geexor

------------------------------
kontribjušn

------------------------------

nedjelja, 09.04.2006. 12:03

Dugo već nisam pisao o nečemu što sam namjeravao kada sam počeo s ovim blogom. Naime, namjeravao sam pisati o svakojakim 633x0rskim stvarima, korporativno-političkim sranjima i slično. Stvarno nemam pojma što me moglo spriječiti u tom naumu :)

Dakle, nemam se nikakvu namjeru furati na stanovitog g. G. Zeca, ali bih volio malo pridonijeti GNU pokretu i pronijeti riječ o trenutno jedinom meni poznatom pokretu koji nije korumpiran ( za razliku od npr. Zelenih i svakojakih udruga za zaštitu životinjskih prava, etc. ). Pa evo mali crash course u svijet slobodnih ljudi. Ovo sam napisao kronološkim redom, ali sam za potrebe ovog teksta prerazmjestio prema zanimljivosti, odnosno važnosti za čitatelja. Guglajte ako želite znati više o ičemu iz ovoga teksta. Koristite i Wikipediu. To je dobro.

Ako nekoga zanima išta više o bilo čemu spomenutom u ovome tekstu, može pitati kroz komentare ili na horzadome(at)gmail(dot)com. Ako netko želi besplatno (u istinskom značenju ove riječi) nabaviti nešto što promoviram u ovom tekstu može se javiti, dobiti će.

Microsoft Windows operacijski sustavi nisu jedini operacijski sustavi na ovome svijetu. Štoviše, nisu niti najbolji, a niti najviše korišteni. Jednostavno su najrazvikaniji i najustaljeniji kod kućnih korisnika. Microsoft svoj trenutni uspjeh na polju operacijskih sustava može zahvaliti Windowsima 95 i 98, kvalitetnom marketingu i neinformiranosti šire javnosti. MS trenutno nema niti najbolji, niti najkvalitetniji, a definitivno niti najjeftiniji OS i za uspjeh Windowsa XP i Viste može zahvaliti isključivo staroj slavi i navici koju su korisnici stekli proteklih 10 godina. Obzirom da je na našem tržištu Apple Macintosh prilično slabo zastupljen, pa tako njihov MacOS operacijski sustav nije neka alternativa Windwosima, usredotočit ću se na operacijske sustave bazirane na Linuxu.

Ne, Linux nije težak za korištenje, Linux nije samo za hackere i ne, Linux nema lošiju podršku od Windowsa. Stvarna situacija je upravo obrnuta. Sva istraživanja su pokazala da novi korisnici lakše nauče Linux i da su zadovoljniji njegovim korištenjem nego oni koji su tek krenuli s Windowsima.
Sljedeća česta zabluda je da postoji Linux kao operacijski sustav. Jedan jedini. To trenutno nije tako. Linux je samo baza današnjih operacijskih sustava. Najpoznatije i po mome mišljenju najkvalitetnije distribucije, iliti “distre” bazirane na Linuxu namjenjene kućnim korisnicima su Fedora, Gentoo i Debian. Moja topla preporuka iz vlastitog iskustva je Fedora. Neću ulaziti u detalje pojedinih, tako da ono... ako netko želi probati, preporučam Fedoru i Gentoo. S njima ćete moći sve što možete s Windowsima ako prihvatite činjenicu da trebate zaboraviti sve na što ste navikli (zapravo nije tako, ali normalan kućni korisnik neće primjetiti razliku).

OK, dosta o Linuxu, ajmo na teoriju.

1) Softver bi trebao biti slobodan, a time i besplatan. Postoje daleko bolji načini za zaradu na softverskim rješenjima, od toliko ustaljenog i svim kvalitetnim softverskim inženjerima i pravim radnicima omraženog načina – izravne prodaje softvera. Intelektualni proizvodi nisu krumpiri, pa ih tako nije niti potrebno prodavati kao krumpire. Da ne bi bilo zabune, nemam apsolutno ništa protiv krumpira kao takvih, protiv prodaje krumpira kao takve, ljudi koji se bave prodajom krumpira, niti podcjenjujem krumpire kao takve ili ljude koji se bave krumpirima kao takvim. Osim ako prodaju muda pod bubrege. Onda mislim da ih treba nahraniti njihovim mudima. Ili bubrezima. Prema vlastitom izboru, može i oboje kad su već pohlepni.

