- nih poduzeća. On vam - nije to zločesta usporedba - ima osobine buldoga. Kad neko- ga zgrabi, Ivan ga ne pušta - govori nam Anton Dobra, ko- ji je uvjeren da će brat Ivan nastaviti i njegov projekt o mediteranskom bilju, apli- cirajući ga za fondove Eu- ropske unije. Za kraj smo ostavili istinu o našoj nevjerojatnoj poli- tičkoj stvarnosti. Na opustje- lom Žirju, koje zimi ima jed- va pedesetak žitelja, pojavile su se tri liste na izborima za Mjesni odbor. Uz HDZ i SDP, i lista sveprisutnog, sposob- nog, ali i pomalo kontrover- znog Stipe Petrine. Ivan Do- bra domogao se predsjed- ničke fotelje upravo preko Stipine liste. Zato, osim op- timizmom kojim zrači novo vodstvo Mjesnog odbora, Žir- jem kruži i jedna poluozbilj- na priča. Možda u budućnosti za- traži priključenje Žirja svom Primoštenu — zafrkavaju se stariji Žirjani. Šibenski list Četvrtak, 4. Županija 15Šibenski list Četvrtak, 4. Još lani je njihov broj bio veći i iznosio između 40 i 50 jedinki. A dogodine će ih biti još i manje! On, zajedno s kolegom Markom Ljubičićem, pokri- va područje Šibensko-knin- ske županije, i prilično meri- torno tvrdi da je razlog sma- njivanju popualcije vuka upravo u smanjivanju broja ljudi, ali i stada stoke. Sve štete pale na velike uzgajivače stoke - Kada sam je počeo raditi — a bilo je to 1996. Danas je dobro ako ih ima i desetak. Pa na cijelim Miljevcima ne znam ima li pet stada ovaca! Prije je svaka bakica imala petnaest, dvadeset ovaca koje je držala u ogradi i vuku nije bilo teš- ko ugrabiti ovaca koliko mu je trebalo. Bilo ih je na svakom koraku i bile su slabo čuvane. Danas tih bakica nema, nema ni tih malih stada, nego samo velikih, od stotinjak ili više ovaca, koja su dobro čuvana i vuku je puno teže dolaziti do plijena — obrazlaže Šupe i kao primjer navodi stado Grozda- na Cigića iz Pakova Sela, čije stado zajedno s janjcima zna narasti i do 350 grla, a opslu- žuje ga i čuva i do deset ovčar- skih i pastirskih pasa. O TOME SE GOVORI Pojava vukopasa u Zagori znak je da je populacija vuka u opasnosti, a i da cijela Zagora demografski odumire POSJETITE NAS NA ADRESI TRG KRALJA TOMISLAVA 35 U SKLOPU POSLOVNICE FINA-e Očekuje vas najsuvremenija i najraznovrsnija ponuda financijskih proizvoda i usluga namijenjenih građanima u radnom vremenu od ponedjeljka do petka od 8 do 14 sati te subotom od 8 do 12 sati. PRIVREDNA BANKA ZAGREB OD SADA I U DRNIŠU! Od poznavatelja proble- matike saznajemo, pak, da ne završe svi psi na jelov- niku vukova. Stvarnost je dru- gačija — ti su križanci najče- šće inferiorni vuku i znak su da je njegova populacija u Zagori slaba i pred izumi- ranjem. I ne bi za njim nitko ni plakao da se slična sud- bina ne smiješi i cijeloj Za- gori... No, kako je stada manje, paradoksalno je, ali istinito - sve su štete pale na velike uzgajivače stoke, jer malih, ponavlja Šupe, više skoro pa i nema. A sada kada se sma- njuje i komplicira isplata po- ticaja za umatičena stada pramenke - s 300 na 150 ku- na — te povećava rok na koji se treba obvezati na njezino čuvanje — s jedne na pet godi- na, bit će ih, uvjeren je, i ma- nje. U prilog Šupinim tezama govore i brojke. Tako je zna- čajno smanjen i broj šteta ko- je stočari prijavljuju. To je 600-injak grla godišnje, manje nego prije, ali za one koje štetu trpe, a to su sto- čari, to je još uvijek previ- še — navodi vještak i dodaje da se napadi intenziviraju u proljeće, kad vukovi izvode mlade — dva do tri mladunca po leglu. Plijen im - lovački psi Napadi na stoku jenja- vaju na jesen, kada počinje lovna sezona, pa od vukova 16 Županija Šibenski list Četvrtak, 4. Ili njemač-ke Šibenke, svejed-no. One su Sinah Cloh 22 i Sophia Engel 20 , prekrasne djevojke iz njemačkih mjesta Ottweilera i Wittlicha. Obje su bivše volonterke šibenskog Caritasa. Sophia do po- sljednjeg trenutka nije ni zna- la kamo će je uputiti, a kada je potvrđeno da će to biti Hrvat- ska, odnosno Šibenik, nije bi- la naročito euforična. Sinah Cloh 22 i Sophia Engel 20 , prekrasne djevojke iz njemačkih mjesta Ottweilera i Wittlicha, bivše su volonterke šibenskog Caritasa, koje više ne mogu bez ovoga grada dje je sve, samo nije dosadno. Kad se sjetim svojih početaka, smiješno mi je. Ponavljala sam iste greš- ke kao djeca... Naravno da ni- sam govorila književno, ali to nije ni važno. Važno je bi- lo komunicirati sa svima, Ni- nom i Miljenkom u Caritasu, ljudima na ulici, društvom u kafiću... Sada tako govorim jer ipak studiram hrvatski jezik u Zagrebu. Ali, ovaj ši- benski mi je draži... Šibenski je jezik mog doma kojeg ni- kada neću zaboraviti. Jesam u Zagrebu, ali sam i u Šibe- niku. Svaki slobodni vikend sam ovdje i svaki put kad pro- đem Sv. Rok, kad ugledam Šibenski list Četvrtak, 4. Županija 17Šibenski list Četvrtak, 4. Županija 17 sunce i more, kažem sama sebi: ideš prema domu, još malo pa si tu. Zapravo, nikad nisam ni otišla, samo sam se preselila u Zagreb. Kad sam se prošle godine u kolovozu trebala vratiti u Njemačku, to jednostavno nisam bila u stanju napraviti i tamo nešto početi studirati. Otvorila mi se mogućnost studiranja hr- vatskog jezika u Zagrebu, pa sam je odmah prihvatila. Sad ću u lipnju dobiti certi- fikat s kojim ću se vratiti u Njemačku. Bit će mi teško, iako sam svjesna da je i ova- ko teško sve uskladiti. Stalno putujem na relaciji Zagreb — Šibenik, a preko praznika i u Njemačku. Bit će vam možda čudno, ali ja ni- kad nisam imala osjećaj da sam napustila Šibenik. Za- greb mi je prebrz, prevelik... Nedostaje mi i ljetni i zimski Šibenik. To su dva različita grada, ali svaki mi je predi- van. Nikad nisam toliko čita- la i posvećivala se sebi kao u zimskom Šibeniku. Tu su moje druge sestre, druge majke... Tu sam odrasla u oso- bu kakva sam danas. Na po- četku mi je u Caritasu bilo prilično teško u uredu jer ni- sam govorila hrvatski. Onda sam postala osobna asisten- tica djevojčici Penelopi u Ka- toličkoj osnovnoj školi i ona je moja prva učiteljica hrvat- skog jezika. I šibenskog, isto tako. Stalno me je ispravljala i dodavala nove riječi. Znala bi mi reći: To se tako ne kaže, nemoj ovako, nemoj onako... Danas mi je kao sestra. Na- ravno, Caritas je bio moja ba- za, moja obitelj, i kako je vri- jeme prolazilo, sve bolje sam govorila i stjecala nove prija- telje. Danas mogu kazati da su moji najbolji, najodaniji i najiskreniji prijatelji upra- vo u Šibeniku. Jučer sam, tako, otišla na kavu s prija- teljicom. Rekla mi je kako ima osjećaj da nikada nisam ni otišla natrag u Njemač- ku. Tamo mi nedostaju ove kave... Kao da se cijeli život nekako povezuje uz njih. Pi- ju se satima. To su obredi na kojima se razgovara, upozna- je nove ljude... Kad me obuz- me nostalgija u Njemačkoj, znam pozvati prijateljice. Ka- žem im: hitno mi treba kava, ali one to nikako ne razumi- ju i te kave zato nisu iste. One popiju za pet minuta i kažu: Ajmo ća... Kako se na njemačkom kaže: Ajmo ća...? To mi je ostalo u krvi, u uhu... To je taj moj li- pi Šibenik uz kojega sam ve- zana i bit ću zauvik! Joško ČELAR K ad nas je početkom šezdesetih godina prošloga stoljeća ku-stos Muzeja grada Ši- benika, legendarni dr. Danas, nakon pedesetak godina, povijest je još uvijek ondje. Ta uska ulica puna ti- šine, sa svojih tridesetak sta- novnika, u doba Jurja Mateja- va Dalmatinca, slavnog gra- ditelja šibenske katedrale sv. Tom ulicom namjernik može obilaziti, a da minuta- ma nikoga ne susretne. Onu- da ne hode čak ni turisti, koji se okolnim prolazima penju do Tvrđave sv. I ona bila vlasniš- tvo Jurjevo. Kamenu plastiku portala te kuće izradio je sam majstor Juraj. Ja ih sviju znadem na prste nabrojiti. Ali po onome što se iz prošlosti zna, ovuda je nekad sve vrvjelo od života. Pa vidiš, s druge strane ulice, da pređeš koji korak, kuća je u kojoj je Juraj dugo stanovao i gdje su dolazili njegovi su- vremenici: grditelji, pučani, plemići, crkveni dostojnici, umjetnici. Odmah je tu i cr- kva sv. Iz ove ulice potječu i mnoge stare ugledne šiben- ske obitelji. Ulica se proteže od Bute u Docu, kroz stari benediktinski samostan, do prilaza Trgu Republike Hr- vatske i katedrale. Sve je to uglavnom kao i prije 500 go- Ulica Jurja Dalmatinca - tišina koja govori HOD KROZ POVIJEST Jedna stara šibenska ulica, sa svojih tridesetak žitelja, bila je žila kucavica još u 15. Ja ih sviju znadem na prste nabrojiti. Ali po onome što se iz prošlosti zna, ovuda je nekad sve vrvjelo od života - kazuje Joso Guberina dina - priča nam Joso Gube- rina. Ali je, začudo, ostalo pot- puno turistički neiskorište- no. Jedna nezaobilazna ši- benska atrakcija još spava stoljetnim snom. Susreli smo u šetnji i jed- nog Splićanina, Nenada Sr- delića, koji punih 30 godina živi u Šibeniku. U Jurjevoj ulici, u njegovoj kući, je i jedno, vjeruje se, nje- govo remek-djelo: kruna zden- ca u obliku bačve s umjetnič- kom kamenom plastikom. Vidjeli smo ga ondje prije vi- še desetljeća i snimili. Ovoga puta nismo mogli, jer nije bilo vlasnika, a rekli su nam da je zdenac primijenio i lokaciju! U svoju kući, također s te- meljima iz 16. Njezin pokojni suprug Nikica Sekulić, poznati obrt- nik, obnovio je to zdanje či- ji su unutarnji dijelovi, gu- sterna, prostori ispod razine ulice, sa sedrenim svodom i drugi dijelovi, potpuno oču- vani. Kada u ljetno po- podne legnem na postelju, na stropu sobe ljeskaju se odsje- vi namreškanog mora u lu- ci. Kao neka živa slika. Ov- dje vlada mir koji se ničim na može platiti. Moj pokojni su- prug uložio je velik u ljubav, trud i napor za obnoviti ovo staro zdanje. Ovdje nema ka- fića, klubova, restorana, a u centar grada možemo doći za nekoliko minuta. Eto, pitajte i moju susjedu Branku Ninić, reći će vam isto - kazuje Dia- na Sekulić. Pedesetak metara prema gradu kuća je Jose Jakovlje- vića, pokojnog doajena šiben- Joso Guberina pred svojom radionicom Nenad Srdelić iz Splita zaljubljenik u stari Šibenik Diana Sekulić i Branka Ninić Ovuda ne prolaze turisti REAGIRANJE Mr. Županija 19Šibenski list Četvrtak, 