prosinac, 2006  
P U S Č P S N
        1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31

Prosinac 2006 (6)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

OPIS BLOGA

OVAJ BLOG JE POSVEČEN KONJIMA
I KONJIČKOM SPORTU

Linkovi

23.12.2006., subota

OSNOVE JAHANJA

PRILAZAK KONJU

U večini školi jahanja konj se nalazi u štali tako da mu jahač prilazi s leđa.
Jahač postupa tako da stane iza konja, te glasno kaže PRIMI. Konj će se na tu komandu pomaknuti u desnu stranu puštajući jahača da mu priđe i uđe u box sa lijeve strane. Ako se konj nije pomaknuo u desno komandu treba ponoviti.

Dakle izdvajamo:
1. Komanda konju za ulazak u box je PRIMI
2. Konju se uvijek i isključivo prilazi s lijeve strane
SEDLANJE KONJA

Nakon što smo ušli u box i prišli konju, nije obaveza, ali je kultura podragati konja i malo porazgovarati s njim da ga se opusti i na kraju krajeva ophodi s njim s minimum poštovanja koje konj zaslužuje.
Sedlo se postavlja što bliže grebenu konja i potrebno ga je što čvršće stegnuti u protivnom sedlo bi se za vrijeme jahanje moglo prevrnuti što bi uzrokovalo padom.
Nadalje, kad je sedlo pričvršćeno, trebaju se prilagoditi uzengije. Uzengije su onaj dio sedla u kojem jahač drži noge. Naime dužima uzengija školski bi trebala biti od vrha prstiju do pod pazuh ako mjerimo sa unutarnje strane ruku. Dakle ispružene prste položimo na dio koji počinje na sedlu a metalni dio bi na trebao doči točno pod pazuh. Ako je kraća ili duža treba je podesiti.
Nakon što smo sredili uzengije treba konju staviti uzde. To nije komplicirana radnja ali ju je jako teško opisati pa ćemo to ostaviti ipak za samo školu jahanja
UZJAHIVANJE KONJA

Kao što se konju uvijek prilazi s lijeve strane, tako se konja i uzjahiva uvijek s njegove lijeve strane.
Kao prvo prebacimo dizgine ( remen koji se drži u rukama i s kojim upravljamo konjem ) preko vrata konju. Uhvatimo ih lijevom rukom kod sedla, lijevu nogu stavimo u uzengiju, malo se odbacimo te desnu nogu prebacimo preko konja.
LAKI KAS

Postoje dva načina trčanja kod konja. Kas i galop.
Postoje dvije vrste kasa, "Laki kas" i "sjedeći kas"

Laki kas se izvodi tako da kad konj u trku jednom nogom stane na tlo ustanemo iz sedla pomoću uzengija na koje se osovimo, a kad stane drugom sjednemo u sedlo. Dakle npr. lijeva noga - ustajanje iz sedla, desna noga sjedanje u sedlo. To na prvi pogled djeluje teško i zbunjujuće, ali vjerujte nije teško. Prvih nekoliko minuta to početniku djeluje nemoguće i teško se hvata ritam, ali kad ga se jednom uhvati nikada se ne zaboravlja kao niti vožnja biciklom.

Važna napomena:
Ako jašemo u krug jaši se obavezno na vanjsku nogu.
Što znači jahati na vanjsku nogu? Znači kad konj vanjskom nogom stane na zemlju tada sjedimo u sedlu, a kad unutarnjom nogom stane na zemlju ustajemo iz sedla.
Zašto je to važno? Unutarnja noga konja opterečena je več samim trčanjem u krug, ako ju još opteretimo sjedajuči na nju pri lakom kasu, noga se previše opterečuje pa može s vremenom doći do povrede.
Ako se jaši prirodi, dakle ravnom linijom, svejedno je na koju nogu jašimo s tim da se preporuča da se za vrijeme jahanja nekoliko puta promjeni noga na koju se jaši.
SJEDEĆI KAS

