golly&bossy

Dragi Nashi,
iako po australski uvik grintamo da domaći svit ništa ne čini nego samo sedi po kafićima i ispija hektolitre kafe, zapravo smo veliki pobornik tega običaja. Najvolimo ćaskat uz kafu u Luci isprid Cesarice, u Blatu isprid hotela, a u Zagrebu u Zvjezdanoj prašini i u Velvetu (ali tamo volimo doć sami jer imaju strane novine i tako na miru listamo engleski Vogue i američki Elle i uživamo u našen malen eskapističkem raju).
A naravno da smo išli vidit i izložbu Idemo na kavu u Etnografskem muzeju. Koji uvik ima super super izložbe (klik).
Odma na početku, kafa u pitaru. Lipa je. Lipo bi je bilo imat doma.


Onda ide dil s povijesti kafe, di se uzgaja, koje su vrste, ko je uzgaja i tak. To nan se ni dalo toliko čitat, ali ima da se može povonjat kafa. Naravno da smo otvorili sve tri boce neka znamo kako kafa vonja.


Ode bi rado ispijali kafu.


Ima i puno Franckovih reklama. Evo malo retro reklama. I za ne povirovat da je Franck prodava kafu Arapima. Svaka čast. To je kako da se prodaje snig Eskimima.


Nakon ovega dila o povijesti kafe, ima kako je kafa došla u naše krajeve, i kako se širila i kako se pila. Ovo su niki alati i servisi. Super su ovi mali zemljani lončići desno. To je iz Like i kafa u njima se činila ravno na ognju. A i ovi mlinac livo nas podsjeća na vrime kad se doma mlila kafa. Je li to još kogo čini, pitamo se?


Malo finijih servisa iz građanskih salona.


Malo književnih referenci.


U sklopu izložbe multimedijski umjetnici su predstavili svoje projekte, a među njima i Dalibor Martinis “Kava s precjednikom”.


I na kraju zaključili smo da je na izložbi puno previše teksta, i ko bi sve to čita, ali svejedno magnetski nas je privuka jedan tekst. Na kojega smo odvalili i koji nas je katapultira iz postoli. Radi se o analizi zagrebačke špice.


ovo je napisa Bojan Mucko, student filozofije i još nečega. Riječju genije. Jer navrć toliko filozofije u banalno ispijanje kave mogu samo posebni. Ritam godišnjih doba, kult Sunca, magija plodnosti, moć neoliberalnog tržišta u tranzicijskom kontekstu!!!!! wowowowow. Opčinjeni smo.
Bojan Mucko je ovim zasluži postat Počasni konzul gollyh&bossyh za sve zemlje u kojima se sedi na štekatima!

Daleki, još malo i vraćamo se u Stari Kraj. Očekujemo da ćete nam Vi platit kafu jer ste sad skupili euri od iznajmljivanja apartmani.

Vaši

Dragi Blogeri, dragi Obožavatelji...

Evo, prvi put u par godina postojanja Našeg bloga, obraćamo se direktno Vama u nadi da ćete Nas podržat i razumit i shvatit razlog ovog neuobičajenog početka Našeg posta. Svi koji Nas čitate i pratite, znate kako počinju postovi gollyh&bossyh...a sad s razlogom mijenjamo uobičajenu formu i molimo Vas za podršku i razumijevanje. Ali prvo uvod...Prošli tjedan smo išli u Split obavit neke poslove (redovni godišnji pregled, šoping, galerije, šišanje u Vedre, posjet kolegici u dizajnerskom studiju). I bio bi to sasvim uobičajeni ugodni dan u Splitu koji bi sigurno rezultirao jednim iscrpnim postom o postolima, Dalijevoj izložbi, pašteti od maslina i super uređenom kafiću Galerija, da Nam, nakon odlične kave i genijalnog štrudela u Bobisa na Rivi, pogled nije privukao plakat na kojemu upadljivo piše ime Našeg bloga. Šok i nevjerica! Prišli smo bliže plakatu, kao u crtiću protrljali oči i osjetili da mijenjamo boje kao pokvareni semafor. Iako promijenjenog fonta slova i modificiranog znaka između dvije riječi, golly&bossy doživjeli su svoj prvi poznati plagijat u povijesti! Ispod modificiranog loga piše da se traže mladi inventivni i kreativni ljudi koji žele posao. Čiziz!!! Bit mlad i kreativan, a radit za nekoga ko prozirno krade tuđe ideje...Greška u startu...Odmah smo zvali naš Alter ego i rekli što se dogodilo. Obje smo bile u totalnom šoku! Ali brzo smo se sabrale, zvale odvjetnike itd. Nakon par dana jednu od Nas dvije koje već par godina pišemo i stvaramo golle&bosse nazvala je prijateljica koja Nas redovito čita i pitala je li to golly&bossy kreću u biznis vode i otvaraju ugostiteljski objekt! I ona je vidjela plakat. "Ne. To su lažni golly&bossy:" Eto, dragi kolege Blogeri i dragi Obožavatelji, ako naletite na Naše ime u kontekstu koji nije blogerski, morate znat da to nismo Mi, nego oni koji su Nas iskopirali. Nemamo namjeru otvarat lokale, obogatit se, tužakat se, a najmanje se kitit tuđim perjem. Uzrečica "goli i bosi" je svačija. Svak je ima pravo koristit kako hoće. Mi smo je iskorisitili na svoj način, udahnuli joj novi život unutar našeg malog blogerskog univerzuma i već nekoliko godina ona dva "ll" i "y" na kraju obilježavaju jedno divno kreativno i dugogodišnje prijateljstvo koje nam je obilježilo život i izvuklo iz Nas sve moguće boje. Sretni smo da imamo svojih 117 funova i nastavit ćemo i dalje. Fejkeru želimo sreću u poslu. Uz stihove "Dug je put do vječnosti..." i "Možeš imat moje tijelo, ali dušu ne..." i parafraziranjem uzrečice iz poslovnog svijeta "Kopiranjem konkurencije nikad je nećete dostići". Mi, na sreću, nismo konkurencija. Mi smo golly&bossy.

p.s. Zahvaljujemo Našoj prijateljici Kate koja Nas je podržala, saslušala i otkrila Nam odličan kafić Galerija blizu Zlatnih vrata s dobrom kavom i simpatičnim konobarima te Nam pomogla oko fotodokumetacije plakata sa spornim logom. Namjerno ga nećemo objavit jer ne volimo fejk stvari. Ali kao pravi golly&bossy prilažemo fotke s par odličnih krpica kojima smo se počastili da bi ublažili duševne boli:

Modra majica na indijsko polubožanstvo Ganeš. Kupili smo je u super sweet dućanu Frida (ako idete od Voćnog trga prema Narodnom trgu, naletiti ćete na ovaj simpa butik pored kojeg se prodaju i genijalni domaći proizvodi /mindeli u cukaru, masline, bruštulane narančice.../):




Super cool crni polivalentni kombinezon u Benettona koji zadovoljava i šetnju plažom i otvaranje izložbe:



Pink donji dio kupaćeg kostima u Calzedoniji:






Na Pazaru smo kupili odlični vlaški sir, ali smo ga izili pa nemamo sliku.

Volu vas Washi golly&bossy

P.S. Još o temi na ovom kliku