30.12.2007., nedjelja

Holdingu ima tko da piše

Poštovani holdinže!
Vrlo mi je drago da se niskopodni tramvaji renoviraju, parkirne zone šire, smeće odvozi i voda teče u oba smjera. Hvale je vrijedno i korigiranje cijena, koje nerado, ali za naše dobro činiš. Imao bih tek nešto zaželjeti u novoj godini. Toplo se nadam da ćeš u ove blagdanske dane i za moju skromnu želju naći sluha jer ti si i stvoren kako bi nama građanima učinio živote sretnijima. Čuo sam neki dan i gradonačelnika koji je našao toplu riječ za svakoga.
E, baš ti o toplini i pišem. Evo.
Jutrom i za dana toplana piči punim gasom. Punim. Mi koji živimo blizu toplane ponekad dolazimo na bogohulnu misao da su tvoji toplovodi toliko šugavi da unaprijed računaš na velike gubitke kad toplinu šalješ u najdalje domove svojih podanika. Po sistemu, ne može toliko iscurit koliko ti možeš izaslat. Pa onda mi koji živimo blizu tvoje toplane vidimo da šalješ obilato. Ukratko, nama toliko ni ne treba. Malo se glupo osjećamo kad usred zime hodamo u kratkim rukavima plus gasimo radijatore plus luftamo. A nije da je to zbog samokažnjavanja, nismo još do te točke stigli. A nismo ni učenjaci da vršimo opite grijući zrak i golubove.
To bismo još nekako i podnijeli da večerima ne slijedi okrutna odmazda. Ti, holdinže, imaš čudnu naviku da grijanje ugasiš već oko 9 i trideset. Već u 10 naši radijatori postaju izvor hlađenja baš kad u našoj kući svi živnu. Čini se da nisi predvidio da iza 10 postoje tragovi života u metropoli. I što sad da mi nesreće radimo kad navečer krećemo u svoje akcije? Da se ko Rumunji pod Ceausescuom priviknemo na 18 Celzija? Da pišemo i čitamo pod dekicama kao što nas je učio naš prvi vođa? Da palimo logorske vatre u kuhinjama?
Holdinže, molim te da uzmeš ove naše muke u obzir. Uvedi treću smjenu u naše radijatore. Pošalji malo topline u naše domove i iza 10, bar do ponoći. To bih te lijepo molio.
Sad bih polako priveo ovo pismo kraju, iako sam te još par stvarčica htio zamolit. Malo mi se prsti koče, a znaš, u rukavicama mogu stiskat samo diftonge.
Puno te hladnokrvno pozdravljam!



- 00:05 - Komentari (7) - Isprintaj - #

24.12.2007., ponedjeljak

Čestitka

Čitao sam danas Pofukovu kolumnu u Jutarnjem koja me se dojmila. U glavi mi je i moj susjed koji se hrabro nosi s teškom bolešću već puno godina. Podjednako i njegova još hrabrija supruga, dobri duh našeg kata, teta A. Vatrogasac Frane. Moj prijatelj čija mama je u bolnici. Prodavači i prodavačice, blagajnice koje hoće ne na more, nego jednostavno kući.
Prvo svima njima sretan Božić. Svima koji prvo trebaju svladati sve velike i male prepreke za koje ni ne znamo da postoje.
Za sat-dva mi ćemo započeti ukrašavati naš bor i kuhati. Još moramo smisliti neku metodu kako da potajno zamotamo poklone i još potajnije te iste nevješto zamotane poklone stavimo pod bor. Sve manje su pokloni tajnoviti, ali tajne ipak treba ustrajno čuvati. Nećemo biti svi kod kuće pa mislim da ćemo načiniti zajedničku fotografiju i poslati je našoj agentici u Velikom svijetu. Vani sniježi i s našeg balkona se već vidi Bijeli Božić.
E, pa točno to želim i svima vama. Želim vam svima sretan Božić i želim vam, nema veze je li vam Božić važan ili ne, želim vam sve dobro.

- 15:48 - Komentari (7) - Isprintaj - #

23.12.2007., nedjelja

2008 ctd.

Srpanj
Veliki u porazu. Hrvatska je nesretno izgubila finalnu utakmicu prvenstva Europe u nogometu. Ne može se reći da su Talijani bili bolji, čini se da su bili samo mrvicu sretniji takmac. Nikako nismo uspjeli pronaći ključ za talijanski catenaccio, rekao je nakon utakmice ponajbolji u našim redovima, Mladen Petrić. Sami smo si krivi, dometnuo je Robert Kovač, no ne bi sada bilo fer svu krivicu svaljivati na mog brata Niku. Znam da je on želio najbolje, no greške se događaju.

Tour de France. Sva četiri natjecatelja na ovogodišnjem Tour de Franceu pala su na nenajavljenoj doping kontroli. Time je ovogodišnja utrka ostala bez biciklista pa će utrku nastaviti direktori timova u automobilima. Čini se da najslavnija biciklistička utrka na svijetu, Tour de France, upada u omanju krizu.


