< | siječanj, 2010 | > | ||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | 2 | 3 | ||||
4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 |
11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 |
18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 |
25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 31 |
ŽUPANJA - Optimizam, kreativnost i osmijeh zasigurno su ono što krasi Anu Vincetić, koju svi u Štitaru znaju kao svoju “majstoricu”. Ana je, kada je u pitanju šivanje i izrada tradicijske nošnje, ali i suvremenih odjevnih predmeta u čijoj su osnovi uzorci iz bakinih škrinja i ormara, doista prava majstorica i nema joj ravne ne samo u Štitaru nego i daleko izvan granica ovog malog mjesta, u kojem se ljubomorno čuva tradicija.Osim po izradi haljina, košulja, bluza, kecelja, ponjava, suknji, Ana je među svojim sumještanima tražena i zbog tradicijske, šokačke nošnje. Naime, Štitar je jedno od mjesta u županjskoj Posavini gdje se još uvijek mnogo žena nosi “šokački”. Dok ih se, recimo, u Županji može izbrojiti na prste, u Štitaru ih ima stotinjak. - Učila sam od bake moga supruga, koja je umrla prije dvije godine. Ona je u selu šivala odjeću snašama, a sada ja to nastavljam - kaže nam Ana, koja je osnovala udrugu "Etno Ana", u kojoj je zajedno s njom desetak žena. - Ne stignem sve sama. Ideje i krojevi su moji, a ostalo, kao što je šlinga i zlatovez, prepuštam drugim ženama - kaže Ana, koja često sudjeluje sa svojim rukotvorinama na sajmovima, prezentacijama i brojnim drugim manifestacijama, a u projektu je i Ceste zlatne niti Turističke zajednice grada Županje. Posla ima puno, a kako se približava Šokačko sijelo, imat će ga još više. Mnogo je onih koji u svojim ormarima nemaju naslijeđeno "ruvo", pa ga sada žele kupiti. Među onima koji su najčešći kupci su muškarci, koji traže košulje, te tamburaši. Posebno joj je zadovoljstvo bilo šivati kreacije za jedan mladi par, vjenčanicu od domaćeg tkanja i šlinge s bolerom, te svečanu košulju za mladoženju. Mnogo je onih koji u svojim ormarima nemaju naslijeđeno "ruvo", pa ga žele kupiti. Među onima koji su najčešći kupci su muškarci koji traže košulje, te tamburaši Branka GALOVIĆ-DABIĆ Glas Slavonije |