flokica11
27.06.2008., petak
ris
Obični ris (Lynx lynx), ili eurazijski ris je najveća mačka u Europi pa i na hrvatskom tlu. To je vrsta iz roda risova unutar porodice mačaka. Kad se u Hrvatskoj kaže 'ris', u pravilu se misli upravo na ovu vrstu.Dužina tijela im je do 1,30 m . Zajedničko svim vrstama risova su šiljaste uši s čuperkom dlake na vrhu, i kratak rep. Krzno im je žućkasto do sivo smeđe i često prošarano tamnijim pjegama do eventualno prugama. Šare ovise o okolišu i od područja do područja su različite. Ova vrsta ima izražene čuperke duže dlake na obrazima. Imaju vrlo oštar vid i istančan sluh koji im omogućavaju da lako otkriju plijen. Ris je samotnjak koji lovi prije svega u sumrak i noću. Spektar njegove lovine su mali i srednje veliki sisavci, ptice, zečevi, kunići, vjeverice, zmije i dr., ovisno koje vrste žive na njegovom staništu. Nečujno im se prikrade strelovitom brzinom skoči na njih i sruši ih na tlo. Nakon što pojede svoj plijen, odlazi se odmoriti u svoje skrovište. Očekivani životni vijek im je 10-12 godina, no postoje i izviješća o jedinkama koje su doživjele i dvadesetčetiri godine. U Hrvatskoj ris živi na Velebitu i zaštićena je vrsta, premda većina ljudi na tu zabranu lova ne gleda. Državni zavod za zaštitu prirode uvrstio ga je na žalostan popis kao jednu od šest regionalno izumrlih vrsta sisavaca u Hrvatskoj. |
još jedna slika lijepih dupina |
dupini
Kao i kitovi, dupini su pravi morski sisavci koji su se dugi niz godina prilagođavali životu u moru, postepeno gubeći sposobnost življenja na kopnu. Prvi morski sisavci pojavili su se prije 50-ak milijuna godina. Danas postoji 31 vrsta dupina raznih oblika, boja i veličina koji naseljavaju sva mora svijeta; od polarnih do tropskih, gdje se kreću jednakom lakoćom kao i ptica u zraku. Žive u skupinama uz poseban oblik komunikacije. U “sezoni ljubavi” mužjaci se glasaju karakterističnim zvižducima kako bi privukli ženke ili ih obavijestili o opasnostima. Majke dupini imaju poseban zvižduk koji koriste nakon rođenja mladih kako bi ih navikle na zvuk svog glasa. Sluh ima važnu ulogu u životu dupina jer im omogućuje opažanje događaja na velikoj udaljenosti, vid im je jednako oštar pod morem kao i iznad površine, dok osjetilo mirisa kod njih ne postoji. Koža im je izrazito osjetljiva i zato nježna milovanja kod njih izazivaju poseban osjećaj ugode. Zube ne mijenjaju poput ostalih sisavaca, a prema njihovu obliku i položaju može se zaključiti čime se hrane. Neki dupini jedu samo ribu (kao dupin Tursiops ili Spenella (Bijeli dupin)) i imaju između 80 i 150 zuba čiji je vrh okrenut unatrag. Dupini Teutofagi hrane se mekušcima i imaju malo zuba. |
26.06.2008., četvrtak
Hrana i nacin prehrane Majmuni su uglavnom biljojedi. Jedu voce, lisce, cvjetove i korjenje.Mnogi se hrane i kukcima te drudim sitnim zivotinjicama. Ugrozavanje od strane covjeka Vecina majmuna mora biti na oprezu pred brojnim neprijateljima. Trenutno im najveca opasnost prijeti od ljudi koji ih u pojedinim predjelima rado jedu ili ih love radi njihovog krzna. Na drugim ih mjestima ubijaju zbog steta koje pricinjavaju usjevima. Ugrozavaju ih trgovci zivotinjama koji ih love ne samo radi opskrbljivanja pojedinaca egzoticnim primjercima kucnih ljubimaca,vec su trazeni i za upitne ekperimente u indusrijskim labaratorijama. Kako majmuni medjusobno komuniciraju ? Majmuni komuniciraju i izvan skupine u kojoj zive. Preko mirisnih zlijezda odasilju informacije o starosti, polu i rangu. Veliku ulogu imaju i opticki signali. Mali rezus majmun klima glavom i udara po tlu kako bi prekorio hijerarhijski nizeg pripadnika skupine. Ovaj mu pak pokazuje straznjicu sto je kod majmuna znak pomirljivosti i podcinjenosti nadmocnoj jedinki, bez obzira na pol. Otvaranje usta i pokazivanje zuba i donje celjusti poziv je na igru. U gustoj sumi vrlo vaznu ulogu ima i glas. On sluzi povezivanju zivotinja unutar copora te odbrannju teritorija. |