Karizmatik br. 4. Kako se doznaje iz dobro obaviještenih izvora, zagrebački gradonačelnik Milan Bandić bi uskoro mogao biti primljen u punopravno članstvo Hrvatske udruge karizmatika. Javnosti su već odavno poznate Bandićeve kompetencije te se ova vijest i ne može smatrati iznenađenjem. Na tiskovnoj konferenciji Udruga je izvijestila kako tročlano povjerenstvo u sastavu Braco (predsjednik), vlč. Zlatko Sudac, Miroslav Blažević (članovi) priprema konačno izvješće o stupnju Bandićeve karizmatičnosti. Očekuje se da će Bandić nakon prijema u članstvo obnašati u Udruzi dužnost blagajnika.

Kolovoz
Zenit. Poznati proizvođač satova Zenit promovirao je u Zagrebu novi skupocjeni model ručnog sata „Passion“. Regionalni glasnogovornik tvrtke Zlatko Canjuga izjavio je na promociji kako se radi o dosad neviđenom spoju moderne tehnologije i profinjene elegancije.
Saznaje se da je ovaj novi proizvod namijenjen ciljanoj skupini potrošača koju pretežno čine velmože i suvereni. Na žalost, promociji nije nazočio dr. Ivo Sanader, najizloženije lice glamurozne Zenitove medijske kampanje. Saznaje se da je dr. Sanader ispričao hitnim i neodloživim privatnim obavezama u Veroni.


Kerum. Splitski poduzetnik Željko Kerum objavio je na posebnoj konferenciji za tisak da od 1. listopada kreće proizvodnja u novim pogonima tvornice trikotaže „Nada Dimić“. Podsjećamo čitatelje da je Kerum već do sada uložio 2,3 milijuna kuna u pokretanje proizvodnje u ovoj svojedobno najuglednijoj tekstilnoj kompaniji u regiji.

Luk. U sklopu priprema za pristupanje EU Hrvatski sabor je na redovitom zasjedanju razglabao o Zakonu o luku u prvom čitanju. Saznaje se da će se, počevši od 2009., na tržištu moći prodavati isključivo luk s geografskim porijeklom. Luk će se dijeliti na obični, crveni, srebrenac i kozjak. Prema novom zakonu, glavica luka običnog morat će na ekvatoru imati opseg između 8 i 9 cm., a na poprečnom presjeku trebat će biti blago ovlažena i tjerati suze na oči.


Rujan
Ispit zrelosti. Ministarstvo obrazovanja objavilo je da se ipak odustaje od projekta državne mature. Na posebno upriličenoj konferenciji za tisak risk manager ministarstva mr. Anto Đapić je izjavio da je tako odlučeno nakon što su se na tajnom glasovanju ravnatelji svih srednjih škola u RH golemom većinom glasova izjasnili „protiv“.

Predsjednička kampanja. Iz ureda predsjedničkog kandidata dr. Slavena Letice javljaju da dr. Letica službeno otpočinje svoju predsjedničku kampanju 1. prosinca o.g. Dr. Letica tijekom kampanje namjerava, jašući na grlu „Belupo“ obići sva naseljena mjesta u Hrvatskoj i BiH.

Ima i toga. Vrhovni sud RH odbacio je žalbu Zmage Jelinčiča na odluku Upravnog suda da mu se uskrati politički azil u Hrvatskoj. U kuloarima se saznaje da je suce osobito razjarila Jelinčičeva izjava kojom se on implicitno uspoređuje s prvim predsjednikom RH tvrdeći da nije tako strašno koristiti stočne prispodobe u političkom djelovanju.

Sherlock Holmes. Regionalni upravitelj Interpola Ivica Kirin uručio je našem MUP-u specijalno priznanje „Sherlock Holmes“ za najsofisticiraniji pristup borbi protiv organiziranog kriminala. Mupovci su ovo priznanje zaslužili krajnje lukavim kodnim imenima tajnih operacija koja su bila toliko enigmatična da čak ni policijski operativci na terenu nisu znali protiv koga se bore. Samo zahvaljujući neviđenom lukavstvu policije neke krucijalne operacije provedene su u potpunoj konspiraciji. Podsjetimo se najuspješnijih enigmatskih uzleta naše policijske misli: „Gruntovčani“ (uvođenje reda u Zg gruntovnici), „Kum“ (razbijanje međimurske mafije), „Koeficijent“ (munjeviti rat protiv kladioničarske nemani). Čestitamo!

Listopad
Novi semafori. Zagrebački holding je s ponosom objavio uvođenje nove generacije prometnih semafora u grad. Novi semafori su opremljeni malim displejem na zelenom svjetlu na kojem se vrti countdown javljajući vozačima koliko sekundi će zeleno još potrajati. Predobro! Ajde da i Holding zasluži čestitke. Čestitamo!