Dakle u Lakom kasu se dižemo i sjedamo u sedlo svakim udarom njegove noge u tlo.
Za razliku od njega Sjedeći kas je kao što mu i sam naziv kaže opušteno sjedanje na konju dok konj trči u kasu. Tijelo je opušteno, zdjelica prati ritmično gibanje konja. Ako jahač nije opušten poskakivati će na konju što neće biti udobno niti konju niti jahaču, zato se pokušajte maksimalno opustiti i pratiti konja
VJEŽBE NA KONJU

U nekim će školama prije nego vas puste u galop napraviti s vama nekoliko vježbi na konju. Radi se o 3-4 lagane vježbe gdje se vidi koliko je jahač opušten na konju. Ukoliko je jahač krut i neopušten i nalazi se u grču ne pušta ga se u galop. Iako je galop sam po sebi jednostavniji od kasa, u galopu se ipak razvijaju velike brzine pa se i povrede pri takvim padovima i opasnije, a neopušten jahač, jahač u grču je loš jahač koji lako može pasti.
Sjedne se na konja, konj lagano hoda .. lijevom rukom trebate dodirnuti svoju desnu nogu koja stoji u uzengiji i obrnuto.
Slijedeća vježba je pustiti dizgine iz ruku te opušteno leči na vrat konju tako da vam ruke slobodno vise, zatim se opet uzdignuti u sedlo pa lijevo rukom dotaknuti desdno uho konja i obrnuto.
U slijedećoj vježbi će se od vas također tražiti da pustite dizgine te da legnete na leđa konju te da tako lagano jašete 10-tak sekundi. Možda djeluje leško ali nije vjerujte. Ako vam te vježbe ne leže prije prvog galopa još će se malo poraditi s vama
GALOP

Galop je najlijepše, najugodnije i čovjeku najprirodnije kretanje konja u kojem jahač i konj postaju jedno biče.
Kao što smo već rekli, Galop nije težak, jahač opušteno sjedni na konju i zdjelicom prati kretanje konja koje liči na lagano njihanje ispod njega. Dakle galop je lagan i ugodan ali se pri njemu mogu razviti i velike brzine pa jahač mora biti maksimalno opušten i spreman za njega.
TIMARENJE KONJA

Nakon jahanja, konja se vrača u njegov box. Skida mu se uzda i sedlo. Pregledavaju se kopita i noge da slućajno pri jahanju nisu zadobile kakvu ozljedu. Četkom se očetka konj a kopita se očiste od blata i kamenčića.
Konja se može nagraditi mrk vom ili jabukom. Šećer je dobro izbjegavati zbog zuba.

PREUZETO SA :http://svijet-ljubimaca.com/forum

OPREMA ZA KONJA I JAHANJE

Za sportsko jahanje postoji cijeli niz različite opreme
Tu opremu možemo podijeliti na dvije osnovne skupine

1. Osnovna oprema:
a) oprema za jahanje konja
b) za održavanje konja
c) oprema za jahača
2. Dodatna oprema
a) oprema za jahanje konja
b) oprema za jahača

OSNOVNA OPREMA:

Osnovna oprema za jahanje konja je:
-Uzda ( sa žvalom)
-Sedlo s podsedlicom.

Osnovna oprema za održavanje konja:
-Četke
-Masti za kopita
-Šamponi
-Deka

Osnovna oprema za jahača je:
-Jahaća obuća ( jahaće čizme ili cipele s čepsama, kod rekreativnog jahanja to mogu biti tenisice )
-Jahaće hlače (kod rekreativnog jahanja to može biti trenirka )
-Kaciga.


DODATNA OPREMA

Dodatna oprema za konja:
-Amortizer ( štiti greben i leđa konja od ozljeda koje može nanijeti sedlo )
-Štitnici za prednje i zanje noge


Dodatna oprema za jahača:
-Rukavice (dobrodošle su za jahanje na terenu i kod konja tvrđih na žvali )
-Korbač
-Bič
-Mamuze
-Zaštitni prsluk ( služi da ublaži povrede pri pad s konja )


Svu potrebnu opremu možete nabaviti u
http://www.equitatus.hr


Miagra ( Maksimirska ulica )


Pevecu (Jankomir) – I kat


www.remenarpavlovic.hr ( Vinkovci )


"GUMEX EKO"
Ivanić Grad,
Vulinčeva 10
tel.: 01/2882-811
_________________

POJMOVI KOJI SE KORISTE U SVIJETU KONJA

POJMOVI KOJI SE KORISTE U SVIJETU KONJA


Autohtona pasmina
Autohtona je pasmina ona koja je nastala na određenom području bez miješanja s drugim pasminama.