4. Županija 19 Ulica Jurja Dalmatinca - tišina koja govori HOD KROZ POVIJEST Jedna stara šibenska ulica, sa svojih tridesetak žitelja, bila je žila kucavica još u 15. Njegov sin Ivo, također poznati novinar, nastavlja očevu ljubav prema Šibeni- ku i ulici iz koje je potekao i divi joj se kad god svrati u rodni grad. I tako smo u Ulici Jurja Dalmatinca proveli cijelo po- podne. Da je bar uvijek u životu tako! Kruna zdenca u kući Jurja Dalmatinca Južni kraj Ulice Jurja Dalmatinca Prvo priznanje jedinoj hrvatskoj marini za superjahte Mandalina dobila Plavu zastavu D -Marin Mandalina u Šibeniku, jedina hrvatska marina za superjahte ko- ja nudi 79 vezova za jahte dužine od 30 do 140 metara te 350 vezova za manje bro- dove, dobila je svoju prvu Plavu zastavu. Tim među- narodno prepoznatim pri- znanjem najvišeg ekološ- kog standarda iznimno je ponosan Artun Ertem, di- rektor D-Marine. Činom do- djele Plave zastave je, kaže, potvrđeno da su prepoznata ulaganja u održivo uprav- ljanje te gospodarenje mo- rem i obalnim pojasom. Smatramo da drugačijim pristupom nije ni moguće po- nuditi najbolju kvalitetu, ni potvrditi izvrsnost u poslo- vanju - zaključio je Ertem. Dodaje kako Plavom za- stavom D-Marin Mandalina nastavlja nizati priznanja i nagrade za svoj rad. Ministarstvo turizma, pak, dodijelilo je našoj marini kategorizaciju pet sidara, čime je ona posta- la prva i zasad jedina takva marina u Hrvatskoj. Uz to, D-Marin Mandalina prva je marina u Hrvatskoj kojoj je organizacija Američka akademija ugostiteljskih znanosti dodijelila prestiž- nu nagradu Five Star Dia- mond Award - zadovoljno konstatira direktor D-Ma- rin Mandalina, podsjeća- jući kako je upravo ta ma- rina smještena u prirodno zaštićenom području jedno od najsigurnijih mjesta za prihvat jahti na Jadranu. D-Marin Mandalina, nai- me, nema ograničenja za visine plovila, što uz neo- graničen gaz i posebno iz- građenu energetsku infra- strukturu predstavlja ide- alno mjesto za vezivanje superjahti. Netočni su navodi Bran- ka Kronje, a pogotovo da je: osuđen kao predstavnik bivših radnika i predsjed- nik odbora vjerovnika, tu- žen za klevetu i sramoće - nje, nikad nije spominjao nezakonito bogaćenje ste - čajnog upravitelja, govo - rio golu istinu, dionice Ja- dranske banke prodane is- pod tržišne cijene, radnici remonta žrtva krupnih ri- ba i sitnih slova, Državno odvjetništvo nije odradilo posao po pitanju kaznene prijave, odbačena kaznena prijava je podloga za osuđu- juću presudu protiv istoga. Na i me presudom O p - ćinskog suda u Šibeniku, potvrđenom od Županij - skog suda u Šibeniku, na- vedenom se nalaže da na- knadi neimovinsku štetu od 25. Sud zaključuje da je isti u više javnih istu- pa koje ne citiram ned- vojbeno vrijeđao i kleve- tao narušavajući osobno i profesionalno dostojan- stvo mene osobno citati iz presude. Je da su generacije provele život u grintanju i uzdasima što sve to imamo a sve je, eto, neiskorišteno, zapušteno, ru- ševno, neuredno - naposljetku i zabranjeno za svaki pristup - no, sad se sve danomice mi- jenja! Mihovi- la, uređuju se i druge tvrđave, šetnica Kanalom sv. Ante, no- vo trajektno pristanište u lu- ci... Ovo je, pak, priča o jednoj punti u akvatoriju gradske lu- ke, onoj mandalinskoj. Kada su vlasnici Marine Mandalina, turska Dogus Grupa, tamo odlučili gradi- ti hotel, mislili smo - koja ko- rist za grad od toga - njihova marina - njihov hotel. Kao da će sve ponijeti u škašeli, do- ma u Tursku. Uostalom, Mle- čani su gradili tvrđave, Au- stro-Ugarska lanterne i rive, pa je sve i dalje ovdje kod nas, u Hrvatskoj... Tako i ovu tur- sku investiciji treba, kao prvo, shvatiti kao šibensku vredno- tu. Polako nas je napuštao žal za starom vizu- rom Kulina. Počeli smo uživa- ti u novoj. Kad se u punoj visini zabi- jeljela prednja fasada, u ko- joj mnogi vide zapovjednički most, a asocijacija na obližnje nautičko mjesto pritom je nei- zbježna - tada smo već shvaća- li da se tamo događa nešto izu- zetno. Lip je, lip, govore ljudi u prolazu obalom, i s prozora i teraca šibenskog amfiteatra - gradskih kuća. Prošetala sam se nekidan s glavnim projektantom koji je sa suradnicima projekti- rao hotel, Nikolom Bašićem, gradilištem u kojem se već na- mještaju neke sobe, a u lobiju hotela je cijelo brdo pomno u najlon upakiranih kušina za fotelje. Narav- no, uvijek rabim i te motive i brodske forme, ali ovo je čista erotika... Ni- kola Bašić jednostavno je za ovaj projekt vezan nekim stra- snim vezama, a u šetnji gra- dilištem otkrivam i kojima... Monumentalan lobi Što se erotike tiče, da, sta- nete li s prednje strane, glav- na zgrada činit će vam se po- put boka, a ona stražnja poput bedra žene koja leži. Imate li dovoljno mašte, možete njome maštom šetati i dalje. Naravno, uvijek rabim i te motive i brodske forme, ali ovo je čista erotika... Toga se ne treba sramiti, tome treba ostaviti spomenik i to je bila naša ideja. S unutar- nje strane to je bačvast, i do trećeg kata odnosno stropa s velikim svjetlarnicima na vrhu, otvoren prostor. Svaki kat ima taj hodnik otvoren prema unutra, s pogledom na prizemlje. Lobi je monumentalan i podsjeća na - crkvu! Zaraza njegovom sakralnom arhite- kuturom? Pa na nekin način da. Htjeli smo da taj dio grada, godinama od njega na svaki način odvojen, postane ambi- jentalan, da kroz sadržaje ali i pristup postane dio gradskog sadržaja, da ljudi mogu doći i prošetati se, dosegnuti točku koja je na svoj način krešendo ove arhitekture. Gledajući prema moru od prizemlja do kojega se iz na- selja Mandaline dođe novom, asfaltnom cestom , obodno, do vrha zgrade vodi - šetnica! Već je podaščana drvenim po- dom u ogromne žardinjere u podu već su posađena mlada stabla pinija!!! S vrha, odnosno krova, gdje će biti mali vrt i drugi sadržaji, puca pogled od mi- lijun dolara na, redom: ma- rinu, zaljev do Šibenskog mo- sta i napokon na prelijepu vi- zuru grada. Ništa jeftinije od milijun dolara ne kotiraju ni drugi po- gledi: iz restorana na posljed- njem katu, iz soba u prvom Šibenski list Četvrtak, 4. Projekt je izrađen u mojem projektnom uredu MARINAPROJEKT d. Svi su oni na nekoj razini sudjelovali u projektu, ali ću ovdje spomenuti samo one koji su dali neposredan autorski doprinos njegovom ostvarenju, a to su Zvonimir Bušić hotel , Nera Nejašmić Kozina yacht club i Matija Huzjak vile. Također moram istaknuti i izniman doprinos našeg konstruktera Branislava Brkića i njegovih suradnika iz tvrtke Strukturaprojekt d. U projektu je sudjelovao i široki interdisciplinarni tim koji dolazi iz našeg poslovnog okruženja, a koji uključuje najbolje hrvatske projektante instalacija i drugih komplementarnih projekata. Interijer svih sadržaja oblikovao je arhitekt Marko Murtić, Studio EMUR, iz Zagreba, temeljem neposrednog ugovora s investitorom. Ležiš u krevetu i kroz ogromnu staklenu sti- jenku gledaš more, brodove, i jedan fantastičan grad! Spojio se interes investitora i grada Nikola Bašić kaže: - Ovo što i kako gledate ni- je moja zasluga: ovo je zaslu- ga Božja jer samo je Bog mo- gao napraviti cilo ovo misto, i ovaj jezičak u zaljevu na kojem smo postavili hotel, i kompleks. Sobe su obiteljske, raskoš- ne, a apartmani su na obodu zgrade - e to je baš za odlika- še! Površine su šezdesetak kvadrata a gotovo iz svakoga gledaš na - Šibenik. Praktički, svaki je pogled orijentiran na Šibenik, a naročito onaj iz re- storana na vrhu. Iza hotela nižu se tri vile: svaka s natkrivenim parkira- lištem, prostorom za poslugu, prizemljem s terasom prema uvali i marini, s bazenom, i spavaćim sobama u katu. Iza toga su objekti za fitne- ss, tursku kupelj, jaht-klub, otvoreni bazen s ostakljenom ogradom sidiš i gledaš ribice u akvariju... Sve je to tako raskošno u ideji, a bogme i realizaciji. Ši- benik i suvremena hrvatska arhitektura s hotelom Dogus Grupe u Mandalini, uz Mari- nu Mandalina, dobit će još ovo ljeto vrhunsku stvar! Upravo me zato veseli podrška koju su studiju iskazali poduzetnici diljem Hrvatske. To je jasan pokazatelj da su prepoznali našu inicijativu, a da su Sveučilište u Zagrebu, fakulteti FER i FSB u suradnji s Gradom Šibenikom napravili dobar posao - kazao je šibenski gradonačelnik dr. Željko Burić Podi privlačni za investitore neovisno o krizi Objavljen natječaj za prodaju zemljišta u Gospodarskoj zoni Položaj i infrastrukturna opremljenost zone Podi privlačni su investitorima i unatoč lošem gospodarskom trenutku u cijeloj regiji, događaju se pozitivni pomaci. Cjelokupni dojam Šibenika kao grada koji ima uzlaznu putanju prepoznaju i budući ulagači koji svoj gospodarski interes vide u našem okruženju - rekao je zamjenik gradonačelnika mr. Danijel Mileta Poslodavci s područja či-tave Hrvatske toplo su pozdravili i podržali projekt osnivanja dis- lociranog Studija energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora Sveučilišta u Zagrebu u Šibeniku koji s radom starta u rujnu ove godine. Njihov je in- teres za kadrovima koji će bi- ti educirani na ovom područ- ju opravdan kada je poznato da je Vlada Republike Hrvat- ske zakonom uredila područje učinkovitog korištenja energi- je, donošenje planova na lokal- noj, područnoj regionalnoj i nacionalnoj razini za pobolj- šanje energetske učinkovito- sti, te njihovo provođenje, kao i provođenje mjera energetske učinkovitosti. Podršku šibenskom studi- ju, osim šibenskih poduzetni- ka, izrazila je među prvima tvrtka DOK-ING d. Riječ je o tvrtki ko- ja ostvaruje suradnju isključi- vo s inozemnim partnerima, a na izvozu temelji svoje poslo- vanje. Članica Uprave DOK- ING-a Ana Majetić kazala je kako su iznimno sretni zbog otvorenja studija kao poslo- davac koji je zainteresiran za zapošljavanje mladih kadrova energetske struke. Uz klasič- ne strojeve na dizelski pogon, tvrtka se kreće u smjeru ra- Grad Šibenik objavio je natječaj za prodaju građevinskog zemlji-šta na području Gos- podarske zone Podi. Cje- lokupni dojam Šibenika kao grada koji ima uzlaznu puta- nju