|
(nastavak od proslog sata)
8. PLASTIDI
To su organeli karakteristicni za biljne stanice.
Proplastid (ishodisni oblik) za sve plastide: iz njega nastaju KLOROPLASTI, KROMOPLASTI i LEUKOPLASTI.
KLOROPLASTI
(slika kloroplasta; cca 4 reda)
Nalaze se u svim zelenim dijelovima biljke. To su tjelesca okrugla ili ovalna obavijena s dvije lipoproteinske membrane. U unutrasnjosti se nalaze vrecice - tilakoide u cijim se membranama nalaze biljne boje - KLOROFIL, KAROTIN i KSANTOVIL. Kup tilakoida cini granum. Sve je uronjeno u stronu (matriksonovnu tvar).
Tu se nalaze kruzna molekula DNA i ribosomi (DNA sadrzi gene za sintezu bjelancevina i RNA u kloroplastu.
Kloroplasti se mogu dijeliti, a sadrze i skrobna zrna.
Sluze za proces fotosinteze, tj proizvodnju hrane (secera) iz CO2 i H2O pomocu Sunceve energije.
KROMOPLASTI
Tjelesca koja sadrze karotene (zute, narancaste i crvene boje). Daju boju plodovima, laticama i nekom korijenju.
LEUKOPLASTI
Bezbojni plastidi i dolaze u sjemenkama, gomoljima i korijenju (u spremisnim tkivima). Sadrze skrob koji je za biljku rezervna hrana.
Nekada mogu prijeci u kromoplaste ili kloroplaste.
Podrijetlo mitohondrija i kloroplasta
(slika eukariotske stanice s mitohondrijima)
Mitohondriji su postali od endosimbiotskih aerobnih bakterija.
(opet slika)
Kloroplasti su postali od endosimbiotskih modrozelenih algi.
To je endosimbiotska teorija o podrijetlu plastida i mitohondrija.
Usporedba kloroplasta i mitohondrija:
a) oba su obavijeni s dvije membrane
b) imaju vlastitu DNA i ribosome
c) umnazaju se diobom
d) u oba nastaje ATP (fotosintezom u kloroplastima i stanicnim disanjem u mitohondrijima)
|
