svijet po funnylittlefrogu

Muzej Narona


By funnylittlefrog

Pogled na utrasnjost muzeja - Ostaci antičkog hrama posvećenog Augustu


By funnylittlefrog

Jos jedan pogled na hram.


By funnylittlefrog

Kuća pored gostionice Narona sa ugrađenim ostatkom Friza iz Narone iznad ulaznih vrata


By funnylittlefrog

Pogled na Vid


By funnylittlefrog

Pogled sa mosta


By funnylittlefrog

Pogled na most i dio Vida


By funnylittlefrog

U očekivanju nove grupe turista za foto safari


By funnylittlefrog

Detalj iz neposredne blizine sela Vid


By funnylittlefrog

Još jedan detalj iz neposredne blizine sela Vid


By funnylittlefrog


Arheološki muzej Narona je otvoren 18. svibnja 2007. godine u selu Vid koje se nalazi četiri kilometra sjevero-zapadno od središta grada Metkovića. Posebnost ovog muzeja je njegov smještaj na lokalitetu antičkog hrama posvećenog Augustu čiji su ostaci sastavni, zapravo centralni njegov dio. Evo još par podataka za štrebere (naravno prepisanih iz brošure muzeja) – Dolina Neretve se spominje u djelima antičkih pisaca već u 4 st. Pr. Kr. Svakako najznačajniji za Naronu su Pseudo Skilak i Teopomp, gdje se spominje emporij, odnosno trgovište koje se tu razvilo, kao mjesto razmjene robe između Mediterana i unutrašnjosti. Narona, jedan od od najvažnijih antičkih gradova na istočnoj obali Jadrana, je bila omeđena gradskim bedemima koji su se sa vrha brežuljka spuštali do obale rijeke Naron, i obuhvaćali su površinu od oko 25 hektara, pa se tako može pretpostaviti da je u Naroni živio veliki broj ljudi…i da ne bi ja dalje tu pretpostavljao i gnjavio dosadnim podacima, evo malo intrige. Naime kako su u selu Vidu oduvijek (ovo oduvijek se naravno odnosi na vrijeme nakon što je Narona doživila romantičnu sudbinu nalik na onu od Atlantide ili Titanika u stoljeću sedmom i nakon čega sustavnog života nije bilo sve do 18 st. – evo opet ja sa zamornim detaljima-neću više, obečajem, stvarno neću i neću više, baš.) žive neuki seljaci za razliku od danas kada tu žive manje neuki seljaci. Dakle neuki seljaci su tu životarili baveći se ratarstvom, ribarstvom, stočarstvom i obavljajući te vrijedne djelatnosti su redovito nailazili na neke čudne komade kamenja, stakla, metala i keramike, koji su ih baš jako nervirali, pa kad bi tu zalutao koji putnik namjernik rado su mu davali iste (ako ih već ranije nisu ugradili u zidove svojih kuća). Tako je jedan od kipova iz Augustovog hrama tijelom završio u gradići Opuzenu, a glavom u manje poznatom muzeju u Londonu. Prilikom sastavljanja zbirke arheološkog muzeja Narona zatraženi su navedeni sastojci dotičnog kipa da bi ga se izložilo na mjesto koje mu je nekada i pripadalo, što je kustos Londoskog muzeja objeručke prihvatio i čak došao na svečano otvaranje da vidi kip u punom sjaju. Mali problem je bio što u Gradiću Opuzenu (u kojem ne žive neuki seljaci kao nekada u selu Vidi niti manje neuki seljaci kao danas u selu Vid) štovano poglavarstvo Grada Opuzena namijenilo puno dostojansveniju ulogu njihovom kipu od izloška u nekom muzeju. Veliki štovatelji dotične bezglave statue u njenu čast i slavu su dali popločati središnji trg Grada Opuzena i izgraditi zid ispred zgrade Privredne Banke unutar kojeg će biti i njeno postolje kojemu će se cijeli svijet moći diviti po danu , a po noći ga poneki alkoholizirani mještanin dolično blagosloviti.
I još jedna sitnica koje sam zapravo naknadno registrirao a ne tijekom razgledavanja muzeja – cijeli jedan red u muzeju je bio pun raznog nakita za žene, kao naušnice, narukvice, broševi i slične tričarije, i nakita za muškarce kao narukvice, opasači, broševi… i samo jedna (brojkom 1) sjekira ???!!!!