prepoznaju i budući ula- gači koji svoj gospodarski in- teres vide u našem okruženju - rekao je zamjenik gradona- čelnika mr. Ponuđena cijena po metru četvornom ne smije bi- ti manja od 5 eura u kunskoj protuvrijednosti prema sred- njem tečaju HNB-a na dan plaćanja. Natjecati se mogu domaće i strane pravne i fi- zičke osobe obrti registrira- ne za obavljanje djelatnosti koja dovodi do ostvarenja ci- lja raspolaganja zemljištem. Uz osnovne podatke o ponu- ditelju, ponuda mora sadrža- vati idejni projekt, opis dosa- dašnjeg poslovanja, gospo- darsku procjenu ulaganja s investicijskim programom, određenje konkretnog dijela građevinskog zemljišta, rok Pripreme za sezonu Uređuju se plaža i obala u Žaboriću i Grebaštici U tijeku su radovi na uređenju plaža i obala u Žaboriću i Grebaštici ukupne vrijednosti 254. Rado- ve, koji bi trebali biti gotovi za 30 dana, izvodi tvrtka Be- mix. U Žaboriću se sanira i uređuje odbojkaško igralište, nasipava i ravna plaža, te, betonskim kockama, poploča- va šetnica Peruč u dužini 50 metara. Vrijednost radova je 114. Vrijednost radova u Grebaštici iznosi 139. Komunalni radovi Čišćenje zapuštenog prostora u ulici Jurja Barakovića U sklopu radova na komunalnoj infrastrukturi u tijeku je čišćenje zapuštenog prostora u samom središtu grada, u Ulici Jurja Barakovića. Riječ je o prostoru koji je razru- šen u bombardiranju još u vrijeme II. Grad Šibe- nik je stoga u suradnji s Konzervatorskim odjelom, od kojeg je dobiveno potrebno mišljenje, odlučio krenuti s uređenjem - kaže Miro Lucić, pročelnik Upravnog odjela za komunalne djelatnosti Grada Šibenika. Vrijednost radova je 20 tisuća kuna, a izvodi ih obrt NOA. Do sada je s navedenog prosto- ra odvezeno nekoliko kamiona otpadnog materijala na Bi- karac. Radovi će potrajati mjesec dana, zbog nemogućnosti pristupa terenu vozilima, te se sav otpad mora uklanjati is- ključivo ručno. Nakon čišćenja Grad Šibenik će u suradnji s konzervatorima osmisliti namjenu prostora. Poznato vam je da smo prvi u Hrvatskoj proizveli električni automobil, radimo na konver- zijama klasičnih automobila u električne, stoga definitivno vidimo blisku suradnju sa ši- benskim studijem - napominje Ana Majetić. Šibenski studij podržala je i Zagreb-Montaža Grupa. Vla- snik Vlado Čović kazao je ka- ko je to veliki projekt za Šibe- nik. Kadrovi nakon završenog studija mogu biti i univerzal- ni, no specijalizirat će se u ne- kom od proizvodnih pogona. Zagreb-Montaža samo u Šibe- niku u proizvodnji zapošljava 740 radnika i sigurno ćemo trebati mlade stručnjake s područja energetike - kazao je Čović, dodajući kako projekt podržava i kao poduzetnik i kao građanin. Da je projekt osnivanja studija opravdan već iz današnje perspektive, potvrđuje i Jakov Terzanović, direktor šibenske poduzetnič- ke zone Podi koja je među naj- većima u Hrvatskoj. Vidim to i na tere- nu u razgovorima s gospodar- stvenicima. Zato smatram da ćemo edukacijom kadrova s tog područja, koje uslijed no- vih trendova postaje sve vi- še važno, napraviti ogroman iskorak - kaže Terzanović. Jedinstven u Hrvatskoj i jugoistočnoj Europi - Šibenik se u dugoročnoj strategiji razvoja grada, usvo- jenoj na Gradskom vijeću, odredio kao Centar zelenih industrija Jadrana. U skladu s tim, osnutak prvog sveučiliš- nog Studija energetske učinko- vitosti i obnovljivih izvora, koji će obrazovati kadrove energet- ske struke naš je veliki iskorak na putu ispunjenja zadanih strateških ciljeva. No, ciljeve će biti nemoguće ostvariti ako od samog početka ne usposta- vimo snažnu suradnju gospo- darskog sektora sa šibenskim studijem. Upravo me zato vese- li podrška koju su studiju iska- zali poduzetnici diljem Hrvat- ske. To je jasan pokazatelj da su prepoznali našu inicijativu, a da su Sveučilište u Zagrebu, fakulteti FER i FSB u suradnji s Gradom Šibenikom napravili dobar posao - kazao je šibenski gradonačelnik dr. Osnivači šibenskog Stu- dija energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora, Fakultet elektrotehnike i računarstva FER i Fakultet strojarstva i brodogradnje FSB Sveuči- lišta u Zagrebu pokrenuli su projekt u potpunosti svjesni potražnje za takvom vrstom kadra na tržištu rada. Nedjeljko Perić, dekan Fakulteta elektrotehni- ke i računarstva u razdoblju 1. Šibenik će iskoračiti - Upravo je zato ovaj studij jedinstven u Hrvatskoj i op- ćenito u jugoistočnoj Europi. To je jedan moderno koncipi- rani studij koji će posve sigur- no dati jedan impuls razvoju gospodarstva gradu Šibeniku i Šibensko-kninskoj župani- ji i šire — kaže prof. Stu- dij energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora u Šibeniku bit će politehnički studij, dakle objedinjavat će znanja i vješti- ne dviju različitih tehničkih grana. Nakon završenog trogodiš- njeg studija studenti mogu očekivati da će dobiti sva po- trebna znanja iz mjera energet- ske učinkovitosti kao i znanja iz tehnologija iskorištavanja obnovljivih izvora energije. Zvonimir Guzović, de- kan FSB-a. Ivan Juraga, dekan Fakulteta strojarstva i brodo- gradnje u razdoblju 1. Ovim studijem Šibenik će iskoračiti, kako zbog samog studija tako i zbog načina života, istraživa- nja, ali i gospodarske suradnje koja će se putem njega ostvari- ti. Ovaj je projekt, naime, ne- zamisliv bez suradnje akadem- ske zajednice i gospodarstve- nika - istaknuo je Juraga. Na- tječaj je objavljen u dnevnom tisku te na web-stranici Gra- da Šibenika www. Rok za podnošenje prijava je 30 dana. Branko Grčić i zamje- nik gradonačelnika mr. Dječja ig ra l išt a trebala bi biti jedan dio cjelokupne slagalice nuž- ne kako bi se mlade obite- lji s potomstvom odlučile zadržati ili nastaniti na otocima. Već godinama se razne nacionalne stra- tegije bave ovom proble- matikom, a, kao što vidite, Grad Šibenik intenzivno djeluje - kazao je prigo- dom potpisivanja ugovo- ra mr. Danijel Mileta, zamjenik gradonačelnika Šibenika. Na javni poziv pristiglo je ukupno 77 prijava, od čega je 26 prihvaćenih, i to iz 21 jedinice lokalne samoupra- ve. Šibenik je jedan od rijet- kih koji se u jakoj konkuren- ciji uspio izboriti za dva pro- jekta. Naime, Ministarstvo je u veljači raspisalo javni poziv za dostavu projekata razvoja jadranskih otoka u 2015. Svaka jedini- ca lokalne samouprave mo- gla se prijaviti s maksimal- no dva projekta, što je Grad Šibenik i napravio dostavlja- jući potrebnu dokumentaci- ju za realizaciju potpuno no- vih modernih igrališta na za djecu, svakog površine oko 150 metara četvornih. Glazbeno i plesno umijeće koje su pokazali članovi folklornih društava otkrivaju kako tu nema jaza generacija, jer su tu i djeca i stariji ljudi. Vidi se njihova želja da sačuvaju izvorno folklorno stvaralaštvo svog kraja i to je važno. Možda bi trebalo više raditi na promidžbi manifestacije, ali se ona ne bi smjela ugasiti. PeRPeTUUm JazzILe Drago mi je što je jedan takav zbor na svjetskoj razini nastupio na tako atraktivnoj pozornici kakva je Tvrđava sv. Još mi je više drago da je šibenska publika to prepoznala, što se može suditi prema posjećenosti koncerta. Mi smo grad pjesme i klapa, a Pepetuum Jazzile njeguje jedan moderniji pristup višeglasju i a capella pjevanju, a tu kvalitetu naši su sugrađani prepoznali. Drago mi je i zbog toga jer je riječ o zboru u kojem pjevaju mlađi ljudi. Stižu nam brojne čestitke i pohvale od struke, što me posebno raduje. Drago mi je što se prepoznaje kvaliteta našeg rada i što zbor u kojem pjevaju tako mala djeca toliko dugo postoji. Govori to Ante Baranić, koji je u svojoj karijeri surađivao i snimao za mnoge novine i medijske ku- će, a četiri desetljeća kao služ- beni fotograf pratio je progra- me i događanja na i oko Me- đunarodnog dječjeg festivala. Upravo to bio je i povod objav- ljivanju njegove monografije koja će uz prigodnu izložbu biti i predstavljena u sklopu 55. Iako je kao dijete želio po- stati automehaničar, njegova veza s kazalištem i fotografi- jom nije nimalo slučajna. Fasciniralo me je kako iz to- ga može nastati fotografija. Fotografija me je zanimala i kasnije, pa smo Gustav Čer- var, s kojim sam išao u školu, i ja snimali i kod njega razvi- jali filmove. A onda sam zaključio da gluma nije za mene, jer frfljam, iako sam dobivao pohvale, pa i ne- ke nagrade — šali se Baranić na svoj račun, premda, do- daje, glumio je i u komadi- ma koje je režirao legendar- ni Tomislav Durbešić te igrao s poznatijim imenima poput Zvonka Lepetića i Ilije Ive- zića. Naime, Pavao Roca i Ante Pulić shvatili su kako nemaju nikakvu fotodokumentacije o proteklim festivalima i on- da su me angažirali. Dolazili su tu i drugi poznati hrvatski fotografi poput Marije Braut i snimali predstave, a ja sam ti- jekom svih tih godina napra- vio preko 80. Moje su fotke podijeljene diljem svijeta, od Grenlanda do Australije. Va- ljda jedino na Tibet nisu otiš- le! Zapravo to i nije puno, jer u prosjeku za četrnaest dana festivala napravim oko 2000 fotografija. Pa danas ih se sa- mo za jedno vjenčanje ispuca više od 4000. Razlog tomu je što na MDF-u snimam ono što mi se sviđa. To nije kao kada radim s novinarom jer tu pu- cam prema komandi. Na fe- stivalu najprije sve dobro od- mjerim i odredim, a onda sni- mam — naglašava Baranić. Fali mi novih lica Velika je razlika između MDF-a danas i prije, reći će, iako za takvu recepciju, pri- znaje, važnu ulogu imaju i njegove godine. Kad sam bio mlađi, sve mi je to bilo no- vo. Znate, prešao sam 70. Fa- li mi šušur kojeg je bilo prije! Mnoštvo i nova lica — i to mi nedostaje! Unatoč pozamašnom bro- ju fotografija s festivala koje je snimio, u monografiji ih se neće naći puno. Zapravo samo 55 kao simbolična poveznica s 55. Tekst je napisao Pavao Roca, dok se dizajnom bavi Davor Šarić, a promociju knjige pratit će i izložba Baranićevih fotogra- fija. Premda su njegovi radovi već objavljivani u monografi- jama o MDF-u, knjiga koja mu je posvećena u njemu izaziva dvojake osjećaje. To mi dođe kao sprovod. Nema više, zna- či! A znam i iz iskustva da