svijet po funnylittlefrogu

PRVI DIO


Sve zbog Bitlisa. Engleski jezik sam odlučio studirati prvenstveno zbog Bitlisa, zbog žarke želje da razumijem njihove pjesme. Na trećoj godini studija na Filozofskom Fakultetu u Zadru napisao sam seminarski rad na temu Zašto smatram da je Revolver izvršio veći utjecaj od Bijelog Albuma na Indie glazbu druge polovine osamdesetih i prve polovine devedesetih. Nekim čudnim putovima Gospodnjim taj rad je dospio u ruke uglednog profesora na Univerzitetu u Liverpulu Calvina Shieltsa. Profesor Shielts je pasionirani štovatelj dijela svojih najpopularnijih sugrađana, a njegov studentski bend Screaming Jesus On Honey Valentine je bio, kako se lijepo u nedavnom osvrtu prisjetio cijenjeni novinar New Musical Expressa Stuart Piers, jedan od predvodnika indie scene tog doba i prava je šteta što su ih, nepažnjom njegovog kolege zaboravili uvrstiti na značajnu c86 kompilaciju. Taj neoprostiv propust nije ispravio ni (inače autoritativni erudit) Bob Stanley na svom prošlogodišnjem pokušaju revitaliziranja i revaloriziranja scene sa dvostrukom cd kompilacijom cd86. Zbog svega ovoga nije previše čudno što je moj elaborat o jednako golemoj važnosti pjesme SJHV-a Just Like A Rollercoaster Ride i vrhunca Revolvera Tomorrow Never Knows potakla profesora Shieltsa da iskoristi svoj ugled i utjecaj na Institutu za popularnu glazbu koji mi je dodijelilo jednu od 5 stipendija za strane studente. I tako sam stigao u Liverpul kao asistent na odsijeku za Popularnu Glazbu, koji je vodio, kao što već pogađate, profesor Shielts.

Studiranje u Liverpulu se najviše razlikovalo od onoga u Zadru po znatno većoj ulozi mentora i redovitim studentskim debatama koje su bile obavezne. Debate na teme Da li su Oasis najveći engleski bend nakon Bitlisa? ili Kako napisati Rock klasik? ili Da li će pop glazba umrijeti ili samo gubi usmjerenje? i slično su mi djelovale prilično promašene, pa čak i smiješne. Ipak, bile su neizbježne, pa sam jednom prilikom predložio kao novu temu rasprave Subverzivnost girl pop bendova šezdesetih. Moram priznati da sam bio jako razočaran što ta moja ideja nije pobudila dovoljan interes, jer sam smatrao da je npr. i sam opus The Shangri-las i više nego zadovoljavajuće intrigantan, a sigurno bi se moglo naći elemenata za raspravu i u uracima The Shirelles, The Marvellets, The Velvelettes, Irme Thomas ili da ne zaboravim nezaboravnu Dusty Springfield i još mnoge druge divne divne djevojke. Moji kolege su bili skloni potcijenjivanju značenja ovog segmenta glazbe zbog njegove navodne sladunjavosti i isprazne banalnosti, dok je meni njihov elitistički ili snobistički pristup pop glazbi potpuno apsurdan, kad je njena jednostavnost i neposrednost u komunikaciji sa publikom, njena najveća odlika. Na kraju smo ipak proširili temu na svu popularnu glazbu šezdesetih da bi se rasprava ipak održala iako sam i sam u međuvremenu izgubio svaki interes za nju. Ipak, vrlo brzo sam povratio zanimanje za interakciju sa drugim studentima ugledavši nju. Zabavljala me je spoznaja da bi ta djevojka vrlo lako i sama mogla biti članica nekog girl benda, recim The Supremes, samo da je malo tamnija, a u isto vrijeme me je potsijetila na curu iz Dee-Lite, odnosno njihovog spota Groove is in the Heart . Ona je u kontekstu subverzivnosti spomenula pjesmu Eleanor Rigby i konstatirala da je u toj odi usamljenosti riječ o zabranjenoj ljubavnoj priči između mladog provincijskog svećenika i djevojke iz njegove župe koja završava, naravno nesretno, njenim samoubojstvom. Sama teza nije bila posebno originalna i smatrao sam je malo nategnutom i suvišnom, ali ta studentica, čudnog imena Tallulah, je natuknula da je pjesma inspirirana stvarnim događajem, a dala je naslutiti i da ona zna nešto više o tome, što je automatski pobudilo moje zanimanje. Iskoristio sam priliku u kratkoj pauzi da je pozovem na pičence i kasnije smo se našli u obližnjem bistrou. Razgovor je tekao lagano i nisam ni morao posebno insistirati da mi prizna da je poznavala Oca Mckenziea. Ispričala mi je da je umro prije desetak godina od srčanog udara, ali je za života bio župnik u maloj župi u kraju iz kojeg i ona dolazi – Ring of Kerry u Irskoj. O tome tko je zapravo bila Eleanor Rigby nije mi znala ništa reći. Pokušavala je više puta doći do istine o Eleanor, ali ljudi iz njenog kraja su izbjegavali o tome pričati i nikad nije ništa uspjela saznati. Nakon što sam joj saopćio moju odluku da odem sam malo tu priču istražiti, predložila mi je da joj se pridružim na putu kući za vikend i ponudila svoju asistenciju u toj istrazi. Pun nade da ču otkriti skrivena značenja jedne pjesme, a možda i bolje upoznati jednu djevojku, zaputio sam se u Irsku.