Teški konji
Teški konj je radni konj koji ima građu, mišiće i izdržljivost potrebne za vuču teških tereta.

Hladnokrvnjaci
Hladnokrvni konji potječu od konja snažne građe koji su živjeli u šumama središnje Europe. Većina hladnokrvnih konja su teški konji prikladni za korištenje za vuču.

Toplokrvnjaci
Pojam toplokrvan upućuje na činjenicu da konj u svojem pedigreu ima istočnjačke krvi. Dodatak arapske krvi poznat je kao oplemenjivanje ili poboljšanje. Koliko je toplokrvan konj plemenit ovisi o udjelu punokrvnosti u uzgoju. Preci istočnjačkih konja su tarpan i Przewalskijev konj.

Poni
Svi konji do visine od 152 cm smatraju se ponijima. Poniji se od konja razlikuju i po građi tijela. Poniji imaju krupnija tijela u odnosu prema svojoj visini nego konji i kreću se drukčije jer imaju kraće noge.
Poniji kategorije E zapravo su maleni konji koji su visoki otprilike 157 cm. Drugo po čemu možemo razlikovati konje i ponije su proporcije njihove građe. U usporedbi s njihovom visinom, poniji imaju dublje, kompaktnije tijelo od konja.

Kategorije ponija:
A: do 117 cm
B: 117 - 127 cm
C: 127 - 137 cm
D: 137 - 146 cm
E: 146 - 157 cm

Laki konj
Laki su konji građeni i kreću se tako da su prikladni za jahanje. Korak mora biti lagan, pravilan, u liniji, s dobrim potiskom stražnjeg dijela. Osim koraka i kasa, konj se mora pravilno kretati u kenteru i galopu.

Zaprežni konj (za kočije)
Značajke zaprežnoga konja su uspravan vrat, slabije izraženi greben i akcija koljena tijekom kasa. Kas je najvažniji način kretanja, a mora biti lagan, moćan i visok.

Turnirski konj (konj za preskakivanje prepona)
Premda konji za preskakivanje prepona pripadaju tipu lakih konja, moraju imati točno određena svojstva. Leđa, koja su vrlo važna, moraju biti kratka i snažna. Konji s dužim leđima ne skaču dobro. Osobito su važna dobra pluća i čvrsti zglobovi nogu.

Ergela
Ergela je mjesto gdje se dovode pastusi i kobile te se pomnom selekcijom poboljšava pasmina.
Neke pasmine dobivaju ime po ergelama iz kojih su potekle. Mužjak koji se koristi u tu svrhu također je poznat kao rasplodni pastuh (pepinjer)

Utemeljitelj pasmine (rasplodni pastuh)
Razni pastusi odigrali su svoju ulogu u uzgajanju ponija i konja. Ti su konji zaslužni za nasljeđivanje određenih značajka važnih za pasminu, te su stoga postali poznati kao utemeljitelji te pasmine.

Matične knjige
Matične knjige su registar u kojem je navedeno podrijetlo pasmine i u koji se unose svi potomci tih predaka. Kod nekih se pasmina procjenjuje eksterijer kadndidata za unos u matične knjige tako što ih se vodi na ocjenjivanje pred uzgojne suce.

Prepoznavanje pasmine
Podrijetlo: odakle potječe pasmina?
Visina: koja je prosječna visina do grebena?
Boja: kakve bi boje trebala biti konjska dlaka?
Karakter i narav: koji tip karaktera pasmina općenito ima?
Izgled: je li konj težak, širok, vitak, mišićav...?
Namjena: je li konj kasač, konj za dresurno jahanje ili konj za preskakivanje prepona...?
Akcija: koji je tipičan način kretanja te pasmine?

Profil
Profil konjske glave često je tipičan za neki pasminu.
postoje tri različita profila: konkavan ili udubljeni profil, ravan profil i konveksan ili zaobljeni profil.