Bolonja. Zagrebačko sveučilište je objavilo nova pravila po kojima se upis na diplomske studije može obaviti ne samo u ranije predviđenom terminu u rujnu, već i inače. Ovaj vrlo liberalni pristup predviđa da se na diplomske studije mogu upisati svi koji steknu bakalaureat tokom akademske godine, ma u kojem trenutku. Na taj način Sveučilište čini golemi iskorak prema toliko željenom društvu znanja. Odluka je motivirana potrebom za većom efikasnošću i boljom suradnjom sa studentima. Kako će se u studije uključiti oni koji se upišu u prosincu, veljači ili svibnju, u to Rektorat ne želi ulaziti. Na članicama Sveučilišta je da svojom kreativnošću daju obol izgradnji nove Hrvatske.

Tko kaže da su tiskovine u krizi? Na jučerašnjoj multimedijalnoj prezentaciji redakcija časopisa „My Shopping“ je ponosno objavila podatke prema kojima je ovaj megapopularni časopis postao najprodavanija tiskovina u Hrvatskoj. Usput je redakcija obznanila da je podigla ustavnu tužbu protiv grupe studenata FER-a koji su, onako iz čiste zabave, dizajnirali video igru „My Shopping“ u realnom vremenu, s vjernom simulacijom najpopularnijih prodajnih centara, glamuroznim prodavačicama i samopopunjavajućim novčanicima. Igra je u nepuna dva tjedna postala pravi hit. Nije ni čudo: sjediš doma naoružan mišem i tipkovnicom a možeš baš sve: gledaš izloge, raspituješ se o novim kolekcijama jesen/zima, zapričavaš prodavačice, kupuješ i skupljaš nagradne bodove. Plus, kao u Americi; kupljenu robu možeš vratiti bez navođenja posebnog razloga. Dodatna pogodnost: sve to možeš činiti i nedjeljom. Uvaženi ustavni ekspert dr. Smiljko Sokol drži da bi ova tužba mogla proći jer se evidentno radi o podrivanju ustavnog poretka.

Bučino ulje. Na zagrebačkom velesajmu otvorena je svehrvatska izložba bučinih ulja. Gastroekspert Jutarnjeg lista Davor Butković izjavio je u ekskluzivnom intervjuu časopisu „MojeUlje“ da je dominacija maslinovih ulja definitivno za nama. Ugostitelji koji drže do sebe morali bi konačno shvatiti da je ono što razlikuje vrhunske restorane od onih korektnih ponuda od barem tri krucijalne sorte bučinih ulja. Butković smatra da se najbolja ulja dobivaju od autohtonih sorti „Bunjištarka“, „Koštunica“ i „Nedomišlje“.

Studeni
Clinton. Hillary Clinton, novoizabrana predsjednica SAD, izjavila je kako se njezin suprug namjerava baviti isključivo protokolarnim zadaćama i humanitarnim radom i to podalje od Ovalnog ureda.

Zagrebu prijeti oduzimanje domaćinstva SP u rukometu. Nakon urušavanja dva nosiva zida zagrebačke Arene i sudskog naloga za obustavu daljnjih radova na gradilištu, novi udarac za organizatore stiže iz centrale IHF-a. Na sutrašnjem sastanku izvršnog komiteta IHF-a očekuje se konačna odluka o zemlji-domaćinu predstojećeg prvenstva svijeta. Iz izvora bliskih ekspertoj komisiji Ministarstva graditeljstva saznajemo da je najvjerojatniji uzrok urušavanja Arene korištenje trule armature koju je izvođač radova po povlaštenoj cijeni otkupljivao od Nove bolnice u izgradnji. Gradonačelnik Zagreba je istaknuo da je ipak mnogo bolje da se urušila Arena nego bolnica. Na upit hoće li se bolnica ikad dovršiti, Bandić je odgovorio da neće. Glasnogovornik Zg Holdinga Nenad Ivanković je dodao kako će građani koji su uplaćivali samodoprinos za bolnicu biti obeštećeni dionicama Zagrebparkinga d.d.

Kuća. Na posebnoj konferenciji za tisak RTL televizija je objavila kako će natjecatelji u ovogodišnjem Big Brother natjecanju biti isključivo zvijezde naše estrade i druge medijski eksponirane osobe. Ova poslastica za gledatelje vjerojatno će pomoći novom uzletu nekad omiljenog serijala. Do sada su svoj pristanak na boravak u Kući dali Dikan Radeljak, Siniša Vuco, Zdravko Mamić, Snježana Mehun, Lana Pavić i Antun Vrdoljak. Organizatori napominju kako već imaju i potvrdu sudjelovanja specijalne zvijezde iznenađenja. U javnosti se špekulira s imenima Jelene Veljače i Paris Hilton. Na kladionicama zasad bolje stoji Veljača s koeficijentom 1.8.