2) Copyright nije jedina licenca pod kojom može biti neki intelektualni proizvod. Ovo se ne odnosi samo na softver, nego i na knjige, filmove, tekstove, etc. Npr, ovaj tekst je pod CreativeCommons licencom (lijevo gore je to i naznačeno). CC licenca je daleko prikladnija od © licence, daleko dostupnija, i sve se više ljudi i tvrtki odlučuje za nju. Na sudu gotovo svih zemalja koje smatramo “civiliziranim svijetom” (ma koliko idiotski, retardiran, omalovažavajuć i apsolutno neprikladan taj naziv bio) CC licenca vrijedi jednako kao © licenca, samo što je jednostavnija i sporovi daleko kraće traju upravo zbog te jednostavnosti i razumljivosti. Eto što se događa kada pametni ljudi nešto naprave :)

3) Ljudi guglajte !

Malo povijesti za one koje uvijek zanima više.

GNU pokret je nastao otprilike kada se softver kao takav počeo razvijati. Dakle, davnih nam 70-ih godina prošlog stoljeća još nije postojala većina softverskih firmi koje su danas toliko poznate i razvikane, postojao je Unix i to ne ovakav kakvim ga danas poznajemo. Ljudi su razmjenjivali softver bez nekih posebnih restrikcija i bez da su time kršili ikakve zakone. Naravno, već se tada vidjelo da sreća neće dugo trajati i da će uskoro doći zakonske restrikcije koje će zabraniti takvo ponašanje. Jedan od ljudi koji su odlučili nešto poduzeti bio je i Richard Stallman, kojega trenutno poznajemo kao povijesnu ličnost, oca GNU-a i gotovo svega što je slobodno u softverskom svijetu. Naime, dotični gospodin je 1983. prestao sa svojim radom na MIT-u i začeo GNU pokret s idejom doslovno SLOBODNOG softvera. Ne slobodnog kako to govore korporacije, ne slobodnog kako je to svojevremeno izlazilo iz ustiju Reagana, kasnije Busha, pa ostalih, ne onako kako riječ slobodno doživljava većina svjetske populacije. SLOBODNOG kao u riječi SLOBODA, kako to Stallman dan danas voli reći. Dakle, u potpunosti bez ikakvih sranja. Slobodnog. GNU pokret i danas postoji. Štoviše, jači je nego ikada i bez njega danas vjerojatno ne bi bilo freeware programa niti ičega imalo besplatnog u softverskoj industriji. Nešto kasnije se GNU pokretu pridružio i Linus Torvalds koji je tada promjenio licencu za svoj Linux Kernel i tako omogućio postojanje bilo kakve alternative skupom softveru.

U vrijeme kada je postojao samo Unix kao Bog i batina operacijskih sustava, Linus Torvalds je razvio besplatnu zamjenu za kernel (jezgru OS-a) i nazvao ju Linux. Malo je poduža priča, ali to je onaj bitni dio. Uglavnom, Torvalds u to vrijeme nije bio dio GNU-a, ali je '91. pustio Linux kernel u slobodan svijet i generalno pokupio svu slavu GNU pokretu koji je već cijelo desetljeće razvijao slobodan softver.

Žao mi je što ne stignem više pisati o ovome, no rasprava se može pokrenuti i nedovršenim tekstom. Ako netko želi nadopuniti tekst, slobodno to može učiniti, objaviti, zaraditi na tome i sve što CC licenca dozvoljava. Volio bih da mi i pošalje tekst pa da ga i ja objavim. Upravo u tome je poanta.

Ukupno 5 komentara:

...:::oću reć:::... ...:::nosim na WC:::...

<< Arhiva >>

geexor

------------------------------kontribjušn------------------------------

------------------------------
kontribjušn

------------------------------