ka- da netko daje izjave za medije da ljudi očekuju da reče nešto pametno. Meni bi i s te stra- ne bilo bolje da ništa ne govo- rim — zaključio je u svom sti- lu Baranić Više od 80. Dio povijesti koju je zabilježio naći će se i u njegovoj monografiji koja će biti predstavljena u sklopu 55. Sin - Jo nesbo 2. Zato što te volim - Guillaume Musso 3. VeličanstVeni Poskokovi - ante tomić 4. FarMa - tom rob Smith 5. Večera - Herman Koch 1. HrvatSKa u raljama djece komunizma - tihomir Dujmović 3. USPon islamizma - Loretta napoleoni 4. SaPienS: kratka povijest čovječanstva - Yuval noah Harari 5. Stari Šibenik: kalama, skalama i butama - Milivoj Zenić 1. JoHn Wick - Chad Stahels 3. Vincent - theodore Melfi 5. X- ed Sheeran 3. Motion — Calvin Harris 4. U to doba režim lova na jezeru bio je bitno drukčiji negoli je danas, a ulovljena riba legalno je dospijevala na tržište i u okolne restorane. Mnogi gosti iz Šibenika i okolice i drugih krajeva dolazili su vikendom na Vransko jezero u kamp kod Pakoštana privučeni poslasticama od jezerske ribe. U međuvremenu, riblje vrste su se u jezeru prorijedile, pa je u zadnje vrijeme uprava Parka prirode Vransko jezero čini sve da obogati riblji fond. U to smo se i mi mogli vjeriti pri obilasku jezera prije nešto više od mjesec dana. Od ribljih vrsta, jezerom su još od prije tridesetak godina počeli dominirati šarani, pa je prirodna ravnoteža života u jezeru bila znatno narušena. Kako bilo, prizore kao s naše davne slike, zasigurno više nećemo imati prigode gledati. Zaštita ribljega fonda i okoliša ustupila je mjesto stihiji. Na neki način i ova naša fotografija ima veze s ekologijom i zaštitom prirode. Ali, kao na neki negativan način. Naime, naša snimka pokazuje dva automobila izravno pod slapom rječice Krčić kod Knina, a koje su njihovi vlasnici ondje dovezli da bi ih čistom vodom Krkina pritoka - oprali! Pristup mostiću pod slapom i okolišu bio je tada dostupan vozilima i nitko nikomu nije branio da ondje, praktički, radi što hoće. Tako je nečist s vozila mogla nesmetano ići izravno maticom nizvodno, a da je za takvo malo koga ozbiljnije zaboljela glava. A danas, kad se oko Knina pojavi kakva masna mrlja i izlije se u koji potok, s pravom se reagira vrlo burno. Osmislio ga je mladi šibenski dizajner Antonio Šunjerga, a do početka 55. Vizualni iden- titet 55. MDF-a iščitavat će se i na festivalskim vratima na kojima će se u noćnim satima održavati i videoprojekcije — objašnjava Šunjerga. Staromodni logo Iako je MDF jedna od naj- značajnijih, a svakako jest naj- starija šibenska kulturna ma- nifestacija, ipak nema osmi- šljen vizualni identitet koji je, s obzirom na sve izazove koji donose nove tehnologije i mediji, osnova njegove prepo- znatljivosti i pretpostavka do- bre promidžbe. O tomu se prvi put počelo javno govoriti prije petnaestak godina kada su se u Šibeniku okupili i stručnja- ci, likovnjaci i dizajneri, me- đu njima i Feđa Vukić te Ivan Doroghy, no nakon jednog ili dva održana sastanka sve je stalo, a u festivalskoj upravi više nitko nije ni spomenuo važnost stvaranja vizualnog identiteta. To je onaj anđel s fanfarom. Me- đutim, i on je u ovakvom obli- Vizual festivala u plavom, žutom i narančastom MdF konačno dobiva vizualni identitet ku staromodan, nije standar- diziran niti je u boji te nema poveznicu s MDF-om. Ja sam ga redizajnirao, malo ga prize- mljio i dao mu formu dječaka i za sada je to tako, ali bi se i na tomu svakako trebalo raditi — naglašava Šunjerga. Osim plakata i gradskih vrata, na to će im ukazivati festivalske zastave obješene na lokacijama na ko- jima će se izvoditi programi, ali i interaktivna karta i puto- kazi te tzv. To stablo imat će i praktič- nu funkciju jer će služiti kao punjač mobitela. Frane, a knjigu nje- zin autor opisuje kao po- kušaj povijesnog prikaza života i djelovanja franje- vaca konventualaca koji su u Šibenik došli prije 800 go- dina. Stoga, knjiga najprije nudi pregledno putovanje kroz literaturu o crkvi i sa- mostanu. Slijedi poglavlje o prvom boravištu male braće u Ši- beniku koje se nalazilo na lokalitetu iznad Drage, na mjestu gdje je u 19. Tu su fratri živjeli stoti- nu godina, da bi u 14. Tu su, kako čitatelje upoznaje fra Nikola Mate Roščić, uz cr- kvice sv. Mar- tina podigli svoj samostan u kojem žive do danas. Frane posvećena je 1423. Frane u Ši- beniku isticala se i time što su se u njoj stoljećima odr- žavala paraliturgijske po- božnosti i obredi na hrvat- skom jeziku, što je ponekad izazivalo i prijekore biskupa iz Mletaka — navodi Roščić koji u svojoj knjizi podsje- ća i na fratre koji su tijekom minulih stoljeća zadužili sa- mostan, s među njima i or- guljaše. Šunjerga je uvjeren kako će njegovo rješenje plakata, grad- skih vrata, programske knji- žice, promidžbenog i drugog propratnog materijala, smje- rokaza i instalacija donijeti do- voljno elemenata i smjernica i za druge autore koji budu an- gažirani sljedećih godina. Za razliku od dosadašnje prakse, kada se to radilo svaki put is- početka tako da aktualni fe- stival u vizualnom smislu ni- je imao nikakvu vezu s onim prethodnim, 55. MDF trebao bi označiti prekretnicu. Hoće li Šunjergin rad na vizualu uve- sti MDF u novo, moderno doba, otkrit će se pak već 20. U kistanj- skoj osnovnoj školi ukupno je 236 učenika u 15 razred- nih odjela i, prvi put od kada predstavljamo prvoškolce, a krenuli smo prije sedam go- dina, samo je jedan razred učenika prvog razreda u ko- jem je 19 učenika. U razredu je deset dječa- ka i devet djevojčica, imaju Uvijek nasmijani đaci veseljaci To su moji đaci veseljaci, uvijek nasmijani, kreativni su i u razredu je par umjetničkih duša. Vole glumiti, vole scenu, nisu stidljivi i s radošću se pripremaju za svaku školsku priredbu. Sed- mero je prvašića putnika iz okolnih mjesta, Đevrsaka i Ervenika koji svakodnevno na nastavu dolaze školskim autobusom. Uveden predškolski odgoj -To su moji đaci veseljaci, uvijek nasmijani, kreativni su i u razredu je par umjet- ničkih duša. Vole glumiti, vole scenu, nisu stidljivi i s radošću se pripremaju za svaku školsku priredbu. Vo- le učiti i rekla bih da su soli- dan i prosječan razred po re- zultatima, kaže za svoje uče- nike učiteljica Jelena Bulat. Prva su generacija učenika u Kistanjama koji su prošli predškolski odgoj, koji se or- ganizira pri školi jer nemaju dječjeg vrtića. Tride- setero ih je, pa u školi vjeruju da će na jesen ponovno ima- ti dva odjela prvoškolaca. Po- hvalili su nam se da se ula- že u informatizaciju škole, te da im je Inner Wheel club Šibenik donirao dva projek- tora i platna na čemu su im zahvalni. Antonia Elizabeta Filić 8. Kako su me oduvijek privlačili EU fondovi, preko interneta sam pronašla svog sadašnjeg poslodavca, poslala otvorenu molbu i već sam nakon nekoliko dana primila pozitivan odgovor - ispričala nam je Frank kako se našla u austrijskoj metropoli i europskoj prijestolnici kulture karakteru. Međutim, u me- ni je uvijek tinjala ta želja da se okušam u radu u interna- cionalnom okruženju. Nakon položenih ispita na poslijedi- plomskom studiju ekonomi- je u Splitu, jednostavno sam odučila okušati svoju sreću. Kako su me oduvijek privla- čili EU fondovi, preko inter- neta sam pronašla svog sa- dašnjeg poslodavca, posla- la otvorenu molbu i već sam nakon nekoliko dana primila pozitivan odgovor koji nisam mogla odbiti i spremanje je moglo početi - ispričala nam je kako se našla u austrijskoj metropoli i europskoj prije- stolnici kulture. Dan u Beču prekratak za sve obveze - Bavimo se pisanjem pro- jekata za EU fondove gotovo isključivo za zemlje u razvo- ju te njihovom implementa- cijom. Sektori u kojima dje- lujemo su razni, od razvo- ja pravosuđa do ekonomije, okoliša, edukacije i sl. Pro- jekte zasad imamo na svim kontinetima, osim Sjeverne Amerika, a najviše smo za- stupljeni u Africi i istočnom dijelu Europe. Ja konkretno radim u implementacijskom odjelu, ali ponekad pomo- gnem i kolegama u business developmentu poslovnom razvoju, op. U tvrtki se osjeti pravo in- ternacionalno okruženje jer samo ured u Beču broji kole- ge iz osamnaest različitih ze- malja, uključujući i Austra- liju - govori Franka, kojoj je dan u Beču često prekratak za sve obveze koje ima. Sva- ki dan ustaje u 5. U uredu je od 8. S njom u firmi radi i dvoje starijih kolega iz Zagreba ko- ji su joj, kad je tek stigla, kaže nam, bili od velike pomoći da se što brže adaptira na grad i poslovno okruženje. Posao koji joj je donio ispunjenje i zadovoljstvo poprilično je di- namičan, svaki dan nudi no- va znanja, ali i prilike za po- slovna putovanja, ne uvijek suhoparna, pa je tako nedav- no nekoliko dana provela na egzotičnom Mauricijusu. Poslovni put na Mauricijus - Istina, prije mjesec da- na bila sam na Mauricijusu, a razlog je bio Steering Com- mittee upravni odbor pro- jekta MESA, kojemu je cilj po- boljšati praćenje stanja oko- liša u svim zemljama Afrike. Uz mene bili su tu i svi čelni- ci implementacijskih centa- ra, kao i predstavnici EU de- legacije. Mauricijus je jed- nostavno prekrasan, ljudi su jako ljubazni i svi govore engleski jezik, koji je ujedno i jedan od služenih jezika. Ci- jeli otok okružen je pjeskovi- tim plažama, a unutrašnjost, zbog velike vlage, buja zeleni- lom. Ja sam bila smještena u glavnom gradu Port Louisu te sam u slobodno vrijeme istraživala plaže - prisjeti- la se i otkrila da bi bez pro- blema mogla ostati živjeti u Beču, jer se već sada u nje- mu osjeća kao doma, jedino joj često pofali okus mami- ne blitve i jako joj nedostaje preslatka nećakinja Sara. A zahvaljujući tome što je ove godine pod košarkaškim ugo- vorom u nedalekoj slovačkoj Handlovi odrađivao sezonu Nevena BNIĆ BILAN PRIVATNI ALBUM N akon što je 2009. A kao nagrada za trud i sjajne ocjene u indeksu nedavno joj ne došla poslovna ponuda koju nije mogla, a ni htjela odbiti. Nekoliko godina zare- dom proglašavan je najboljim gradom za život pa mi se uči- nio idealnim i zbog toga, ali i blizine