Rok end rol. U sklopu ujednačavanja našeg zakonodavstva s pravnom stečevinom EU, 29. studenog je stupio na snagu Zakon o zabrani kolinja. Zakon su na prigodnoj svečanosti predstavili tajnik Ministarstva poljoprivrede Petar Čobanković i Brigitte Bardot. Građani s pravom pitaju kome su potrebne ovakve medijske ekstravagancije dok zemlja, doslovno, gori. Val prosvjeda koji su po prvi puta nakon rata ujedinili sjevernu i južnu Hrvatsku, blokirao je život u zemlji. Čini se da su najbolje organizirani prosvjednici u Slavoniji. U kriznom stožeru u Čepinu središnji prosvjedni odbor održava tiskovne konferencije svaka dva sata dajući najsvježije izvještaja s terena. Saznaje se da je u svakom selu organizirana mjesna straža. Pripadnici ovih postrojbi vezani su lancima i fizički brane policiji pristup do pajceka. Općenarodno veselje nastupilo je u Andrijevcima kad je kompletna policijska postrojba odbacila značke i pridružila se prosvjednicima. Jednako žestoko (iako, čini se malo manje organizirano) bore se i Zagorci. Mjesne straže naoružane su vilama i motokultivatorima, a pučanstvo policijske ophodnje gađa hladetinom i krvavicama. Radio 101 i blog.hr sutra će u Zagrebu organizirati središnji prosvjed na glavnom zagrebačkom trgu. Organizatori se nadaju da će skupu nazočiti barem 300 000 građana iz cijele Hrvatske.

Prosinac
Rješenje na pomolu. Predsjednik središnjeg državnog prosvjednog odbora Petar Čobanković izjvio je kako ima naznaka da će Vlada ipak popustiti. U međuvremenu prosvjedima na terenu pridružili se iz solidarnosti i kolege farmeri iz Mađarske i Vojvodine. Na izvanrednoj zatvorenoj sjednici Vlade RH Dr. Ivo Sanader će predložiti izmjene i dopune Zakona o zabrani kolinja. Saznaje se da je presudna pomoć stigla iz središta EU. U pripremi je, naime, dokument kojim bi se Hrvatskoj dozvolilo da neometano nastavi s narodnim običajem svinjokolje u prijelaznom periodu od 16 godina.

Konačno. Stanari Kupske ulice u Zagrebu konačno su obeštećeni. U siječnju iduće godine počet će se s isplatom odšteta. Sredstva su osigurali HEP, Vlada RH i Zagrebparking.

Izbjegnut diplomatski rat s Austrijom. Nakon snažnog pritiska austrijske diplomacije Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta odlučilo je povući Zakon o izmjeni školskog kalendara. Podsjećamo da je sporna bila odredba prema kojoj bi nastava nakon božićnih praznika započela već 2. siječnja. Posljedice takve odluke bile bi vrlo bolne po austrijsku turističku zajednicu i definitivno bi izbrisale iz austrijske turističke ponude tradicionalni „hrvatski tjedan“. Udruga roditelja s oduševljenjem je primila ovu vijest. Odluku je pozdravio i austrijski parlament. Risk manager ministarstva mr. Anto Đapić priznao je na tiskovnoj konferenciji da je spomenuta odredba novog zakona vrlo vjerojatno bila rizična. Saznaje se da će sektor za upravljanje rizikom pri MZOS-u preuzeti bivša ministrica Ljilja Vokić, dok će mr. Đapić biti imenovan novim državnim tajnikom za znanost.

Tihi dan. Mercedes, Toshiba i Adidas u suradnji s Udrugom za zaštitu građana proveli su konačno u djelo „Dan bez reklama“. S veseljem čekamo Badnjak, dan kad ćemo biti pošteđeni od keš-end-keri poziva da skupljamo nagradne bodove kupovinom kanadske šindre, laminata, deterdženata i bioaktiva. Od odredbe o zabrani reklamiranja bit će izuzete internetske stranice jer ih je nemoguće kontrolirati i agenti koji pod našim balkonima uzvikuju KRUMPIIIIIIRA jer oni čine dio naše tradicije.

Bilo je i vrijeme! Nakon gotovo desetomjesečne stanke euklid.blog.hr je opet postao aktivan.