Vlada Sjedinjenih Država ovoga/prošlog je tjedna dodala polarne medvjede na listu ugroženih životinja, u skladu sa Zakonom o ugroženim vrstama. Vladini znanstvenici obrazložili su svoju odluku navodeći trendove zatopljavanja i gubitka ledenih površina u morima kao glavne prijetnje bijelim medvjedima.Za mnoge pobornike očuvanja okoline, polarni bijeli medvjed je postao simbolom zabrinutosti oko globalnog zatopljavanja. Američki ministar unutrašnjih poslova Dirk Kempthorne kaže: "Zbog svoje osjetljivosti uzrokovane gubitkom staništa, polarni bi medvjedi, po meni, mogli postati ugroženi u skoroj budućnosti – za 45 godina". Američka je vlada izvijestila da je količina arktičkog leda u protekloj godini pala na najnižu razinu do sada ikada zabilježenu satelitom. Ekologinja Cynthia Rosenzweig kaže: "Polarnim je medvjedima potreban led kako bi mogli doći do hrane iz vode. Bez leda niti mladunčad niti roditelji nemaju pristup svom izvoru hrane". Tri ekološke grupe tražile su da se polarne medvjede proglasi ugroženima još prije tri godine. Oni tvrde da je američka vlada odlagala donošenje ove odluke kako bi izbjegla sučeljavanje s problemom globalnog zatopljavanja. Ekološka organizacija Greenpeace optužuje vladu za pokušaj smanjivanja zaštite arktičkog habitata. Dok je populacija polarnih medvjeda porasla do oko 25 tisuća u 40 godina, vladini znanstvenici tvrde da bi globalno zatopljavanje moglo dovesti do toga da polarni medvjedi postanu ugrožena vrsta za samo tri desetljeća. |
Tuljan je morski sisavac koji se prilagodio životu na ledenim prostranstvima. Najugodnije se osjeća roneći u ledenoj polarnoj vodi. Odlično pliva. Svoje stražnje šape stisne u obliku peraja i tako kormilari. Pod zaleđenim morskim pokrovom lovi lignje, ribe i račiće. Kada se popne na santu leda onda se odmara. Za razliku od morske razigranosti, po suhom se tuljan kreće vrlo nezgrapno, uglavnom puzeći i uvijajući se.Kada mama tuljanica želi na svijet donijeti bebu tuljana, iskopa u ledu malu jazbinu ili gradi gnijezdo. Da bi ga izradila prvo nađe neku dobru raspuklinu u ledenom polju, kojoj dno zatrpa snijegom. Bebe tuljani izgledaju poput bijelih pahuljastih loptica. Poslije će bijelo paperje otpasti i pretvoriti se u srebrnasto-sivu dlaku. Bebe tuljani ostaju u gnijezdu oko dva mjeseca, sisaju majčino mlijeko i u toplini majčinog tijela brzo rastu. Mali tuljani dolaze na svijet krajem marta. Krajem maja napuštaju svoja ledena skrovišta, upravo u vrijeme kada se pojavljuje prvo polarno sunce. Prirodni neprijatelji nejakih tuljančića su medvjed i polarna lisica. Na žalost, zbog njihovog prelijepog toplog krzna, često su plijen lovaca. Nećeš vjerovati, ali lov na odrasle tuljane je dopušten! |
o pandama
|
Držanje panda svaki zoološki vrt košta u prosjeku 2,6 milijuna dolara godišnje, i to bez mladunaca. Što to pande čini tako posebnima? Možda to što su tako slatki. Pande imaju karizmu o kojoj političari i filmske zvijezde mogu samo sanjati – ljudi čeznu da ih pogledaju. Privlačnosti panda pridonosi i njihova malobrojnost. Veliki pande žalosno su rijetki. Čak i drugi sisavci čija je ugroženost općepoznata – tigrovi, gorile, crni nosorozi, indijski slonovi – brojniji su od njih i u divljini i u zatočeništvu. Najnovije nacionalno istraživanje u Kini pokazalo je da je u krševitim brdima pokrajina Sichuan, Shaanxi i Gansu preostalo još 1590 panda. . Biolozi koji se bave divljim životinjama smatraju da na slobodi živi između 1000 i 2000 jedinki. U zatočeništvu je krajem 2005. u cijelom svijetu bilo samo 188 panda. Zašto su pande tako skupe? Možda su barem malčice razmažene. U zoološkim vrtovima te medijski eksponirane životinje dobivaju najbolje od svega: najsuvremenija staništa s 24-satnim videonadzorom, usluge predanih čuvara i veterinara te velike količine svježeg bambusa za jelo, pojačanog mrkvom, jamom i keksima krcatima vitaminima i mineralima, pripremljenima posebno za biljojede. Čuvari čak stavljaju komade voća u sok i vodu, što zatim zamrzavaju kako bi dobili “voćne sige”, poslasticu za svoje štićenike. Čuvari pandama daju uvijek različite predmete poput plastičnih korita, vreća od jute ili konoplje, lopti i drugih igračaka koje se mogu trgati, navlačiti, bacati i kotrljati. Ti se predmeti vode pod ozbiljnom stavkom “stvari za poboljšanje kvalitete života”. Skrb tako visoke razine košta stotine tisuća dolara godišnje... |
pande |
ovo je za moje dvije frendice anitu i ivu koje obožavaju konje jer su preljepe životinje.Mogu biti smeđe,bijele,crne boje.Vole jesti jabuke,mrkve,slamu i šećer.Vole ljude i vole se dragati i redovito hraniti,zato tko još voli konje nek napiše komentar. |