Hrvatskoj, mentalite- ta ljudi i njihove poslovne dis- cipline koja odgovara mom Frankina top-mje sta u Beču: Bar 25 Hours - Bar se nalazi na vrhu istoimenog hotela s kojeg se pruža prekrasan pogled na sve glavne znamenitosti Beča. Moderno uređenje privlači turiste i studente koji uživaju u pogledu. Uz piće, kao i u manje-više svakom kafiću u Beču, možete i prizalogajiti nekoliko obroka koji uglavnom najviše pašu uz koktele. Wascherei - Omiljena nedjeljna Lukina i moja destinacija za brunch doručak. Za 16 eura imate na raspolaganju jaja na sve načine, mnogo voća, kroasana, sireva, salame, kolača, palačinki, pa čak i guste juhe. Cijeli je u staklu, a tijekom ljetnih mjeseci uglavnom se sjedi vani. Cijenama je malo skuplji od prethodna dva mjesta, pa tako hamburger košta 13 eura, ali isplati se. Pogled na rijeku, ljubazni konobari i blizina centra grada razlozi su zašto se iznova vraćam tamo. Mariahilferstraße - Najveća shopping ulica u Beču s bezbroj dućana, trgovačkih centara, kafića i restorana. Svakako preporučujem da tu izgubite svoju slobodnu subotu, jer nedjeljom u Beču ništa ne radi. Rathaus - Ili Gradska vijećnica, moja omiljena znamenitost u Beču. Osim što imponzantno izgleda zbog svoje veličine, tijekom cijele godine tu se nešto zbiva. Tako se tijekom Božića ispred Rathausa održava najpoznatiji božićni sajam, u prvome mjesecu je najveće klizalište u ovom dijelu Europe, nedavno je tu bio održan LifeBall, prošli vikend je bio rezerviran za prijenos Eurosonga, a tijekom ljeta postaje veliko kinoplatno. Češće, kaže Fran- ka, ipak u Slovačkoj nego u Beču zbog Lukinih utakmi- ca, ali su ipak uspjeli nekoli- ko vikenda zajedno istražiti Beč. Srećom, vidio je grad i za vrijeme božićnih blagda- na, kad sav svijetli kao u ne- koj bajci, a nedavno su istra- žili i dvorac Schonbrunn, koji je mnogo ljepši kada sve pro- cvjeta. Nikad nisu propušta- li otići na nedjeljni brunch, obrok koji je austrijska tradi- cija tijekom vikenda. Inače, Franka i Luka jedan su od ri- jetkih parova koji uspije gra- diti uspješne karijere na dva kolosijeka. A nakon više od desetlje- ća veze zaljubljeni su još od tinejdžerskih dana , jedan od naljepših šibenskih paro- va ovo ljeto neće završiti kao zaručnici... Luka i ja planiramo i malo obitelj- sko vjenčanje nekoliko dana nakon što se ja vratim. Nevena BANIĆ BILAN PRIVATNI ALBUM O tkako se 2013. No, ovu divnu crn- ku maslinaste puti i klasične mediteranske ljepote ovih da- na ipak puno više zaokuplja pisanje diplomskog rada stu- dija turističkog menadžmen- ta na Veleučilištu u Šibeniku, jer će joj skora diploma biti od i te kako velike koristi u prak- si. Ova vrijedna obi- telj, koja gotovo sve namirni- ce za svoje proizvode uzgaja sama, na svim se gastro-turi- stičkim manifestacijama po- javljuje odjevena u narodne nošnje dalmatinskog kraja, a opći dojam roditeljima uvijek popravlja i njihova ljepotica Katarina, koja u obiteljskom poslu ravnopravno sudjeluje već godinama. Savršen recept za Skradinsku tortu - Od malena s njima radim sve što je vezano uz posao, a Nakon diplome planiram s našim autohtonim proizvodima osvojiti svijet! To multikultularno iskustvo i stečene vještine su svakako primjenjve u svakodnevnom žuvotu, a nezaboravno je to što sam imala priliku od top menadžmenta učiti kako u praksi proizvesti vrhunsku uslugu. Imam dečka - Ta moja pojačana briga o tijelu počela je prije nekoliko godina kada sam, zbog nere- dovite, nezdrave prehrane i slabe tjelesne aktivnosti, do- bila nekoliko kilograma viš- ka. Nisam se osjećala dobro u vlastitom tijelu i odlučila sam promijeniti navike, a prvi po- zitivni rezultati motivirali su me da počnem proučavati li- teraturu na internetu i baviti se sobom još ozbiljnije. Danas sam jako zadovoljna svojim odrazom u ogledalu i svje- sna da neke mišićne skupine mogu još više doraditi. Naj- važnije je vjerovati u sebe, u svemu - poručuje i savjetuje svima da nikako ne preska- ču doručak, jer je to najvažni- ji obrok u danu, zbog čega je važno da tijelo, nakon posta tijekom sna za vrijeme kojeg se troši uskladištena energi- ja, dobije potrebne nutrijente kako ne bi nastavilo iscrplji- vati zalihe energije. Trebalo bi, kaže, izbaciti iz prehrane sve zaslađene, pogotovo gazi- rane sokove i sve šećerne na- pitke i zamijeniti ih vodom. Odreći se i procesuirane hra- ne s velikim udjelom šećera, kao i slatkiša, bijelog kruha i nepotrebnih začina i dresin- ga, poput majoneze, koji jeli- ma samo dodaju kalorijsku vrijednost. Ljudi bi, smatra ona, trebali jesti više povrća i u sve to ukomponirati neku fizičku aktivnost. Izbaciti i jela puna konzer- vansa i umjetnih aditiva, po- put pašteta, suhomesnatih proizvoda… No, da ne misli- te da sam ja bez grijeha, eto, otkrit ću da s vremena na vrijeme zgriješim nekim do- brim kolačem ili palačinka- ma - kroz smijeh će Katari- na koja je nedavno odradila i zanimljivi intervju i snima- nje za Jutarnji list, čija su po- sljedica bile atraktivne foto- grafije, za koje ona ima samo riječi hvale, kao i svi oni koji su intervju pročitali. A izro- dile su se iz te priče, rekla nam je, i neke nove prilike, a kontaktirali su je i mnogi fo- tografi želeći ostvariti surad- nju s njom. No, ništa više od poslovne suradnje ne dolazi u obzir jer… - Imam momka već duže vrijeme, pa ostatak grubljeg spola niti ne doživljavam! Naša Skradinska torta u ori- ginalnoj ambalaži šibenskog folklora je dva puta proglaše- na najboljim suvenirom Ši- bensko-kninske županije. Svoje proizvode, hva- li nam se Katarina, osim na sajmovima, redovito plasira- ju u svom kampu Skradinske delicije gostima koji posjeću- ju NP Krka, koji ih potom no- se svojim kućama kao neza- boravnu uspomenu na ovaj divni dalmatinski kraj. Željela bih, uz to, na- pokon završiti dugo željeni tečaj za osobnu trenericu, s obzirom da je tjelovježba od hobija prerasla u moju veli- ku ljubav, a želim se okuša- ti i na bodybuilding natje- canju, i to u kategoriji biki- ni fitness - otkriva nam dio svojih planova djevojka koja je pravi primjer da se ulože- no, u ovom slučaju u vlastito nost s ovakvom PR menadže- ricom. Brojna priznanja za Skradinske delicije Ponosna je Katarina i na brojna druga priznanja koja su Skradinske delicije osva- jale tijekom godina. Uz gore spomenuto prizna- Šibenski list Četvrtak, 4. Borša 29Šibenski list Četvrtak, 4. Borša 29 Nakon diplome planiram s našim autohtonim proizvodima osvojiti svijet! BROJ 401 Na početku poruke obvezno unesite ključnu riječ MOSL, zatim tekst vašeg oglasa koji ne smije prelaziti 135 znakova bez znakova Đ, Č, Ć, Š, Ž. Na kraju poruke obvezno navedite ime, prezime, adresu prebivališta i OIB. Broj telefona za kontakt s oglašivačem je broj mobitela s kojega je poruka poslana, osim ako u oglasu nije naveden drugi broj za kontakt. Za ponavljanje oglasa iz nekog prethodnog izdanja Banka unesite ključnu riječ MOSL te šifru oglasa šifra je broj objavljen u zagradama na kraju svakog malog oglasa. U jednoj poruci možete navesti najviše tri šifre prethodno objavljenih oglasa. Zakona o zaštiti potrošača Nar. Prigovor također možete poslati putem pošte, telefaksa ili elektroničke pošte, na adresu: Trgovac, grad, adresa: ŠIBENSKI LIST d. Cijena smanjena, na upit. Cijena sma- njena, na upit. GRađEvno zEMlJiŠtE prodajem Šibenik DUBRAVA, 400 m2 građevnog zemljišta, prodajem. GRađEvno zEMlJiŠtE kupujem Šibenik POTRAŽUJEMO građevinsko zemljište do 600m2 u prvić-Šepurini. Javite se, dolazak i isplata odmah! Filip i Jakov, nin. Meštrovića 11 B, Šibenik tel: +385 22 217 570 +385 22 217 651 Šibenski list Četvrtak, 4. Osmrtnice 31Šibenski list Četvrtak, 4. Osmrtnice 31 ske aktivnosti djeci na zani- mljiv način ukaže na važnost očuvanja prirode i povratak dječje igre u prirodu. Ujedinjeni narodi proglasili su 22. Republika Hrvatska se 2003. Na Bioolimpijadi su u utrci znanja sudjelovali učenici še- stih razreda osnovnih škola s izvora i ušća Krke, OŠ Domo- vinske zahvalnosti iz Knina i OŠ Skradin. Bioolimpijada se sada već tradicionalno sastoji od razli- čitih tematskih igara: poteza- nje konopa, koodbojka, poli- gon Kap za slap, staza znanja Izgubljena priroda, skakanje u veći i sl. Cilj Bioolimpijade je da se kroz različite sport- Obilježavanje Međunarodnog dana biološke raznolikosti i Dana zaštite prirode u RH U povodu Međunarodnog dana biološke raznolikosti i Dana zaštite prirode u Republi- ci Hrvatskoj na Skradinskom buku se u četvr- tak, 28. Godine prolaze pune tuge koja nikad neće prestati. Uvijek si s nama. Tvoji najmiliji Zauvijek u našim srcima i mislima. Vaši najmiliji Počivali u miru Božjem! SJEĆANJA, ZAHVALE I SUĆUTI PRIMAMO DO SRIJEDE UJUTRO DO 10 SATI. Tvoja obitelj Počivala u miru Božjem! SJEĆANJE RADOJKU SLAVICU 5. Tvoji najmiliji SJEĆANJE ZITA BUNGUR rođ. Dugopoljac Prošlo je mjesec dana otkako nas je napustila naša draga i voljena teta Uvijek si u našim mislima i ranjenim srcima. Tvoji najmiliji BOLNO SJEĆANJE TONIJA TARU rođ. Prijava je podnesena zbog nepoštova- nja Zakona o sprečavanju sukoba interesa te izostanku postupka HNS-a prema Anti Kulušiću. Podsjećam, Povje- renstvo za sprječavanje su- Je li tata Ante utjecao na angažman sina Hrvoja?! SUKOB INTERESA U HNS-u Ivan Klarin prijavio Antu Kulušića Ne želim komentirati te poteze očajnika i gubitnika! Ako se ukaže prigoda za nešto više - zašto ne? Doduše, za sada se radi isključivo o rubrici odlasci. Katura je došao sa željom da iduće godine igra na višoj razini. Je li to ABA liga ili inozemstvo zaista ne znam. Nadalje, ugovor je istekao i neće biti produžen Srđanu Subotiću i Žarku Đuriću. Svi ostali su pod ugovorom- izvijestio je Davor Vidačak, sportski direktor Jollya. Tko je Damir Milačić? Damir MIlačić rođen je 1975. U igračkoj karijeri nosio je dresove Zagreba, Zadra, Cedevite, Olimpije, Laškog,... Igrački se umirovio 2010. Ovaj put Klarin je ušao u sportske vo- de. Zakona o sportu ne može biti član HNS-a, gdje je i pot- predsjednik, te da ne smije ostvarivati