- 13:57 - Komentari (3) - Isprintaj - #

16.12.2007., nedjelja

2008

Siječanj
Most. U sklopu pregovora o sastavu nove vlade dr. Ivo Sanader se obvezao da će, ukoliko dobije novi mandat, potaknuti izgradnju mosta Pelješac-Neum. Idejni projekt za most je već izradio dr. Jure Radić. Dr. Dragan Primorac, nositelj liste HDZ-a za XI izbornu jedinicu izjavio je kako će se realizacijom ovog pothvata ostvariti naš vjekovni san – izgradnja mosta između domovinske i iseljene Hrvatske.
Snježni kralj. U Zagrebu je okončano natjecanje u slalomu u okviru Svjetskog kupa za m. i ž. Glasnogovornik Zagrebačkog holdinga Nenad Ivanković izjavio je kako su kamioni Čistoće već spremni da sutra započnu s vraćanjem snijega koji je specijalno za ovu priliku dopremljen na Sljeme iz Bosne. Bosanski snijeg je prema Ivankovićevim riječima prvorazredan pa se razmišlja o sklapanju trogodišnjeg ugovora s iznajmljivačem Jahorina d.d. Najam snijega sufinancirat će Nanbudo institut i korekcija cijena komunalnih naknada u Zagrebu.
Luka i Davor. Nakon kratkih i jasnih pregovora Luka Modrić je postao igračem FC Chelsea. Saznaje se da transfer bio težak 20+1 milijun eura. Onaj dodatni 1 namijenjen je izgradnji osnovne škole i dječje ambulante u Davoru. Tako je, naime, odlučio vlasnik FC Chelsea, ruski poduzetnik R.A., ganut izjavom najslavnijeg rođenog Davorčanina, Ivice Olića.
TV novinar godine. Golemom većinom glasova gledatelja za TV novinara godine izabran je Denis Latin. Čestitamo!

Veljača
ZERP. U zajedničkoj izjavi predsjednici HDZ-a i SDP-a dr. Ivo Sanader i Zoran Milanović izvijestili su kako su postigli suglasnost oko odgode primjene odluke da se primijeni odgoda primjene ZERP-a. Saznaje se da će primjena ZERP-a najvjerojatnije započeti 2011.
IQ. Kako bi otklonio sumnje koje dolaze iz krugova bliskih međunarodnoj IQ asocijaciji u ispravnost nedavno utvrđenog vlastitog mu IQ, Zdravko Mamić je odlučio podvrći se još jednom ibertestiranju u Londonu. Odlučeno je da ga na put u London ne prati tajnik HNS Vlatko Marković zbog mogućih nesporazuma s aerodromskim službama. Prije odlaska u ovu neizvjesnu misiju Mamić je održao konferenciju za tisak. Na pitanje kako momčad proživljava ovu njegovu kalvariju, Mamić je izjavio: "Igrači Dinama su ponosni na mene. I moj brat Zoran, također!
Gastro. Gastroekspert Jutarnjeg lista Davor Butković objavio je nadahnuti esej o čušpajzu od poriluka koji mu je bio ponuđen u zagrebačkom restoranu «Zemlja», novoj omiljenoj destinaciji naših gastrogurua. Dajmo riječ samom Butkoviću: «Čušpajz od poriluka je uravnoteženo, čak i harmonično jelo čvrstog tijela i iskričavog retrookusa. Plijeni i svojim izgledom kojim dominiraju pastelne boje i nemirna topologija. Veličanstven, a gotovo bi se moglo reći i korektan obrok!» Ostaje vidjeti hoće li «Zemlja» s porilukom i inim tradicionalnim jelima ući i u srca naše korporacijske elite.
Novi pothvat u Zagrebu. Gradonačelnik M. Bandić svečano je otvorio početak radova na postavljanju podnog grijanja na glavnom zagrebačkom trgu. Radovi bi trebali biti dovršeni do konca listopada. Investitor su građani Zagreba, a izvođač radova renomirana tvrka Nanbudo d.o.o. Svečanost su uveličali Žak Houdek, 4 asa, Lampaši i brojne druge zvijezde naše estrade.

Ožujak
Financijski kutak. Zbog kosovske krize financijsko tržište u regiji i dalje opada. I naši investicijski fondovi bilježe značajne gubitke. Ipak, kako javlja beogradski dopisnik Jutarnjeg lista Miroslav Lazanski, razloga za paniku još uvijek nema.
HSU se oporavlja. Mate Granić je nedavno pristupio Hrvatskoj stranci umirovljenika. Nakon što Glavni odbor IDS-a nije potvrdio Granićevu pristupnicu ovoj regionalnoj stranci (pismo namjere o izgradnji vikendice u Istri što je Granić naveo kao dokaz svoje pripadnosti ideji regionalizma nije se moglo uzeti kao valjani argument), Granić je svoju budućnost odlučio vezati uz HSU. Očekuje se da će u narednim mjesecima Granić pripomoći najavljenom rebrandingu ove stranke.
Međunarodna politika. Predsjednici Vladimir Putin i Hugo Chavez pružili su si uzajamnu potporu u nastojanju da doživotno ostanu na svojim funkcijama. Savjetnici ruskog predsjednika Putina sa zanimanjem su proučili neke ustavne modele koje su dizajnirali venecuelski ustavni eksperti. Na zajedničkoj konferenciji za tisak Putin i Chavez su izjavili kako u međusobnim odnosima dviju zemalja neriješenih pitanja nema.
Ala, ala. Na mega turneju po Hrvatskoj u organizaciji menadžerske tvrtke D. Šoše krenuo je Sejo Kalač. Turneja je započela velikim koncertima u Vinkovcima, Ivaniću te u zagrebačkom Domu sportova. Zbog nezapamćenog interesa publike pripremaju se još dva zagrebačka koncerta. Kalačeva uspješnica Ala, ala doživljava novi uzlet na hrvatskim top-listama.

