|
11. listopada, na 50. obljetnicu početka 2. vatikanskog sabora i 20. obljetnicu objave Katekizma Katoličke crkve, papa Benedikt 16. otvorio je Godinu vjere. Posljednja je Godina vjere proglašena 1967. od Pavla 6. Po znakovima našega vremena Papa je prepoznao potrebu za razdobljem u kojem je vjernik kao i 1967. pozvan obnoviti „jasnu svijest o svojoj vjeri, da je oživi, pročisti, potvrdi, ispovijedi“ kako bi je mogao prenijeti drugima, što je cilj Nove evangelizacije.
Kao pripravu za Godinu vjere Papa je uputio apostolsko pismo Porta fidei (Vrata vjere) čije isječke prenosimo kao poticaj. Sam izraz „vrata vjere“ nalazi se u Dj 14,27 gdje se navodi da su Pavao i Barnaba Crkvi pripovijedali kako su i poganima otvorili vrata vjere. Preko njihova se praga, kaže Papa, može prijeći kada je Božja riječ naviještena a srce dopusti da ga oblikuje milost koja preobražava. Proći kroz ta vrata znači krenuti na put koji traje cio život.
SOL ZEMLJE I SVJETLOST SVIJETA
Mi koji smo već na tom putu moramo odlučno, bez straha otvarati Vrata drugima. Ponekad nam nedostaje odvažnosti ili mislimo: „Pa svi su s vjerom upoznati“. Papa stoga govori: Nerijetko se događa da se vjernici više brinu za društvene, kulturne i političke posljedice svoga zauzimanja, dok na vjeru i dalje gledaju kao na nešto što se samo po sebi podrazumijeva u zajedničkom životu. No zapravo ta pretpostavka ne samo da se više ne može uzimati zdravo za gotovo, već je štoviše često zanijekana. Zato članovi Crkve moraju uvijek biti svjesni Isusovih riječi: „Vi ste sol zemlje. Ali ako sol obljutavi, čime će se ona osoliti? Nije više ni za što, nego da se baci van i da ljudi po njoj gaze. Vi ste svjetlost svijeta. Ne može se sakriti grad što leži na gori. Niti se užiže svjetiljka da se stavi pod posudu, nego na svijećnjak da svijetli svima u kući. Tako neka svijetli vaša svjetlost pred ljudima da vide vaša dobra djela i slave Oca vašega koji je na nebesima.“ (Mt 5, 13-16) Papa upozorava: Ne možemo prihvatiti da sol postane bljutava i da svjetlo bude skriveno.
BUDITE UVIJEK SPREMNI
Sljedeća je stvar vjerodostojnost članova Crkve. Danas je Crkva pod stalnom paljbom i povećalom napose medija. Odgovor svima njima nalazi se u dogmatskoj konstituciji 2. vatikanskog sabora Lumen gentium (Svjetlo naroda): „dok Krist, ‚svet, nevin, neokaljan‘ (Heb 7, 26), nije poznavao grijeha (usp. 2 Kor 5, 21), nego je došao okajati prijestupe naroda (usp. Heb 2, 17), Crkva – koja u vlastitom krilu obuhvaća grješnike te je u isti mah i sveta i potrebna čišćenja – neprestano kroči putem pokore i obnove.“
Vjerodostojnost je važna jer kako kaže Pavao 6.: „Suvremeni čovjek radije sluša svjedoke, nego učitelje; i ako sluša učitelje čini to jer su svjedoci.“ Stoga Papa napominje: Ponovno otkriti sadržaje vjere koju se ispovijeda, slavi, živi i moli, te razmišljati o samom činu vjere, je zadaća koju svaki vjernik mora osobno ispuniti, osobito u ovoj Godini, jer kako kaže sveti Petar: „budite uvijek spremni na odgovor svakomu koji od vas zatraži obrazloženje nade koja je u vama“ (1 Pt 3,19).
U Ispovijesti vjere (Vjerovanju) sadržane su naše vjerske istine, a to su kako kaže sv. Augustin: „riječi na kojima je vjera majke Crkve čvrsto sazdana na postojanom temelju – Kristu Gospodinu... Vi ste dakle to primili i izmolili, ali u umu i u srcu to morate uvijek imati pred očima, to morate ponavljati na svojim posteljama, o tome razmišljati na javnim mjestima i toga ne zaboraviti dok blagujete: pa čak i kada vaše tijelo usne, morate svojim srcem u tome budni biti.“, a Papa se nadovezuje: srcem se vjeruje, a ustima ispovijeda vjera (usp. Rim 10, 10).
LITURGIJA I SAKRAMENTI ZA DJELOTVORNOST
Sadržaj vjere koji upoznajemo i produbljujemo važno je učiniti djelotvornim. Papa stoga naglašava: Bez liturgije i sakramenata, ispovijedanje vjere ne bi bilo djelotvorno, jer bi nedostajalo milosti koja podupire svjedočenje. Te nam, dakle, milosti pomažu vjeru učiniti djelotvornom što je izuzetno bitno jer „Što koristi, braćo moja, ako tko rekne da ima vjeru, a djela nema?“ (Jak 2,14)
KUŠNJE
Jedna od stvari kojima se kuša vjera su teške životne prilike. O tomu Papa kaže: Životne kušnje, dok omogućavaju shvatiti otajstvo Križa i sudjelovati u Kristovim patnjama (usp. Kol 1, 24), uvod su u radost i nadu kojima vodi vjera. „Zbog toga se radujte, makar se sada možda trebalo malo i žalostiti zbog različitih kušnja: da prokušanost vaše vjere - dragocjenija od propadljivog zlata, koje se ipak u vatri kuša - stekne hvalu, slavu i čast o Objavljenju Isusa Krista. Njega vi ljubite iako ga ne vidjeste; u njega, iako ga još ne gledate, vjerujete te klikćete od radosti neizrecive i proslavljene što postigoste svrhu svoje vjere: spasenje duša.“ (1 Pt 1,6-9)
VJERUJEM! POMOZI MOJOJ NEVJERI
Da bismo kroz narednu Godinu mogli postići ono što smo dužni učiniti da bismo bili sluge beskorisne (usp. Lk 17,10) pouzdajmo se u „Početnika i Dovršitelja vjere“ (Heb 12, 2) i zavapijmo mu: „Vjerujem! Pomozi mojoj nevjeri!“ (Mk 9,24)
OPROST
Kao i kroz nedavno završenu Godinu sv. Klare i kroz Godinu vjere možemo dobiti potpuni oprost pod uvjetima koje je odredila Apostolska pokorničarna.
|
). Proslavu smo započeli (jako sporom) procesijom od samostana Sv. Frane do Sustipana, gdje je nadbiskup Barišić predmolio misno slavlje. Nakon njega je uslijedio ručak - grah s kobasicama. Kada smo pitali poznanike iz južnijih krajeva zašto ga ne jedu, odgovorili su nam da Dalmatinci to ne preferiraju. A ne znam zašto su ga onda spremali 
?!
. Razgovarali su i o 2. kongresu OFS-a i Frame, koji će biti sljedeće godine na Trsatu. Od ostalih spomenutih stvari napominjemo kako će e-Framu početi koristiti sva bratstva.
. Tako je završio ciklus mini-putovanja, onih stvarnih i onih slikovnih.
.