nikakve nakna- de - kazao je Ivan Klarin. Ovaj put izravno protiv Ante Kulušića, zbog njegova možebitnog utjeca- ja na angažman sina Hrvoja u Hrvatskom nogometnom savezu. Za one koji ne znaju, Hrvoje Kulušić je tajnik No- gometnog saveza Šibensko- kninske županije: - Točno, prijava je podne- sena i Povjerenstvu za sukob interesa protiv zastupnika u Saboru Ante Kulušića, u sve- zi s mogućim sukobom inte- resa zbog obnašanja duž- nosti sina Ante Kulušića u Hrvatskom nogometnom sa- vezu, gdje on obnaša nekoli- ko visokopozicioniranih duž- nosti. Kao saborski zastupnik apelirat ću na državne insti- tucije da odrade svoj posao jer iz navedenog proizlazi da je Ante Kulušić kao dopred- sjednik HNS-a utjecao ili mo- gao utjecati na to da njegov sin ostvari privilegije unutar krovne institucije hrvatskog nogometa, a time i značajnu financijsku korist. Naglasio bih da svi mi, javni dužnosni- ci, moramo voditi računa o provođenju zakona koje i sa- mi donosimo, prvenstveno vodeći računa o javnom, a ne privatnom interesu - istaknuo je Klarin. Ante Kulušić nije htio tro- šiti puno riječi na Klarinov istup: - Ne želim komentirati te poteze očajnika i gubitnika! A što se tiče mog sukoba in- teresa, postoje dva mišljenja Povjerenstva koja jasno ka- zuju kako mogu biti dopred- sjednik HNS-a - izjavio nam je Kulušić. Krešimir GULIN Ono o čemu košarkaš-ki kuloari šuškaju mjesecima konačno je dobilo i službenu potvrdu. Damir Milačić ime- novan je novim trenerom ko- šarkaša Jollyja. Ovaj 40- go- dišnji stručnjak tri sezone je radio vrlo dobro u sinjskom Alkaru. Stoga, nije čudo da je upao u oko čelnicima ši- benskog kluba. Pregovori oko njegova odlaska na Bal- dekin traju od Nove godine. Međutim, posao je finalizi- ran tek koncem svibnja kada je pao zastor na sezonu. Da- kle, Jolly je navrijeme riješio pitanje trenera. Ostaje im ci- jelo ljeto da slože momčad za novu sezonu. Slično je bilo i lani, kada je instaliran Mla- den Erjavec. No, on nije dočekao poče- tak sezone. Bio je to uvod u turbulentnu godinu s čak pet trenerskih promjena. Nitko od prijatelja Jollya ne bi htio da se to ponovi. Nekakvo jamstvo da bi Milačić, za ra- zliku od niza prethodnika na užarenoj klupi Jollyja, mogao imati barem relativni mir je i dvogodišnji ugovor koji je potpisao. Tri nezaboravne godine u Alkaru Evo, što nam je rođeni Brođanin rekao nakon što je stavio paraf na vjernost Joll- yju: - Izuzetno sam zadovoljan omogućili. Ali, osjetio sam da je jednom ciklusu došao kraj i odlučio sam otići. Jolly je poslovično ozbilj- na sredina. No, prošla sezona bila je za zaborav. Od vas se zaisgurno očekuje puno više: - Sigurno da ambicije klu- ba postoje, jer ne bi toliko in- zistirali na mom dolasku. A, ni ja ne bih došao da ne posto- je određene ambicije. Među- tim, ne bih se toliko osvrtao na ono što je bilo prije, želim gledati unaprijed. Moramo biti iskreni jedni prema dru- gima i napraviti bolju sezonu nego lani. Ulazak u Ligu za prvaka bio bi adekvatna sa- tisfakcija. Ako se ukaže pri- goda za nešto više - zašto ne? Ambicije će ovisti o tome kakvu momčad ćete složiti. Moja najveća pobjeda u Alkaru je što iza sebe ostavljam pet mla- dih igrača, a bio je samo jedan kada sam došao. Nadalje, već smo u kontaktima i s nekim etabli- ranim košarkašima. O imeni- ma još ne bih govorio. Mogu reći da su među njima i neki moji bivši igrači iz Alkara. Pred vama je radno ljeto. Imate obveze u U-20 repre- zentaciji Hrvatske, ali i što se tiče slaganja rostera momča- di Jollya? Zbog reprezentativnih obveza ću izbivati 50-60 dana. Ali, ni- je to neki problem. Postoje telefoni, bit ću u kontaktu s direktorom Vidačkom i vje- rujem da ćemo do početka priprema Jollya sredinom ko- lovoza imati manje- više de- finiranu momčad. S obzirom na to kakav ćemo roster slo- žiti na početku sezonu, odlu- čit ćemo da li ćemo dati više šanse mladima ili će se napa- sti neke veće stvari. Kako će igrati Milačićev Jolly? Moramo graditi pravi borbeni duh. Naročito u gosti- ma gdje sam vidio da to često nije bio slučaj. U tom segmen- tu može i mora biti pomaka - zaključio je Damir Milačić. Ivan Klarin Ante Kulušića ponuđenim ugovorom. Isti- na, kontakti s Jollyjem traju od Nove godine. Međutim, iz emotivnih i profesionalnih razloga nisam želio otići iz Alkara u pola sezone. Čujte, ipak su se i Alkar i Jolly borili za Ligu za prvaka. To su neke moralne vrijednosti koje su meni jako bitne. Kad je natjecanje zavr- šeno, otvorili smo razgovore i relativno brzo ih okončali- izjavio je Milačić. Iza njega su odlične tri sezone u gradu pod Kamičkom: - Da, u Alkaru sam proveo tri nezaboravne godine. Za- ista, moram zahvaliti svim ljudima u Sinju što su mi to 34 Sport Šibenski list Četvrtak, 4. Europski naslovi rukometaša Meta- loplastike i banjolučkog Borca nisu natjerali Šabac i Banja Luku da se odreknu nogometaša Mačve, odnosno Borca. To se nije dogodilo ni u Šibeniku, kad su se košarkaši domogli titule prvaka u famoznoj utakmici s Bosnom. Napro- tiv, Baldekin je bio referentna točka spajanja svih elitnih šibenskih klubova. Kako zaboraviti da je košarkaški mangup Zoran Slavnić — Moka redovito gledao utakmi- ce šibenskih nogometaša i vaterpolista!? A Moku su potom samo slijedili Dražen Pe- trović, Vlado Đurović, Neven Spahija... Zajed- no s Funcutima bili su na tribinama nogomet- nih i vaterpolskih utakmica, na ženskoj ko- šarci. Danas su se Funcuti, što kriti, okrenuli is- ključivo muškoj košarci. Na Šubićevcu ih je ove sezone bilo tek u tragovima, o vaterpolu i žen- skoj košarci da ne govorim. A nije ih lako motivirati na utakmice s klubovima iz Omiša, Ploča, Hrvaca... Funcuti su, uostalom, samo navijači, koji imaju pravo na svoj izbor. Pa nećemo valjda Pauku i zabraniti da voli klub, u kojemu se kao nadareni nogometaš po- javio prije više od 40 godina!? Prema ti ne- uspjesi rezultatski ne znače ništa, ostavili su gorak okus u ustima svih prijatelja klu- ba sa Šubićevca. Gorčina se osjećala i na katu Šubićevca, a od kritika nakon utakmi- ce sa Solinom nije bježao ni trener Mirko Labrović, koji obično uzima u zaštitu igra- če: - Protiv Solina sam želio istrčati s ponajboljom po - stavom, koja je iznijela naj- veći teret tijekom proljeća, i da se poštenim pristupom i igrom oprostimo od naših navijača. Međutim, sve je za- vršilo na neželjen način. Odi- grali smo katastrofalno, ni- smo kvaliteno povezali igru svih 90 minuta. Ali, najviše od svega boli me pristup ve- like većine igrača. Kakvi su to igrači kojima je svehedno hoće li izgubiti utakmicu ku- ći u kojoj se opraštaju od svo- je publike? To dovoljno govo- ri o njihovom karakteru. Za- to sam razočaran i potišten. Na poluvremenu bih bio naj- radije promijenio više od po- la momčadi! Ovo je prvi put da krivnju za poraz ne želim preuzeti na sebe. Ovaj put u prvi plan bacam igrače - oni su glavni protagonisti. Ka- žem, slavimo titulu prvaka, a osjećam ogromno razočare- nje - u dahu je izgovorio Mir- ko Labrović, trener Šibenika. Uredno su plaćeni za svoj posao, a... Iz aviona je vidljivo da je momčad u padu još od uta- kmice s Omišom, kada je i matematički osgiran naslov prvaka 3. Je li to djelomično može biti oprav- danje što su neki igrači gla- vama daleko od profesional- nih obveza? Oni su nogometaši koji su uredno plaćeni za svoj posao i moraju uredno izvršavati svoje obve- ze. Znate, svi će oni isto traži- ti plaću za svibanj, kao što su je tražili i dobili za siječanj ili veljaču. Nakon zadnjih uta- kmica moramo ozbiljno pro- mišljati tko od igrača ima ka- rakter i tko zaslužuje nositi dres Šibenika i dogodine - go- vori kormilar Šibenika. Čekajte malo, do jučer ste govorili kako Šibenik u istina, do jučer sam govorio da nam trebaju najmanje četiri igrača koja bi donijela svježu krv. Nama trebaju mladi, brzi i nadasve mabiciozni igrači. Što će nama oni koji su učmali i oni koji misle da su Bogom dani?! Sudac: Jelena Pejković Split. Strijelci: 0:1 Guć 25 , 1:1 Maleš 52 , 1:2 Medak- Kovačević 54 , 1:3 Medak- Kovačević 62 , 2:3 G. Najbolji igrač: Duje Medak- Kovačević Solin. Šibenik: Slavica, Bartulović, Kartelo, Barać, Šare, Božinović od 64. Živković, Maleš od 75. Prijić , Španja, Rendić od 64. Solin: Bebić, Teklić, Čuljak, Štimac, Farić, Kapetanović, Čule, Medak- Kovačević, Perković od 77. Caktaš , Hajder od 65. Pavlinović , Guć od 86. Međutim, njihovi ljubimci nisu im podarili i pobjedu na oproštaju od sezone i Treće lige. Dapače, potpuno su razočarali nonšalantnim pristupom. NISU ZASLUŽILI PORAZ: Zagora izgubila od Hajduka B 1:2 Poraz, ali ne i bruka za oproštaj! N ogometaši Zagore od svojih navijača za ovu sezonu opro- stili su se porazom, ali se nisu obrukali. Vrlo dobrom igrom odlično su parirali nešto spremnijim mladim igračima Hajdu- ka i bili nadomak uspjeha, ali su još jednom nesretno izgubili sva tri boda. Iako su joj nedostajala čak pe- torica igrača prve jedanae- storice Ante Kurbaša, An- te Barać, Zvonimir Mile- tić, Matej Ljubić i Marinko Šamija mladi igrači Zago- re opravdali su povjerenje trenera pa će u narednoj sezoni Zagora igrati sa vr- lo mladom momčadi: Toni i Domagoj Šarić, Antonio Radeljak, Ivan-Nikola Ro- dić, Vinko Petković uz ne- što starije Marina Bakića i Ivana Ljubu te dvojicu - tro- jicu iskusnih bit će to prava momčad za velike domete. Nogometaši Zagore nisu imali sreće u susretu sa pri- čuvama Hajduka. Ubitačne su bili prekidi koje su znalač- ki izvodili s bokova Doma- goj Šarić i Vinko Petković. Hajdukov vratar i kapetan Bosančić bili su na velikim mukama. Doduše imali su i dosta sreće, jer su napadači Zagore iz vrlo izglednih pri- goda gađali ili u okvir gola ili je lopta za nekoliko centime- tara promašila gol. Glavni sudac ovog susre- ta oštetio je domaćina jer ni- je isključio braniča gostiju Tonija Žilu koji je pravim hrvačkim zahvatom sprije- čio napadača Zagora Emera oborivši ga na travu da sam izbije pred vratara Hajduka i poentira, a da se sudac dr- žao nogometnih pravila po- slije ovog susreta čula bi