Travanj
Štrajk. Nakon Branimira Glavaša i Vice Vukojevića i bivši osječki gradonačelnik Zlatko Kramarić započeo je štrajk glađu. Na ovaj očajnički potez Kramarić se odlučio u znak protesta zbog medijske blokade kojoj je, kako kaže, izložen zadnjih mjeseci. O njemu je objavljen samo jedan novinski napis, a i taj bolje da nije jer se u njemu Kramarića prikazuje kao osobu koja uvijek izbjegne platiti piće u birtiji. Kramarić će gladovati do daljnjega. Glas Slavonije je reagirao profesionalno te je kao stalnu rubriku na predzadnjoj stranici, uz TV program, prognozu vremena i izvješće o biometeorološkim prilikama, uveo i dnevni prehrambeni bilten trojice isposnika.
Mineralna. Gradonačelnik Bandić je čovjek od riječi. Kako je i obećao, zagrebački vodovod je započeo s flaširanjem pitke vode. Zagrebačka voda prodaje se pod imenom "DomPeriNjom", košta svega 3,99 po bočici i marketinški stručnjaci predviđaju joj blistavu tržišnu budućnost. DomPeriNjom je malo masnija i nešto teža voda, specifičnog okusa, osobito bogata teškim metalima.
Blago nama. Javnobilježničke usluge su porasle 24%. Javnobilježnička komora ovo poskupljenje pravda znatnim povećanjem ulaznih troškova zbog kojih su mnogi javni bilježnici bili gotovo primorani staviti ključ u bravu.
Dubrovnik. Na Pilama je instaliran pješački semafor, prvi takve vrste u svijetu. Semafor je dizajniran poput onih na ulazima u javne garaže. U svakom trenutku na displeju se može očitati koliko je još slobodnih mjesta u Gradu. U trenucima dok smo intervjuirali dubrovačku gradonačelnicu Dubravku Šuicu, broj slobodnih mjesta u Gradu je varirao između 2 i 8. Dan ranije, u samo dva navrata, jednom 6 minuta, a drugi puta nepune 2 minute, na semaforu je bilo crveno. Gradonačelnica Šuica kaže da su u tim trenucima turisti bili vrlo kooperativni.


Svibanj

Galileo. Sveti otac Bendikt XVI objavio je da će se uskoro, najvjerojatnije početkom 2010., početi s obnovom inkvizicijskog postupka protiv Galilea. Vjeruje se da će se u novom postupku ustanoviti neki novi olakotni momenti u korist nesretnog učenjaka.
Grand Slam. Roger Federer je pobijedio na međunarodnom prvenstvu Francuske koje se održava na terenima Rolland Garosa i time konačno osvojio Grand Slam. Podsjećamo da je Federer prvi igrač kojem je uspio ovaj pothvat u modernoj eri. Na prigodnoj svečanosti Federeru su priznanje odali i njegovi manje uspješni prethodnici J.C., B.B., J.McE., I.L., M.W., S.E., B.B., A.A. i P.S.
Pjesma Eurovizije. Hrvatska je pobijedila na natječaju za Pjesmu Eurovizije ostvarivši rekordan broj glasova. Naši predstavnici Jasna Zlokić i 1/2$ izjavili su kako su presretni zbog pobjede te kako se nadaju dobrom nastupu i na interkontinentalnom natjecanju na kojem će predstavljati Europu.