Štap za mjerenje visine
Štap za mjerenje potreban je za mjerenje visine konja. Visina konja mjeri se na najvišoj točci na njegovim leđima, gdje počinje vrat, što je poznati kao greben. Za mjerenja konj mora stajati na ravnoj površini.

22.12.2006., petak

POTREBE KONJA

Potrebe konja

Potrebe konja, uz uobicajene potrebe kao primjerice hrana ili voda, mogu se sazeti u ovim potrebama:
1 potreba za prostorom
2 potreba za svjetlom i zrakom
3 potreba za drustvom - mentalitet krda
4 navike uzimanja hrane i vode
5 navike spavanja

Konjima treba neprekinuto kretanje u trajanju od 8 - 14 sati tokom 24 sata. Svako odstupanje od osnovnih konjskih potreba za kretanjem na dulje vrijeme donosi sa sobom trajna ostecenja konjske psihe i organizma. Bolesti organizma su ostecenje pluca, kopita, zglobova, manjak eritrocita, losa probava, kolike, ostecenje tetiva kod povecanih napora. Psihicki defekti (trajnog tipa) su gutanje zraka, njihanje glavom, agresivnost, pruzanje otpora na razne nacine i sl.Opce rasirena tlapnja je da svakodnevnim redovitim jahanjem ljudi mogu zadovoljiti potrebe konja za kretanjem, koji se ostatak dana nalazi u boxu. To niti po distanci, niti po vremenu a niti po nacinu kretanja (kas, galop) ne zadovoljava osnovne konjske potrebe. Po zimi, cijela se situacija zbog hladnog i vlaznog vremena samo jos vise pogorsava, na ustrb konjskog fizickog i psihickog zdravlja.
Manjak kretanja kod konja se nicim ne da nadoknaditi.Potreba za zrakom i svjetlom. Konji su zivotinje prostranih stepa, u svojoj evoluciji nikada nisu obitavali u spiljama ili rupama. Cak ni u ledeno doba konji nisu ulazili u spilje (one koji jesu, vec su davno pojedeni od vukova i medvjeda koji su prirodni stanovnici spilja).
Moderan nacin drzanja konja u boxovima, bez pripadajuceg ispusta, tretira konje kao neku vrstu divovskih zeceve koji bi kao trebali biti sretni dok cekaju 23 sata dnevno bez suncevog svjetla, u prasini i amonijaku, da bi se mogli kretati pod sedlom ili u napravi za setanje konja 1 sat.
Kod galopa svaki skok je popracen jednim udisajem, od 10 do 16 udisaja svake minute, volumen udahnutog zraka povecava se 30 puta u odnosu na mirovanje (kod pasa 20 puta , a kod ljudi 15 puta). Konji u prirodi cesto biraju mjesta izlozena vjetra. Box sa svojim zatvorenim stranicama i ustajalim zrakom za zdravlje konja je kontraindiciran.
Mentalitet krda, kod konja je vrlo jako izrazen. On je jaci i od potrebe za hranom i od sexualnih potreba. To je, u stvari i razumljivo. Krdo sa vise pripadnika lakse determinira opasnosti od raznih grabezljivaca, 8 glava vidi bolje nego jedna. Oni konji koji su u proslosti davali prednost, recimo hranjenju, i osamljeni pasli travu daleko od sigurnosti krda, vec su davno pojedeni. Njihovih gena vise nema. Konj koji boravi sam ne moze se opustiti, stalno je napet i cesto recimo prekida hranjenje da bi cekirao svoju okolinu.
Navodno je na zapadu zakonom zabranjeno drzanje samo jednog konja, obavezno je uz njega drzati makar kozu. Da bi se konji dobro osjecali dok se drze u boxovima propisani minimum je da se konji medusobno vide, cuju i njuse.Navika uzimanja hrane.
Za konjsku srecu i zdravlje potrebno je osigurati konzumiranje hrane uz neprekidno kretanje, selekciju hrane, dugotrajnu preokupiranost trazenjem i konzumiranjem hrane, kontinuirano uzimanje malih porcija, sa razmakom izmedu obroka ne vecim od 4 sata, mogucnost uzimanja vecih kolicina vode prije i poslije hranjenja.
Postoje stanice za hranjenje u Njemackoj, koje putem odasiljaca na konjskoj ogrlici, svakom konju (zajednicko drzanje konja u modernim "lauf" stalama) prilikom jednog prolaska kroz stanicu "odobre" manje kolicine zobi (od 20 grama na vise). Kada konj pojede svoju dnevnu kolicinu (us put prevali 15 km puta), kompjutor mu vise ne izdaje zob do sljedeceg dana. Navike spavanja i odmaranja.
Predatori se prvo obzderu a onda se zavuku u neku rupu i tamo dugo spavaju (podsjeca li vas to na nesto ... ? ...predatori jedni... )Konji se ponasaju upravo obratno. Nadu neki vjetrom brijani vrhunac i tamo se odmaraju u kratkim pauzama. Prednosti su, lako opaze neprijatelja, manje je insekata i manja je vlaga nego u hladnim kotlinama. Konji u prirodi biraju uvijek ista mjesta za odmor. Ako ih se na nekom takvom mjestu ometa-potjera , vise se na njega ne vracaju. Domaci konji nemaju tu mogucnost izbora.
Zbog toga ih se ne smije uznemiravati na mjestima gdje spavaju. Radnje kao zigosanje i potkivanje, glasna vika i rock muzika i slicno se moraju izvoditi van mjesta na kojima se konji obicno odmaraju. Usput, konji, a narocito arapi navodno vole Mozarta i uz njega se lako opustaju.