se pobjednička pjesma. Hajduk je poveo čudnim golom kada je Žile ubacio oštru loptu na peterac, a Borzić nesretno, ali i nespretno poslao loptu umjesto u polje u sam ugao svog gola. Nakon poravnanja u 61. Tako se veliki trud i dobra igra nije ispla- tila, no igra koju su prezen- tirali igrači Zagore bila je za svaku pohvalu. Možemo žaliti za izgublje- nom utakmicom a biti rado- ZAGORA — HAJDUK B 1:2 0:1. Gledatelja 350 Sudac Ivo Perković Split. Strielci: 0:1 Borzić 28. Šarić 61 , 1:2 Luetuić 87 Najbolji igrač:L. ZAGORA: Mihaljević, Bakić, Šibenik, Ljuba, Borzić, Čaleta od 70 Radeljak , Petković, Maleš od 56 T. Šarić , Emer, D. Barać od 81 Rodić , D. HAJDUK B: Delpont, Čeko, Žile, Tomić, Bosančić, Sršen, Žužul od 64 Basha , Rafael Lanos od 74 Kovačević , Benjamin od 85 Luetić , Puljić, Mastelić. Riječ je o jednoj od ovogodišnjih Grade 1 regata na kojima nastupaju samo najbolje match race posade. Piasevoli je bio na poziciji trimera glavnog jedra, a uz njega i Bašića u posadi su još bili Stipe Vitaljić, Pave Ple- slić i Ivan Ivanković. Hrvati su u finalu su jedrili i bili bolji od švicarske posade predvođene Ericom Monninom, inače trećeplasirane posade na svjetskoj rang ljestvici. Inače, Piasevoli nakon povratka u Šibenik nastavlja ra- diti s Valovim mladim nadama, Marinom Desabotom, An- tom Jušićem i Markom Smolićem. GULIN Šibenski list Četvrtak, 4. Sport 35Šibenski list Četvrtak, 4. Je li moguće da se situacija preko noći pro- mijenila? Ali, mislim da se sada otvara- ju veliki upitnici tko je, a tko nije za Šibenik. Nama treba- ju mladi, brzi i nadasve ambi- ciozni igrači. Što će nama oni koji su učmali i oni koji misle da su Bogom dani?! Takvima je najbolje odmah zahvaliti - oštar je Labrović. Govorite kao da ćete i idu- će sezone biti trener Šibeni- ka. Poznato je da vam ugo- vor istječe 15. Jeste li s upravom kluba postigli do- govor o nastavku suradnje? Nadam se da ovi porazi neće promijeniti mišljenje ljudi iz uprave kluba. Vjerujem i to- plo se nadam da ću nastaviti započeti posao u Šibeniku... Isto tako, mogu sa sigurno- šću reći da svi igrači neće sa mnom nastaviti put u 2. Fali nam dosta mladosti i brzine Čini se da ste jasno de- tektirali što Šibeniku treba u 2. Ponavljam, fali nam mladosti i brzine. Mi smo uglavnom pobjeđivali s lakoćom eki- pe koje su se dolazile brani- ti na Šubićevac. Na tržištu neće nedostaja- ti igrača. HNL zani- mljiv izlog. No, hladno sam ih odbio dok se ne riješi moja uloga trenera. Tek kad pot- pišem novi ugovor možemo govoriti o igračkoj križalj- ki. HNL se moramo maksimalno dobro pripremiti. Druga liga je brzi- na više, puno zahtjevnije na- tjecanje od ovog u čemu smo do sada sudjelovali. Dovolj- no je samo pogledati imena klubova- Šibenik, Dinamo II, Zadar, Cibalia, Hrvatski dra- govoljac,... Sigruno ćemo gleda- ti zanimljivo natjecanje- pod- vukao je Labrović. Kako sada stvari stoje, če- ka nas zanimljivo i promet- no ljeto na Šubićevcu. Zagora svoju posljednju utakmicu ove sezone igra u Omišu. Bit će to oproštaj od ove sezone u kojoj je znatno lošije odigrala proljetnu se- zonu posebno na svom Bo- rovištu. Nikad se nije do- godilo u 11 sezona niti pak u sezoni u kojoj je bila na pragu ispadanja da od de- vet susreta na svom Boro- vištu ima samo jednu po- bjedu pet nerješenih rezul- tata i tri poraza. Da- vor Perković osvojio je sre- brnu medalju u kategoriji do 86 kilograma. U polufi- nalu je dobio Damira Juna- kovića iz splitskog Pitbu- lla, a u finalu izgubio od Marina Rose iz Osijeka. Krešimir Gulin Tomislav Bogdanović osvojio je prvo mjesto i zlat- nu medalju u juniorskoj konkurenciji u kategoriji do 81 kilograma i proglašen je najboljim borcem prvenstva u juniorskoj konkurenciji. U polufinalu je dobio Slavena Saravanju iz Pitbulla noka- utom u drugoj rundi, a u fi- nalu Matu Skelina iz Kašte- la na bodove. Stalno je napadao, a u dru- goj rundi Skelin je bio u nokdaunu. Međutim, uspio je izdržati do kraja meča i pokazao se kao čvrst borac. Ovim rezultatom Tomi- slav Bogdanović konku- rira za reprezentaciju Hr- vatske koja će nastupiti na Svjetskom juniorskom prvenstvu u Italiji u kolo- vozu — istaknuo je Sunara. Mateo Skroza u juni- orskoj konkurenciji u ka- tegoriji do 60 kilograma osvojio je srebrnu meda- lju. Nakon što je pri- je mjesec i po dana osvojila ti- tule državne prvakinje u low kicku, isti je uspjeh ponovila i u full contactu. Zanimljivo, Nives Radić je do naslova doš- la bez borbe! Naime, Radić se prijavila u svojoj kategoriji do 70 kilograma, u koju nitko ni- je htio s njom, pa se u zadnji trenutak prebacila u apsolut- nu konkurenciju +70 kilogra- ma , u kojoj su bile dvije Spli- ćanke iz Mornara. Svejedno, Nives je titulu uzela bez i ma- lo truda, nakon što su obje protivnice predale mečeve. U polu- finalnoj borbi Makelja je po- razila prekidom i tehničkim nokautom Anamariju Čvrk iz Kutine. U finalu ju je čeka- la Diane Frank iz kluba Zmaj iz Bedekovčine. V eć godinama je otok Murter nositelj kva-litete cjelokupne žu-panije kada je u pita- nju mali nogomet. Nakon od- ličnog stasanja Murtera, još jedan klub je krenuo istim stopama. Nakon osvajanja kupa i prvenstva Šibensko- kninske županije, malono- gometaši Jezera su se odlu- čili priključiti drugoligaškoj karavani na jugu Hrvatske. Iza njih je prva sezona u ko- joj su, kako sami kažu, ispi- pavali bilo kako svoje mom- čadi, tako i ostalih suparnika u ovom natjecanju. Ostavili tri kluba iza sebe — Mi smo jednostavno vi- djeli da imamo kvalitetu i kao takvi odlučili da se oku- šamo među drugoligašima, i sada nakon prve sezone mogu vam reći kako nam nije žao — rezolutan je predsjednik klu- ba Valerijo Bračanov. Jezera- ni su u svojoj prvoj sezoni iza sebe ostavili tri kluba, Metko- vić, Trogir i Okruk, te tako se- bi osigurali nastup u ovom na- tjecanju i sljedeće sezone. U 22 odigrana kola Jezera su ostva- rila sedam pobjeda, dva neod- lučena ishoda i 13 poraza, no to ih ne sprječava da ovu sezo- nu proglase uspješnom. Tradi- cija malog nogometa u Jezeri- ma je vrlo dugačka. Entuzija- sti su se godinama okupljali i igrali po raznim turnirima, te sudjelovali u murterinskoj me- đuopćinskoj ligi. Nakon prošle sezone, koja im je donijela dvostruku krunu, klub je postao drugoli- gaš. Klub je više nego autohton jer je većinom riječ o domaćim igračima s otoka, dok su svega MNK Jezera je osnovan 13. Nakon prošle sezone, koja im je donijela dvostruku krunu, MNK Jezera je postao drugoligaš. Klub je više nego autohton jer je većinom riječ o domaćim igračima s otoka Josip ĆALETA-CAR Debi uspješan, želja zlatna sredina MALI NOGOMET MNK Jezera nakon prve sezone u Drugoj ligi Mladi zalog budućnosti U Jezerima vrlo studiozno pristupaju radu s mladima, pa su tako izdanci omladinske škole u upravo završenoj sezoni postigli zapažene rezultate. Juniori su se natjecali na drugoligaškom jugu, te u vrlo jakoj konkurenciji zauzeli odlično četvrto mjesto, dok su pioniri u u Top Tim ligi osvojili drugo mjesto, te ponijeli naslov pobjednika kupa. Zadovoljni smo novostvorenim uvjetima za rad, tako da u budućnosti možemo očekivati velik broj igrača s ovog prostora — ističe Vjeko Klarin. Dinamo bolji i u drugoj utakmici Za razliku od prve utakmice u Šibeniku, u kojoj su Zagrepčani dominirali, u utakmici u Zagrebu Crnica je pružila puno bolju partiju i bila ravnopravan protivnik Dinamu, koji je na kraju, manirom iskusne momčadi, kaznio promašaje Crničana i pokazao da je ipak najkvalitetnija momčad ove kvalifikacijske skupine Crnica u Zagrebu pružila bolju partiju M a l o n o g o m e t a š i Crnice nisu uspje-li napraviti čudo i doći do bodova u Zagrebu, gdje ih je u pakle- noj atmosferi Doma sporto- va dočekala momčad Futsal Dinama, pa će tako momci s kraja grada put prema elit- nom razredu morati potraži- ti, prvo u Labinu protiv Pot- pičana gdje im treba bod, a onda i u dva ogleda s Novim Marofom. Za razliku od prve uta- kmice u Šibeniku, u kojoj su Zagrepčani dominirali, u utakmici u Zagrebu Cr- nica je pružila puno bolju partiju i bila ravnopravan protivnik Dinamu, koji je na kraju, manirom iskusne momčadi, kaznio promaša- je Crničana i pokazao da je ipak najkvalitetnija mom- čad ove kvalifikacijske sku- pine. Dinamo je rano došao do prednosti nakon pogreš- ke gostiju koju je iskoristio iskusni Matija Capar. Na kon toga Cr n ič a n i nisu upali u letargiju, već su se trgnuli i zaigrali ka- ko znaju, te pritom stvori- li pregršt prilika i pravo je čudo što su domaći otišli na predah sa minimalnim vod- stvom. U nastavku je stigla ka- Josip ĆALETA-CAR zna za promašaje Crnice u vidu dva brza pogotka Dina- ma. Nakon ovog bljeska Za- grepčana činilo se da je sve riješeno, ali je Josip Božino- vić svojim prvim pogotkom u dresu Crnice vratio neiz- vjesnost u ovu utakmicu. Nažalost, šibenska momčad više nije imala snage za pot- puni preokret pa su u igri sa golmanom-igračem kapitu- lirali još dva puta za poraz koji izgleda puno ružniji od stvarno prikazanog na par- ketu Doma sportova. Dinamo je tako već osi- gurao naslov prvaka ovih kvalifikacija i pravo nastu- pa među elitom, a da im nije bilo lako u ovom ogledu po- tvrđuje i njihov trener. Cr- nica je pokazala sve svoje kvalitete u ovoj utakmici, s tri vrhunska individualna igrača stvarali su nam ve- like probleme u obrani. Do- govor je bio da puštamo nji- hove igrače po liniji i da se uzdamo u našeg golmana da skine te udarce sa strane. Škorić je fantastično oba- vio svoj dio zadatka, i ka- da smo zabili za 2:0 uspjeli smo prelomiti utakmicu na našu stranu. Crnici želim puno uspjeha, jer svojom igrom zaslužuju prvu ligu - realan je bio Mato Čuljak, trener Zagrepčana. Dinamo-Crnica 5:1 Zagreb, dvorana Doma sportova Gledatelja: 900 Suci: Grgurević, Katinić Dinamo: Škorić, Capar, Grgić, Đulvat, Ćosić, Pavlović, Stipić, Franja, Pezelj, Perković, Majić, Šokota. Trener mate Čuljak Crnica: Baričić, Klisović, Junaković, Božinović, Perica, Radman, Bugarija, Žarković, Vuković, Belakušić, Rašić, Đaković. Superiorni