Lipanj
Azra. Trijumfalnom serijom koncerata održanih u atriju SC-a u Zagrebu na našu glazbenu scenu se vratio Branimir Štulić. Euforična publika dan za danom je blokirala promet u Savskoj ulici tako da su ZET-ovi radnici iskoristili priliku da konačno poprave tramvajske vodove na podvožnjaku kod SC-a. Dan za danom novinari svih medija Johnnyja su oblijetali sa samo jednim pitanjem: zašto se vratio i je li mu bilo teško donijeti takvu odluku. Evo što je Johnny izjavio ekskluzivno za euklid.blog.hr: "A šta da radim?!"
Trajekt. Ministar prometa i veza Damir Polančec jučer se kao prvi putnik svečano ukracao na trajekt Ruđer Bošković koji će dnevno prometovati na stalnoj sezonskoj liniji Lošinj-Brač-Hvar-Lošinj. Dva puta na tjedan Ruđer Bošković će ploviti rutom Lošinj-Vis-Hvar-Brač-Lošinj. Ministar Polančec je naglasio da će Vlada RH subvencionirati ovu liniju te time osigurati da cijene karata ostanu u razumnim granicama.
Kina objavila rat falsifikatorima. Organizatori olimpijskih igara koje će se održati u kolovozu u Beijingu suočeni su s pravom najezdom falsificiranih olimpijskih suvenira. Prodaja službenih suvenira Olimpijskih igara (maskote, majice, ručnici, japanke (koje se u kini zovu šangajke), kape, stolnoteniski reketi, etc) trebala je organizatorima donijeti značajan prihod i namaknuti šestinu troškova organizacije Igara. Na žalost, tržište su preplavili jeftini falsifikati i prodaja oficijelnih suvenira sve više liči na fijasko. Organizatori su ogorčeni na golemu i predobro organiziranu mrežu falsifikatora koji su, bez iznimke, svoju proizvodnju organizirali upravo u Kini.
Sjena nad trijumfom. Hrvatska nogometna reprezentacija pobijedila je reprezentaciju Njemačke rezultatom 3:1 u sjajnoj nogometnoj predstavi u Klagenfurtu u okviru Europskog nogometnog prvenstva. Strijelci za našu momčad bili su Modrić, Šimunić i Kranjčar, dok je počasni gol za Manschaft postigao Klose. Oduševljeni izbornik Bilić igračima je dao slobodan dan koji su oni iskoristili za posjet koncertu Mile Kitića u Stuttgartu. Koncert su posjetili svi naši igrači i stručno vodstvo reprezentacije s izuzetkom dvije omanje grupice crnih ovaca. Prvu su činili Srna, Olić i Balaban koji su za svaki slučaj ostali u Srninoj sobi pratiti radio prijenos koncerta. Drugu grupicu apstinenata činili su Niko Kranjčar, pričuvni vratar Georg Koch i izbornik Slaven Bilić. I dok je odluka Srne, Olića i Balabana mudra samozaštitna mjera, postupak Bilića, Kocha i Kranjčara teško je razumjeti. Do zaključenja ovog izdanja nismo uspjeli doznati razloge takvog očitog i, nepotrebno je reći, štetnog narušavanja zajedništva u našem taboru.

...

Nastavit će se.

- 01:45 - Komentari (16) - Isprintaj - #

06.12.2007., četvrtak

Škola

Piše jučer Jutarnji o "alarmantnim rezultatima" OECD-ovog istraživanja zvanog PISA projekt provedenog u Hrvatakoj. Hrvatska je lani prvi puta sudjelovala u istraživanju i na razočaranje svih aktera – organizatora, administratora, profesora i đaka – rezultati su bili loši. Kaže novinarka Jutarnjeg Ivana Kalogjera-Brkić da je najveće iznenađenje loš rezultat iz matematike jer smo mislili da su naši đaci u matematici u svjetskom vrhu (!?). No, da ne biste mislili da je samo matematika kriva, podjednako je loše bilo i u jeziku i prirodoslovlju.
U sjeni nedavnog štrajka, HNOS-a i pametnih ploča, dobili smo prvi nezavisni nalaz o našem školstvu. O tome se ne smije šutjeti.

PISA projekt
Program for International Students Assessment je OECD-ov projekt koji se provodi u 60-tak zemalja. Cilj mu je mjeriti i promatrati matematičku, prirodoslovnu i čitalačku pismenost petnaestogodišnjaka. Ispituju se petnaestogodišnjaci s namjerom da se zapravo ocijeni osnovnoškolske sustave jer se u većini zemalja u toj dobi završilo obavezno obrazovanje. Ispituje se pismenost, a ne kvantum znanja jednostavno zato što su programi različiti; na taj način se dobiveni rezultati mogu smislenije uspoređivati. Što je pismenost?
Pustimo definicije. Bolje je pogledati primjer. Recimo iz matematike, na primjer iz množenja i dijeljenja. Evo kako bi mogao izgledati zadatak:

Prosječna cijena 10 promatranih proizvoda u nekom dućanu iznosila je 12 kuna. Ako je 4 od tih proizvoda poskupjelo za po 1 kunu, odredite novu prosječnu cijenu tih 10 proizvoda.

Odgovori naših đaka na takva i slična pitanja su bili preloši. Takvi da, ako ostanemo kod prethodnog primjera, bjelodano pokazuju kako većina ispitane populacije koncept srednje vrijednosti/prosjeka nimalo ne razumije. Pritom je zgodno primijetiti dvije stvari. Prvo, kad našu djecu pitate s koliko su prošli razred, oni kao iz topa odgovaraju (bar je tako u Zagrebu) s "pet-nula" ili "četiri-osam". Pouka: drugi puta kad dobijete "četiri-osam" odgovor izvolite ih pitati da vam to malo pojasne. One koji su prošli s "pet-nula" pitajte s koliko bi prošli da su slučajno dobili četvorku, npr iz glazbenog. Drugo, ispitani uzorak nipošto nije bio reprezentativan. Pokazalo se da čak 82% ispitanika ima vlastitu sobu, njih 85% ima i vlastito računalo, a 36% dolazi iz obitelji koje posjeduju bar 2 automobila.

