14

ponedjeljak

svibanj

2012

(Ne)realnost mladih o reality showovima

Jedan od esejskih zadataka kojeg sam ovaj semestar zadala seminaristi/cama sam dala bio je na temu "Kakve društvene vrijednosti (ne) promiču reality show-ovi". Uvjerena da većina mladih mozgova nije isprana konzumerizmom i plitkošću na koje ih mediji nemilice navode, s velikim sam zanimanjem i iščitavala njihove stavove i došla sam do sljedećih zaključaka:

1.Daleko od toga da je cilj RTL-ova emisija “Ljubav je na selu” potraga za ljubavi, romantikom i emocijama, te dokaz da se one uistinu mogu dogoditi svakome, i to najčešće kada im se najmanje nadaju, kako tvrdi jedan portal. Studentice i student ispravno definiraju reality-showove kao način zabavnog programa koji ne doprinose izgradnji društvenih vrijednosti. Dapače, oni društvene vrijednosti degradiraju, pridonoseći zaradi producentskih kuća i medija koji ih prikazuju.

“Televizijska izmišljotina zvana „reallity show“ ,uz pomoć medija i svih ostalih sponzora, ništa nije promjenila u ljudskoj prirodi, ali je promjenila pogled na ono što je društveno prihvatljivo i pristojno i ono što nije.“
Laura

“Prikazivanjem reality showova izgubile su se konvencionalne vrijednosti kao što su privatnost, intima, moralnost, dosljednost i sl.”
Karolina

“Mislim da gledateljima koji prate Reality showove nije cilj usvajati neke pozitivne društvene vrijednosti, nego je samo cilj zabava i da zaborave na vlastite probleme za vrijeme gledanja.“
Šimo

“Najvažnije je potaknuti gledanost i zadovoljiti publiku….,a što to publika voli i traži? Ekskluzivu, senzaciju, sočan trač, materijal za ismijati apsurd. Makar se trudili sve okrenuti prema dobrom, logika profita to ne dozvoljava, a ljudi su izgleda izgubili sram i ponos.”
Agneza



2. Mladi su svjesni da se u reality-showovima iskorištava i manipulira ljudskom prirodom. I onih koji sudjeluju u njima, i onih ispred ekrana. Zanimljivo je kako ih većina pronalazi opravdanje za gledatelje reality-showova u činjenici da ih njihovo konzumiranje čini manje jadnima od jadnika koji javno raskrinkavaju svoje živote i ljudske slabosti.

“Prvotni cilj Reality showova bio je prikazati svakidašnje obične ljude, a ne glumce, u nesvakidašnjim situacijama. Cilj im je bio prikazati javnosti kako će se ljudi snaći u ekstremnim uvjetima kao što su to npr. u Reality showu „Survivor“. Nakon što su Reality showovi postali hit, počeli su se snimati samo s ciljem podizanja gledanosti, pa su se za takve emisije pozivali i tražili ljudi manjeg morala, liberalni i oni ljudi koji bi, blago rečeno, bili spremni raditi budalu od sebe na televiziji.”
Šimo

“Pri odabiru kandidata vodi se velika briga da ljudi budu što različitijih karaktera, iz različitih geografskih sredina, raznih dobnih skupina, zanimanja i sklonosti. Sudionici reallity showova silno se žele pod svaku cijenu svidjeti gledateljima makar žrtvovali privatnost i intimu, a sve zbog novaca. “
Dora

“Oni koji prate emisije uglavnom uživaju u nasladama sa sigurne udaljenosti, smijući se tuđim gafovima, a sebe smatrajući uzvišenijim. Seksualni ispadi u javnosti bivaju prikazani kao nešto sasvim normalno, čak štoviše i moderno. Za zaradu nisu potrebni znanje, prevelik trud ili neki talent, pijanstvo je „kul“,spletkama, ogovaranjem, promiskuitetom se postiže „uspjeh“.Plemenite vrijednosti bivaju izokrenute - „kutija“preuzima diktatorski položaj. Tko će zaštititi djecu od takvih i sličnih utjecaja?”
Agneza


3. Mladi smatraju da vrijednosti koje promiču reality-showovi ne štete njima, nego djeci koja ih gledaju. Sebe smatraju dovoljno zrelima i ne smatraju da mogu biti manipulirani sadržajem ovakvih emisija. Pitanje je, ipak, koliko do manipulacije dolazi na nesvjesnoj razini.

„Točno u vrijeme kad se njihova ličnost najviše razvija, i dok se većina roditelja zaista trudi izvesti svoje dijete na pravi put, oni budu bombardirani informacijama poput lake zarade, promoviranju promiskuiteta, promicanju nasilja, opravdavanju istih. Nikakvo čudo da se ljudi polakome za lakom zaradom, ali bitno je itekako što oni pritom stavljaju na kocku. Moć medija i novca izvojeva pobjedu, a štetne posljedice koje ostaju više se ne mogu izbrisati.“
Jelena

Realiy show-ovi “mogu izvršiti snažan utjecaj na njih i na njihov život te ih, u nedostatku kritičkog razmišljanja, životne škole ili pravilnog savjetovanja, navesti na krivi put . Mladi počinju slijepo oponašati svoje idole, ne razmišljajući je li to što rade dobro ili loše za njih. Počinju koristiti skandale i nepoćudna ponašanja iz života „slavnih“ osoba kako bi „imali o čemu pričati“ , „kako bi se i o njima pričalo“ i „ na taj se način povezali s drugim osobama te postaju dio začaranog kruga u kojem su tek promatrači „reality showa“, dok stvarni život prolazi pokraj njih,a da toga nisu ni svjesni. Nesvjesno, mladi postaju žrtve medijskog pritiska i lažnih idola koji promoviraju novac kao najveću vrijednost, netrpeljivost prema drugima, alkoholizam, pušenje, uživanje opijata i druge oblike amoralnosti kao „cool“ ponašanje.”
Ivan

„Reality showovi imaju velike mogućnosti … razrađene manipulacije i podastiranja iskrivljene moralnosti, posebice mladima”. Oni „utječu na današnju populaciju pogotovo mladu, koja još nije formirala svoje društvo moralne vrijednosti”.
Karolina


4. Kako negativan stav dominira u iskazima mladih o reality-showovima, zaključujem da su uglavnom u stanju razviti kritičan stav prema sadržaju koje reality-ji nude i doživjeti ih isključivo kao zabavu (koju je dobro izbjegavati).

