27
utorak
prosinac
2005
Islam
Čitam u božićnom broju "Slobodne Dalmacije" članak: 'Kćeri, samo nemoj Srbina!'. O djevojčici gotovo još, iz Imotskog, koja je prjavila oca policiji zbog maltretiranja jerbo joj ovaj ne da mira. A zasto? Jerbo se zaljubila u Srbina, i s njim k tome i djete ima...
I novinar primjećuje, ko u pjesmi Ede Maajke 'On je mlađi' ... Ah, i o Edi i predrasudama koje prema njemu ima veliki dio društva jer je drugačiji, jer nije Hrvat, a k tome se usudi i kritizirat naše, hrvatsko društvo i naše, hrvatske institucije, bi se sad dalo nastaviti, ali neću danas krenuti u tom smjeru....
Zelim linkati nekoliko izvjesca o islamu, religiji koja okuplja 1.2 milijarde ljudi. U Europi, tj onome što nazivamo Europskom unijom, danas zivi oko 15 milijuna muslimana. U Hrvatskoj zivi oko 20.000 Bošnjaka te je ova zajednica jedna od nacionalnih manjinskih skupina kojoj pripadaju prava na očuvanje identiteta. Budući da vjerujem da mržnja i prezir najlakše nastaju u neznanju, a ne-poznavanje akumulira strah, koji opet rađa mržnju, ovim kratkim popisom linkova želim dati svoj mali doprinos slamanju kruga mržnje prema drugačijosti:
Odličan pregled povijesno'političkih odnosa zapadnog svijeta s islamskim zemljama na sljedećem bolgu:Islam-the West Relations
Članak o tome kako se pravodobnim i koordiniranim akcijama britanske vlade, ali i civilnog društva, uspjela spriječiti odmazda prema muslimanima u Velikoj Britaniji nakon terorističkin napada. Izvještaj je pripremio Europski nadzorni centar za rasizam i ksenofobiju.
Nedavno je European Policy Centre objavio izvještaj o ulozi bosanskih muslimana u budućnosti islama u Europi.
Ko ima vremna i voli, nek izvoli čitati...
komentiraj (0) * ispiši * #
21
srijeda
prosinac
2005
Kosovo - balkansko bure baruta
Niti međunarodnoj zajednici koja već šestu godinu za redom upravlja Kosovom, a ni Srbiji kao ni stanovnicima Kosova nije u interesu zadržavati status quo ove pokrajine.
Međunarodna komisija za Balkan u izvješću «Balkan u budućnosti Europe» predviđa da bi Kosovo u sljedeće dvije godine trebalo iz protektorata postati nezavisna, ali ne još i suverena država. Nadalje, sve funkcije vlasti koje trenutačno obnašaju UNMIK i KFOR trebalo bi prenijeti na vladu Kosova. Izvješće također sugerira da bi pod svaku cijenu trebalo izbjeći podjelu teritorija Kosova.
Wim van Meurs i Stefani Weiss nedavno su pripremili izvještaj o mogućoj ulozi Europske unije u procesu nakon rješanja statusa Kosova. U svom izvješću «Kvalificiranje (za) suverenost(i): Status Kosovna nakon što se odluči njegov status i status EU uvjetovanja» (Qualifying (for) Sovereignty: Kosovo’s Post-Status Status and the Status of EU Conditionality) autori smatraju da je Europska unija spremna preuzeti odlučujuću ulogu u vremenu nakon što status Kosova bude riješen, bivajući stabilizatorem ove pokrajine te utječući na transformaciju cijele regije.
Vijeće sigurnosti UN-a je odobrilo početak pregovora o budućem statusu Kosova 24. listopada 2005. godine nakon je posebni izaslanik za Kosovo glavnog tajnika UN-a Kai Eide podnio izvješće o procjeni napretka u provedbi niza međunarodnih standarda u pokrajini. Imenovanjem bivšeg finskog predsjednika Marttija Ahtisaaria nedugo nakon toga za voditelja pregovora službeno su započeli pregovori za određivanje budućeg statusa Kosova. Kosovo je de lege dio Srbije i Crne Gore, ali je de facto od 2000. godine pod upravom UNMIK-a, civilne administracije međunarodne zajednice koja je uspostavljena Rezolucijom UN-a 1244.
Pregovori će biti zahtjevni budući Srbija želi zadržati određen oblik suvereniteta nad pokrajinom, dok albanska većina u pokrajini zahtjeva punu neovisnost. Primjerice, srbijanski predsjednik Borisa Tadića predlaže da se Kosovo podjeli po etničkim crtama, tako da se sjeverni dio teritorija u kojem prebiva srpska većina pripoji Srbiji. U isto vrjeme, premijer Kosova Bajram Kosumi, kao i šef UNMIK-a, Soren Jessen-Petersen, odbacuju mogućnost podjele pokrajine. Zbog kontradikotrnih stajališta pregovaračkih starna potrebno je da svi uključeni u pregovore pristanu da pregovori budu proces s otvorenim krajem (tzv. open-ended process).
Izvješće se ne bavi ovim pitanjima, već, izbjegavajući ispitivati nužne zamke pregovaračkog procesa, analizira ishod pregovora i ulogu EU nakon njih. Prema (smjelom) scenariju autora Europska će unija, po okončanju pregovora o statusu Kosova, poduzeti proaktivniju politiku prema pokrajini, ali i široj regji, i dokazati da je spremna preuzeti vodeći status među međunarodnim organizacijama prisutnim u pokrajini. Autori smatraju da je dugoročna stabilizacija regije moguća isključivo ako EU Kosovu, ali i ostalim zemljama zapadnog Balkana, ponudi jasnu perspektivu integiranja kroz popis obveza i uvjeta, uz dobro upravljanje financijskim fondovima za pomoć.
komentiraj (0) * ispiši * #