prvaci postali su nogometaši Vodica koji su u 12 utakmica ostvari- li fantastičan učinak od osam pobjeda i četri remija Nekad mnogo poznatiji klubovi Di- nara iz Knina i DOŠK iz Dr- niša zaostali su za polovicu i više bodova. Siverićki Rudar po nama drugi je klub po uspješnosti mada na ljestvici nije bolji od Dinare. Početak lige bio je u znaku teškog incidenta ko- jeg su napravili igrači i navi- jači Janjeva u Kistanjama u utakmici s DOŠK-om iz Dr- niša. Nakon njihovog izbaci- vanja u nastavku lige bilo je pregršt lijepih utakmica ta- koreći bez ikakvih ekcesa pa su disciplinski organi lige bili bez posla. RUDAR — DOŠK 4:0 1:0 Siverić, igralište Rudara. Sudac: Josip Višić Koprno Strijelci: 1:0 Ml. Bukarica 40 , 2:2 Bogdan 50 , 3:0 Perajica 59-11m , 4:0 Bogdan 63. Dilber, Caktaš, Grbavica od 74 To- mić , Bogdan, Balić od 75 I. Varnica , Jurčević, M. Varnica, Stojak, Perajica, Ml. DOŠK: Erak od 46 Tarle , Aleksić, Šindilj, Gatara, Braj- ković, Malenica od 46 Pastuo- vić , Lovrić, Škugor, R. DINARA — VODICE 2:2 1:1 Knin, igralište podno Tvr- đave. Su- dac: Marko Bilušić Šibe - nik Strijelci: 1:0 Lučić 8 , 1:1 I. Bašić 24 , 2:1 Brajković 68 , 2:2 M. Bašić 72 DINARA: Milić, Amanović od 85 Jurić-Grgić , Bogut od 88 Mlikota , Krvavica, Erce- govac, Marina, Juko, Manoj- lović, Sarić 69 Brajković , Lu- čić, Rašić. Sport 37Šibenski list Četvrtak, 4. Sport 37 Debi uspješan, želja zlatna sredina MALI NOGOMET MNK Jezera nakon prve sezone u Drugoj ligi dva igrača iz Šibenika. Ljude u klubu ne zabrinjavaju financije jer nemaju nerealnih ambicija. Ne zabrinjavaju ih financije — Mi se financiramo iz pro- računa Općine Tisno i od Tu- rističke zajednice Jezera, ali imamo i nekoliko manjih pri- vatnih sponzora, tako da se- zonu izguramo bez problema — zaključuje prvi čovjek klu- ba. Uz seniorski pogon, u klu- bu dosta brige vode o radu s mladima, pa tako u natjecanju imaju i pionirsku momčad, a čak dvije ekipe igraju u mur- terskoj međuopćinskoj ligi. Ve- liki iskorak za klub je izgrad- nja sportske dvorane u Tisnom gdje igraju svoje domaće uta- kmice, a imaju i dva termina tjedno za trening. Jedan od ri- jetkih igrača sa strane koji ima prvoligaško iskustvo je Andri- ja Bakula koji pomaže Kažimi- ru Klarinu u radu s momčadi. Debitantska sezona je arhivi- rana i u klubu već sada raz- mišljaju o novoj, no bez veli- kih ambicija osim da učine koji iskorak prema gornjem dijelu prvenstvene ljestvice. Otok Murter ima prvoliga- ša koji je nositelj kvalitete, a suradnja s ova dva otočna kluba je na korektnoj razini, tako da jedni na druge uvi- jek mogu računati, iako obje momčadi žive u svom svijetu, jedni sa žudnjom prema vr- hu, a drugi sa stabilnim dru- goligaškim statusom. ŠIBENSKE SNAGE U MODROM POGONU Tomislav Svetina, direktor zagrebačkog Dinama, o europskim snovima, Šibeniku i Hajduku Ne bih rekao da je u Dinamu nužno veliko pospremanje. Nama je, prije svega, potrebno balansiranje po linijama. Poznato je da silno želimo napraviti iskorak u Europi. Na spo- menutu tezu jednog od starijih šibenskih nogometnih djelat- nika slatko se nasmijao i Tomi- slav Svetina, nekad prvi čovjek Hrvatske lutrije, a danas direk- tor Građanskog nogometnog kluba Dinamo. Dinamo ne može bez Šiben- čana. Gotovo svi, koji prate igre zagrebačkog kluba, složni su u stavu da je za novi, deseti uzastopni Dinamov naslov pr- vaka, uz sjajnog centarfora An- gela Henriqueza, najzaslužniji šibenski veznjak Arijan Ade- mi... Arijan je odigrao cijelu sezonu na vrhunskoj razi- ni. I, bez ikakve kurtoazije, mi- slim da je on u ovom trenutku naš najbolji igrač. Uostalom, u proljetnom je dijelu prvenstva i kapetan momčadi. To dovolj- no govori o njegovim igračkim i ljudskim kvalitetama. I zbog to- ga mi je izuzetno žao što više ne- ma pravo nastupa za hrvatsku reprezentaciju. On je tip igrača, kakvog mi u reprezentaciji, na- žalost, nemamo. Tako ne misli, ili prije Bra- zila nije mislio, izbornik Niko Kovač. U njegovoj je nemilosti dugo bio još jedan igrač poni- kao na Šubićevcu, koji se ovog ljeta vraća u Dinamo. Riječ je, naravno, o stoperu Gordonu Schildenfeldu. Sa Šifom ste sve dogovorili za iduću sezonu? Njegov prelazak iz atenskog Panathinaikosa u Di- namo je gotova stvar. Stručni stožer: Kažimir Bračanov, Vjeko Klarin, Valerijo Bračanov, Nikša Pirija. Tako ćemo od sljedeće sezone ponov- no imati dva Šibenčana u našim redovima. Jer, An- te Rukavina je na posudbi u Lo- komotivi. Nikad se ne zna, mož- da u jednom trenutku u prvoj momčadi zaigraju sva trojica. Zaboravili ste na mladog ka- deta Marka Điru, koji također dolazi iz naše županije, točnije iz Skradina. On je prošle zime iz Šibenika prešao u Dinamo, a svi govore da je riječ o iznimno talentiranom igraču... Mar- ko Đira je trenutačno najmlađi član hrvatske u-17 reprezentaci- je, vrlo je skroman momak, ali i silno potentan igrač. Ako ova- ko nastavi, mislim da će postati igrač, koji će zaista pronijeti sla- vu svog šibenskog kraja. Je li dolazak Schildenfel- da ujedno početak velikog po- spremanja u Dinamu prije no- vih europskih ispita? Nama je, prije svega, potrebno balan- siranje po linijama. Poznato je da silno želimo napraviti isko- rak u Europi. Nažalost, nika- ko da se on dogodi. Puno je toga rečeno, a mislim da je svima ja- sno da nam trebaju pojačanja u zadnjoj liniji. Iskusna i kvalitet- na. Upravo to smo dobili dovo- đenjem Gordona Schildenfelda. Šubićevac i Maksimir zimus su dogovorili razmjenu svojih mladih igrača. Đira je odjenuo modri, a neki zagrebački kade- ti narančasti dres. Istodobno, Šibenik je s drugom momčadi Dinama odigrao i prijateljsku utakmicu u Zagrebu. Je li to označilo početak zatopljavanja odnosa između dvaju klubova? Dinamo i Šibenik veže puno toga. Vese- lim se ulasku Šibenika u Dru- gu ligu. Možda ćemo se kroz koju godinu ponovno susreta- ti i u elitnom rangu hrvatskog nogometa. On se neizravno tiče i Dinama. Vi ste imali prilično čvrste, jasne sta- vove po tom pitanju. Posebice, poslije famoznog neodigranog derbija između Dinama i Haj- duka na Maksimiru. Ostajete li pri njima? Ono što ja mogu reći je da je vatra, koja se rasplamsala, i animozitet, koji je stvoren poslije te utakmice, uvelike prerastao granice no- gometa. Mislim da treba napra- viti odmak, moramo razgovara- ti o tome. Jednostavno, svatko mora preuzeti na sebe svoj dio krivnje, a tek onda pričati o dru- gomu. Nadam se da će Hajduk smoći snage napraviti organi- zacijski i igrački iskorak. Jer, hrvatskom je nogometu, pa i Dinamu potreban jaki Hajduk. Pravi rival, s kojim ćemo se bo- riti za osvajanje naslova prva- ka Hrvatske. Ne ovakav, kojeg ostavljamo na četrdeset bodova razlike. Iskreno, ni nama osva- janje titule u ovakvoj situaciji ne predstavlja preveliku radost. Jadrijska kava bez nogometa Osvajanje nove titule prvaka Hrvatske četiri kola prije kraja samo je potenciralo moju želju da što prije stignem u Šibenik, na Jadriju. Od početka svibnja na teletekstu pratim kolika je temperatura mora u Šibeniku. Tamo se zaista sjajno opuštam, pogotovo jer znam da priča o nogometu i nije toliko nužna — priča nam Tomislav Svetina. Tradicionalni turnir u malom nogometu za dječake Drnišani slavili na Danilu Mladi nogometaši drniškog DOŠK-a pobjed-nici su 19. Na ovogodišnjem turniru sudjelovalo je 16 mom- čadi. Iz Hrvatske su igrali Šibenik, ŠN Joso Be- go, Mihovil, Vodice, Primošten, Dinara, DOŠK, Otok Murter, Junak, Hajduk, Dinamo, Zadar, Solin, Primorac B i Split, a iz Bosne i Hercego- vine — Posušje. Drnišane je do naslova predvodio David Ju- renić, prvi strijelac turnira. Mali Drnišani u natjecanju u grupi pobijedili su Šibenik 4:2 i Dinaru 3:1, a poraženi su od Splita 2:0. Naime, na državnom prvenstvu u ma- ratonu održanom u Pakracu, Ivica Mesarić i Roko Fržop okitili su se zlatnim meda- ljama. Fržop ne samo da je osvojio prvo mjesto u svo- joj kategoriji kadeta, već je ostvario i ukupnu pobjedu, ostavivši iza sebe i sve juni- ore, veterane B i rekreativce. U kategori- ji Master A Antonio Barišić osvojio je peto, Đenis Čanje- vac šesto, a Bepo Poljičak 18. Tomislav Barešić u klasi sport bio je šesti, a Joško Fržop u veteranima B osvo- jio je deveto mjesto. Jurica Rakić među rekreativcima i Ante Saratlija u veteranima C osvojili su četvrto mjesto. Josip Toljan zauzeo je 11. GULIN menu gubili s 3:0! Treće mjesto osvojio je Zadar. A David Jurenić, igrač DOŠK-a, s osam golova prvi je strijelac turnira. Najbolji igrač je Nino Majdov iz Solina, dok je najbolji golman Petar Dugeć iz Splita. GULIN 38 Sport Šibenski list Četvrtak, 4. Borislav JURAS G odina kasnije, isti grad, ista dvorana, isti ishod - baš kao i krajem lanjskoga svibnja, košarkašice Vodica opet su u Slavonskome Bro- du osvojile titulu kadetskih prvakinja Hrvatske!
Posebice, poslije famoznog neodigranog derbija između Dinama i Haj- duka na Maksimiru. Pa na cijelim Miljevcima ne znam ima li pet stada ovaca! Pri čemu se njezina kandidatura na listi čini izvjesnijom nego njegova... Neće Ivanu biti lako, ali dobre vo- lje da nešto napravi i ljubavi za rodni škoj — toga mu neće nedostajati. To su dva različita grada, ali svaki mi je predi- van. Na našem području najznačajni- Do 29. Nažalost, nika- ko da se on dogodi. ZAGORA: Mihaljević, Bakić, Šibenik, Ljuba, Borzić, Čaleta od 70 Radeljak , Petković, Maleš od 56 T. Htjeli smo da taj dio grada, godinama od njega na svaki način odvojen, postane ambi- jentalan, da kroz sadržaje ali i pristup postane dio gradskog sadržaja, da ljudi mogu doći i prošetati se, dosegnuti točku koja je na svoj način krešendo ove arhitekture. U 22 odigrana kola Jezera su ostva- rila sedam pobjeda, dva neod- lučena ishoda i 13 poraza, no to ih ne sprječava da ovu sezo- nu proglase uspješnom. U finalu ju je čeka- la Diane Frank iz kluba Zmaj iz Bedekovčine. Da- vor Perković osvojio je sre- brnu medalju u kategoriji do 86 kilograma.
[Erotske price srbija|Srpske picke|Muški oglasi]
komentiraj (0) * ispiši * #