“Reality show-ovi privuku gledatelje da se prijave raznim nagradama zbog kojih su ljudi spremni riskirati svoje dostojanstvo,prijateljstvo pa čak i brak. Show-ovi poput Big Brothera, Survivora, Farme, pokazali na koliko su ljudi zbog novčane nagrade spremni. Kakve su to vrijednosti u današnjem svijetu kada su mlade osobe spremne odustati od fakulteta zbog 5 minuta slave,kada su spremne razoriti brak i obitelj zbog trenutne avanture, kada se odluče ne vidjeti vlastitu djecu 3.mjeseca zbog show-a u koji su se prijavili?”
Sara

“U showovima pobjeđuju ljudi koji su najviše spletkarili, koji su što više nemoralnih radnji radili, spuštali se se na najniži moralni nivo jer to privlači pažnju gledateljstva. Takav show ne potiče nikakve intelektualne, moralne i duhovne vrijednost jer su zbog novaca sudionici spremni izgubiti sve po povratku u stvarni život ,samo da bi postali popularni, medijima zanimljivi tj. da bi se o njima što više pisalo po povratku u stvaran život.!
Dora

“Naša zemlja .... ima veliki broj potpunih anonimaca, ali i tobože zvijezda i zvjezdica koje su voljne sudjelovati u spomenutim showovima kako bi si osigurale dodatnih pet minuta slave ili određenu novčanu nagradu. Ti motivi uopće ne čude za današnje hrvatsko društvo jer tko ne bi došao do enormne svote novca izležavanjem, raduckanjem ili igranjem, a da pri tome ima krov nad glavom i besplatnu hranu i piće. Nije li to san mase siromašnih Hrvata koji svakodnevno ostaju bez svojih radnih mjesta ili kuće?”
Ivan

“Da bi cijela stvar funkcionirala trebalo je uvjeriti populaciju izvan kaveza da nema ničeg lošeg u promatranju ljudi na malim ekranima. Sami rezultati visoke gledanosti su pokazali da to baš i nije bio prevelik problem. Urođena znatiželja, u kombinaciji s dosadom i manjkom zanimljivih sadržaja na ostalim programima, sniženih kulturnim potrebama dovela je do ukidanja ljudskog srama i uvjerenja da nema ničeg štetnog u voajerstvu drugih.“
Laura


Ono što mene žalosti je činjenica da su rodno-diskriminirajuću komponentu oba nedavno prikazivana reality-showa svi/sve redom propustili primijetiti. U većini reality-ja medijski su eksponirani tjelesni atributi ženskih sudionica. S osobitom pažnjom se prati je li netko od sudionica obnažio grudi i da li je među sudionicima bilo seksa. U reality-ju žena jednostavno nema šanse sudjelovati ukoliko ima izgrađene stavove, nije konvencionalno lijepa i ukoliko je obrazovana. Za takve nema mjsta. A takve se, vjerojatno, ni ne prijavljuju.

Rodni stereotipi se dakle perpetuiraju u reality show-ovima. Dok u RTL-ovoj emisiji "Ljubav je na selu" hrvatske neženje seljaci traže životnu družicu, u Survivoru i kandidati i kandidatkinje pokušavaju pobijediti u igrama snage i izdržljivosti. Ono što upada u oči je izrazita seksualiziranost kandidatkinja u Survivru, koje se natječu razgloićene. U “Ljubavi na selu”, žene navodno “izabiru” kandidata kojega žele upoznati tako što mu pišu ljubavna pisma, ali je krajnji izbor u ovom show-u zapravo na muškarcima, koju će od tri kandidatkinje koje je izabrao da ih propita, eventualno izabrati za prijateljicu ili životnu družicu. U tom procesu asistira RTL-ova voditeljica, koja u maniri dobre vile spaja usamljena srca. Dobra vila, narvano, mora biti žensko. Kao u bajkama, kao u narodnoj tradiciji baba provodadžijki. I eto nas, opet perpetuiramo tradicionalne stereotipe, a da toga nismo ni svjesni, niti ih propitujemo.

Osim toga, emisija o farmerima žednim ljubavi čak i vrijeđa njihov socioekonomski status. Kako najava treće sezone emsije navodi: „ekipa emisije „Ljubav je na selu" proputovali su cijelu Hrvatsku kako bi upoznali farmere koji su zbog svog osebujnog načina života još uvijek u potrazi za - ljubavi. Romantika iz grada seli se na selo“.Ispada da na selu žive emotivno hendikepirani ljudi koji sami sebi nisu u stanju pronaći partnera/icu, te da im trebaju urbani asistenti kako bi evolucijsku potrebu napokon ispunili. Vjeruje li zaista gledatelj/ica u ovu argumentaciju, ili je vjerujem svjestan/na da je selo zapravo mnogo televizičniji ambijent, nudeći pejsaže, prostor i sadržaje kojima ograničenost gradskog životnog prostora i sadržaja nikako ne mogu konkurirati?!

<< Arhiva >>