Mlijeko je zločesto https://blog.dnevnik.hr/fss

petak, 14.01.2005.

Ljubavnici

Već je neko vrijeme sjedila u čekaonici.Baš je mogla biti i sama.Neugledne žene oko nje nisu joj se činile vrijednima pažnje.Valjda bi već morala biti gladna, ali vanjske i unutrašnje podražaje svela je na minimum, spremna prepoznati samo slogove vlastita imena.Prekriženih nogu, ljuljajući jedno koljeno na drugom, grijala je dva dana staru modricu.Unutrašnja strana desnog bedra.Ozbiljan razlog kojim bi mogla prisiliti bilo koga da prijeđe krhki most od prikrivenih izgovora i velikih opravdanja.Kada bi to željela.Ovaj grad pun je voljnih muškaraca.Lupiš nogom i izmigolje ispod kamena.Mogla bi biti ovdje ili na bilo kojem drugom mjestu.Pokušala se okretati, ali ni lisice ni povez sa očiju nisu se dali skinuti.Pokušala se uspraviti, ali krevet je bio premekan.Glas je pucao kada bi došao do grla.Primijetila je da je nježno, ali čvrsto pritišće uz krevet i čula njegov glas kako klizi niz vrat.Hipnotički šapat ponavljao je da se smiri.Žena je tada ušla u njen vidokrug.Mogla ju je obuhvatiti pogledom cijelu, poput zagrljaja, no baš je ogrlica tražica poljupce.Rasuta preko raskošnih grudi,gubeći se negdje među njima.U košulji.Žarkocrvena mreža na prekrasnom tijelu.Usporila je korak, uskladila kretanje s njezinim disanjem.Obrisi su se slagali kako se približavala, uzbibane bradavice nasuprot tkanini.Čvornati krajevi ogrlice, skorena krv na blijedoj koži.Mreža od crvenih konaca, raštrkani rezovi.Svježi.Moralo je boljeti iznad neba.A bila je prelijepa.Natjerala se odvratiti pogled i ,nekako sa žaljenjem, samo još jače stisnula noge.

14.01.2005. u 10:47 • 2 KomentaraPrint#^

<< Arhiva >>

< siječanj, 2005 >
P U S Č P S N
          1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30
31            


Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv



Komentari da/ne?

Pravila igre

Ponekad možda i ne znaš odmah što jest i što nije, ali dogodi se vrijeme kada samo znaš i ne pitaš, smiješiš se i učini ti se da čuješ ptice, iako svi tvrde da ih nema, a nebo je daleko i modro. Svi ti poklanjaju cvijeće, to jadno, malo, odrezano cvijeće, a ti mu se svejednako sebično raduješ, gledaš tu ljubav kraj sebe. I raduješ se.



Kad smo sjeli za stol, karte su već bile podijeljene

Tjedni hodaju za mnom poput prijatelja. Ovi posljednji. Sunčani. Na kraju dana. Konačno smo izbrojali moja čudovišta. I poslagali ih na policu uz krevet. Tako svakom mogu zaželjeti laku noć prije spavanja.


Ljuskave ideje

Sjedim do tebe, s glavom u ruci. Varam te pogledima dok ne gledaš. U daljini, zvuci nekog tuđeg rata i hladovina ispod dva hrasta. Golih nogu, suha trava bode mi bedra. Pretvaram se da spavam i slušam ptice, a one uporno šute, bez glasa i bulje natrag u mene.

Ne gledajte me, ja sam riba na toplom kamenu. Slana i nejestiva.

Zagrliš me kroz natpise na zidovima. Ljubav je luda koja me troši, udara jastucima i škaklja. Ja želim natrag. Nedostaju mi lomače na kojima su me spalili, ljestve pod prozorom moje spavaće sobe i prodane misli nagurane ispod tepiha. Okrećem se na bok, ruku ostavljam ispod sebe.Vjetrovi su me slučajno raznijeli na dvije strane. Moje sjeme na zemlju koja je došla od vatre. Po ustima su ga premetali gmazovi. Žvakali moje golo tijelo i davali ga slinavoj mladunčadi. Ovo što sada držiš u ruci, samo je dio mene. Ostatak potraži u predgrađu. U videoteci.

Bez pera na jeziku

Moji zidovi više nisu prazni, njima šaraju djeca. U bojama! Razlili su čaj na tepih u dnevnoj sobi. Bio im je pregorak. Razmotali su dvije role toaletnog papira, snijeg u stanu. Trebam čvrstu mušku ruku koja će počistiti nered. Žarulje su izgorjele, nisu potrebne, ovdje sjaje neki novi osmijesi. Smiju se oni, smijem se ja. Golubovi se časte na prozorskoj dasci, mašemo jedni drugima. Premale cipelice poredane u hodniku. Šareni jastuci i perje. Puno perja. Pjesme koje inače ne slušam, ne razumijem ih. Razigrani prstići i iskre u okama pokazuju i objašnjavaju. Uče me. Strpljenje i igre bez granica. Napuhujemo balone i slažemo dvorce od karata. Krokodili ispod kreveta, lijane u ormaru. Kada puna divljih pataka i leptiri na ogledalima. Pokazuju mi crtež na kojem imam predugačke noge i šest prstiju na lijevoj ruci, ljubičastu kosu i plave oči. I osmijeh koji obara. S visine na meko.

Svi tekstovi, dijelovi teksta i naslovi na fss.blog.hr zaštićeni su Zakonom o autorskom pravu.