21

srijeda

prosinac

2005

Kosovo - balkansko bure baruta

Niti međunarodnoj zajednici koja već šestu godinu za redom upravlja Kosovom, a ni Srbiji kao ni stanovnicima Kosova nije u interesu zadržavati status quo ove pokrajine.

Međunarodna komisija za Balkan u izvješću «Balkan u budućnosti Europe» predviđa da bi Kosovo u sljedeće dvije godine trebalo iz protektorata postati nezavisna, ali ne još i suverena država. Nadalje, sve funkcije vlasti koje trenutačno obnašaju UNMIK i KFOR trebalo bi prenijeti na vladu Kosova. Izvješće također sugerira da bi pod svaku cijenu trebalo izbjeći podjelu teritorija Kosova.

Wim van Meurs i Stefani Weiss nedavno su pripremili izvještaj o mogućoj ulozi Europske unije u procesu nakon rješanja statusa Kosova. U svom izvješću «Kvalificiranje (za) suverenost(i): Status Kosovna nakon što se odluči njegov status i status EU uvjetovanja» (Qualifying (for) Sovereignty: Kosovo’s Post-Status Status and the Status of EU Conditionality) autori smatraju da je Europska unija spremna preuzeti odlučujuću ulogu u vremenu nakon što status Kosova bude riješen, bivajući stabilizatorem ove pokrajine te utječući na transformaciju cijele regije.

Vijeće sigurnosti UN-a je odobrilo početak pregovora o budućem statusu Kosova 24. listopada 2005. godine nakon je posebni izaslanik za Kosovo glavnog tajnika UN-a Kai Eide podnio izvješće o procjeni napretka u provedbi niza međunarodnih standarda u pokrajini. Imenovanjem bivšeg finskog predsjednika Marttija Ahtisaaria nedugo nakon toga za voditelja pregovora službeno su započeli pregovori za određivanje budućeg statusa Kosova. Kosovo je de lege dio Srbije i Crne Gore, ali je de facto od 2000. godine pod upravom UNMIK-a, civilne administracije međunarodne zajednice koja je uspostavljena Rezolucijom UN-a 1244.

Pregovori će biti zahtjevni budući Srbija želi zadržati određen oblik suvereniteta nad pokrajinom, dok albanska većina u pokrajini zahtjeva punu neovisnost. Primjerice, srbijanski predsjednik Borisa Tadića predlaže da se Kosovo podjeli po etničkim crtama, tako da se sjeverni dio teritorija u kojem prebiva srpska većina pripoji Srbiji. U isto vrjeme, premijer Kosova Bajram Kosumi, kao i šef UNMIK-a, Soren Jessen-Petersen, odbacuju mogućnost podjele pokrajine. Zbog kontradikotrnih stajališta pregovaračkih starna potrebno je da svi uključeni u pregovore pristanu da pregovori budu proces s otvorenim krajem (tzv. open-ended process).

Izvješće se ne bavi ovim pitanjima, već, izbjegavajući ispitivati nužne zamke pregovaračkog procesa, analizira ishod pregovora i ulogu EU nakon njih. Prema (smjelom) scenariju autora Europska će unija, po okončanju pregovora o statusu Kosova, poduzeti proaktivniju politiku prema pokrajini, ali i široj regji, i dokazati da je spremna preuzeti vodeći status među međunarodnim organizacijama prisutnim u pokrajini. Autori smatraju da je dugoročna stabilizacija regije moguća isključivo ako EU Kosovu, ali i ostalim zemljama zapadnog Balkana, ponudi jasnu perspektivu integiranja kroz popis obveza i uvjeta, uz dobro upravljanje financijskim fondovima za pomoć.

<< Arhiva >>