Na putu prema najromantičnijem području Irske Ring of Kerry, s veličanstvenim pejzažima i pogledom na Atlantik dok se vlak treskao, a moja ruku poskočila do njenog koljena, Tallulah mi je otkrila da osim ljubavi prema Bitlisima dijelimo još jednu, jednako nas privlače žene. Tallulahina obitelj nam je priredila toliko srdačan doček, da sam ih odlučio ostaviti u uvjerenju da sam ja njen zaručnik, a Tallulah je očito podržavala moju odluku. Bili su iskreno oduševljeni mojim hrvatskim porijeklom i zato sam im prešutio da sam samo kršten kao katolik, ali se smatram agnostikom. Tri Tallulahina brata i ja smo izišli kasnije u obližnji pub. Između čašica whiskeya i krigli Killkennyja ipak, jer mi je Guennes bio mrvicu pretežak, uspostavljao sam socijalne kontakte sa lokalnim življem i sreća mi se uskoro osmjehnula. Točnije konobarica Bonny se prvo nasmiješila, a potom smo i zaplesali dok su Prefab Sprout svirali

When she looks at me and laughs i remind her of the facts
I'm the king of rock'n roll completely
Up from suede shoes to my baby blues…

Dobro, nisam bio ni djelomično kralj rok`n rolla, ali Tallulahina braća su puno prije zatvaranja puba otišla i Bonny mi je spremno pružila kraljevski tretman. Dok je namještala grudnjak, ležerno sam joj spomenuo Oca Mckenzija iz poznate pjesme, a ona mi je kroz smijeh ispričala da je njena teta Lucille dugo godina bila njegova sluškinja i da je stara cura vjerojatno bila pomalo zaljubljena u njega. Nakon što mi je još kazala da teta sada živi sama u selu Sneem, nije mi bilo teško iskazati svoju zahvalnost. Bonny je mogla imati gotovo bilo kojeg muškarca, ali najviše triput istoga i svoje tri šanse sam iskoristio te noći.

Uz jutarnju kavu sam ispričao sve o prošloj noći Tallulah.
- Znaš, rekla mi je, ne znam još šta da mislim o Bonny.
- Šta se ima tu misliti? Žena živi svoj život, radi ono što joj se sviđa… a jako joj se sviđa, vjeruj mi.
- Ali u ovoj sredini se takva žena smatra kurvom.
- Dušo, našlo bi se u ovoj sredini dosta pogrdnih naziva i za tebe i za bilo koga tko bi se usudio biti imalo drugačiji.
- Ali…kako je došlo do toga..mislim, što ju je navelo da prestane voditi računa o tome što drugi ljudi misle o njoj.
- Ne vjerujem da se to dogodilo preko noći. Bila je i ona nekad sramežljiva cura sa sela.
- I onda se pojavio muškarac.
- Da, klasična priča. Vjerojatno je bio dobar prema njoj, govorio joj lijepe stvari, kupovao joj poklone i tako sve dok nije dobio nju.
- Misliš da se odmah poslije toga ohladio, da je više nije želio.
- Ne znam..vjerojatno ga je privlačila zbog svoje nevinosti, zbog njenog entuzijazma u krevetu. Siguran sam da je bila vrlo talentirana ljubavnica, bila je spremna sve učiniti kako bi zadovoljila svog muškarca.
- Ako je tako , u čemu je onda bio problem?
- On je znao da bi ona učinila sve za njega i zato je tražio da čini sve za njega.
- Ne razumijem, što je zahtijevao od nje? Da bude sa drugim muškarcima za novac, da zarađuje za njega. Misliš li da je tržio od nje da postane njegova kurva?
- Svakako ju je ponizio, učinio je nešto zbog čega je shvatila da je on vidi kao kurvu. Možda se samo ohladio kako si ti pomislila i napustio je. Nakon toga su joj drugi dali na znanje da je smatraju kurvom samo zato što je bila sa njim.
- I tada joj je postalo svejedno. Shvatila je da je njena reputacija uništena i da tu nema povratka.
- Da, bila je napokon slobodna.
Nakon zajutarka smo se Tallulah i ja zaputili kroz brojna mala slikovita sela do sela sa posebno šarenim kućama Sneem


Zbog Bitlisa sam otišao u Zadar, pa potom i u Liverpool, a Eleanor me je dozvala u Irsku i sad njenim tragom idem prema selu Sneem. Da li ču je tamo naći?

Upravo stigoh kući i nađoh poruku od last fm prijateljice sa ovim linkom i sad skroz raspamećen skačem po sobi i vrištim od užitka. Da, želim ih vidjeti u živo više nego Belle & Sebastian, što ne znači da B & S nisu i dalje moji najdraži prijatelji..samo sad sam toliko zaljubljen u Arcade Fire da ih želim više nego bilo šta u mom svemiru. Sutra možda ipak dovršim i novu priču.