tekst preuzet sa stranice: http://mapmf.pmfst.hr

PONAŠANJE KONJA

GOVOR TIJELA

Uz prikladno ponašanje možemo postići da nas konji prihvate kao vođu, kao dominantnu jedinku sa najvećim rangom. Previše popustljive vlasnike sa neadekvatnim autoritetom konji ubrajaju u niži rang, te se tako i ophode prema njima. U ovim slučajevima konj može postati svojeglav, neposlušan i svojim ponašanjem iskazuje činjenicu da je on na poziciji vođe. Samouvjereni, smireni ali odlučni konjari mogu računati na visoku poziciju u hijerarhiji i time poslušne saradnike među konjima. Uvijek je najteže izaći na kraj sa konjima koji su u visokoj poziciji grupe. Treba znati da se silom i grubošću ne može ništa postići. Više ćemo napredovati ako upoznamo forme ponašanja konja i lako prepoznamo date situacije na koje možemo adekvatno reagirati.
Konji svojim pokretima i glasom mogu izraziti mnogo. Govor tela je veoma važna komunikativna forma među ovim velikim četvoronožcima. Moramo provesti puno vremena pored konja i sa konjima da bi i iz najmanjeg pokreta shvatili šta žele, šta misle... Uši, oči, njuška, vrat, glava, noge – pa skoro cijelo tijelo ima neku funkciju u prenošenju informacije. Svaki dio tijela ima karakteristične pokrete preko kojih možemo shvatiti trenutno emotivno ili fizičko stanje našeg ljubimca ili pak konja sa kojim se prvi put susrećemo. Tako vrlo brzo možemo utvrditi da li se jednom konju smije prići ili ne.

Agresivnost, pretnja

Visoko podignut, ispružen vrat, nazad spuštene uši, izbečene oči, nervozno šibanje repom, propinjanjeili ritanje, oštro njištanje.

Uzbuđenost, strah

Visoko podignuta glava, uspravne, napred okrenute uši, širom otvorene oči (vidi se i beonjača), široke nozdrve, uzdignut rep, uzrujano frktanje ili njištanje.

Bijes

Nazad spuštene uši, podignuta usna,ispručena glava, škripanje zubima, uzbuđeno tapkanje nogama, izbacivanje zadnjom nogom, kruženje ili šibanje repom.

Bol

Uznemirenost, znojenje, bolno kruženje očima, grebanje tla prednjom nogom, njištanje, kostrešenje dlake. Česta je pojava da konj legne i grčevito se valja (u slučaju kolike)

Zadovoljstvo

Miran stav glave i tj

20.12.2006., srijeda

KONJ I JA

ODLUČIO SAM NAPRAVIT OVAJ BLOG IZ LJUBAVI PREMA KONJIMA I JAHANJU
JAHANJEM SE BAVIM 1 GODINU I 7 MJESECI