Evo sad rezultata. Naši testirani učenici su ostvarili rezultate poprilično ispod OECD prosjeka. Znatno lošije od najboljih (bravo, Finci!). Za najboljima zaostajemo za više od 12 postotnih poena u jeziku i prirodosljovlju, u matematici i za više od 15.
Je li to iznenađenje? Kako za koga. Ne zaboravite rezultate nacionalnih testova, osobito iz matematike. Još je i sad nejasno hoćemo li nešto popravljati ili ćemo matematiku naprosto izbaciti s liste obaveznih predmeta na budućoj državnoj maturi (tako da nam rezultati ipak ispadnu bolji). No, nije poanta ove priče u matematici. Stvar je žalosno dublja. Naši će đaci upiti bezbroj važnih i prevažnih, korisnih i besmislenih informacija. Ako ih te informacije sutra pitate, dobit ćete ih u velikoj mjeri natrag (prekosutra više ne). Samo ih nipošto nemojte pitati da razmisle, povežu, objasne.
Zašto je tako? Idemo vidjeti što koga ide; probat ću najkraće što mogu i bez zanovijetanja.

Osnovna škola
Mislim da temeljni problem zaista nastaje već u osnovnoj školi. Ne samo zato što je osnovna i obavezna za sve. Puno je pažnje usmjereno na srednje škole i na napredna znanja ("bez kojih nećemo moći u 21. stoljeće"). Ali prava i nepopravljiva šteta nastane već u osnovnoj školi. Ne samo sadržajna kao npr. u matematici koja je po svojoj prirodi kumulativna pa poslije zaostaci samo rastu ako nikad nisi naučio izračunati postotak ili površinu trokuta. Nego nepopravljiva šteta nastane i u odnosima, stavovima i shvaćanju škole.
Inflacija ocjena je potpuna, a sustav vrijednost se urušava kao Nada Dimić. Moralna i materijalna vrijednost znanja gotovo da ne postoji. Moralna i materijalna vrijednost učenja ne da ne postoji, nego zvuči ridikulozno, otprilike poput pionirske zakletve. Sad tome još dodajte sve rezigniranije i, bojim se, sve lošije profesore.

Programi
Fer je reći da za sve što ovdje ne štima ministarstvo nije jedini krivac. Možda ovdje akademska zajednica snosi i veći dio krivice. Programi su pretrpani, a njihovi tvorci i autori udžbenika nemaju mjere. Ja ne mislim da djeca još uvijek trebaju učiti da je zemlja ravna ploča. No, nema niti potrebe niti je moguće da djeca nauče sve što postoji. Siguran sam da djeca danas uče i dvadesetak posto sadržaja više od njihovih roditelja. Danas je beskonačno više činjenica koje se utrpavaju u programe. To je more činjenica i ocean informacija. Znaju li onda naši klinci više biologije ili zemljopisa od nas? Bolje? Kvalitetnije? Jesu li spremniji za nastavak školovanja?
Osvrnite se oko sebe, pitajte prijatelje koji rade u srednjim školama i na fakultetima. Konačno, i rezultati ispitivanja u okviru PISA projekta nešto govore.
Klinci s 12 ili 14 godina mogli bi i telefonski imenik naučiti napamet. Ako bi im to bilo važno. No to nikome ne treba. Ja bih unaprijed potpisao da se sadržaji smanje za četvrtinu, ali da onda o one preostale tri četvrtine đake smijemo i moramo tražiti da razmisle, da razumiju, da povezuju, da znaju što gdje spada, što čemu služi i kako da sami kopaju dalje.
Količina znanja i informacija raste eksponencijalno. Ako netko misli da istim tempom treba širiti školske programe, unaprijed je izgubio utrku. A jeste li neki dan vidjeli neke od prijedloga pitanja za državnu maturu? Pretrpavanje informacijama ima i pogubniji efekt. Ne samo što klinci neće to more podataka nikad naučiti, nego ih takva škola uči da postanu potrošači. Doslovno.

Djeca
Objektivno, đaci zaista nisu odgovorni ako im mi sami ne dokažemo da je učenje važno. U stvari, mi odrasli im to možda i govorimo, ali se svi zajedno ponašamo možda ne baš suprotno, ali sigurno drugačije.
To im govore i nastavnici, no ni oni nisu što su nekad bili.
Nekad su naše škole bile dobre, tu se više manje svi slažu. Jedino možda nismo bili dovoljno svjesni da se njihov uspjeh temeljio na dvije prilično austrougarske zasade: disciplini i drilu. Danas je drugo vrijemo i đaci zaista ne trebaju (niti smiju) bespogovorno vjerovati autoritetima. Ne može se više niti graditi na slijepom drilu. Samo nije izlaz ni u tome da se odustane od elementarne discipline i elementarnog napora. Ministarstvo tome daje fini doprinos: iz njega je došla parola "do znanja bez muke". Ako nema discipline i napora, ako nema stvarnog poštovanja za nastavnike i stvarnog interesa da se nešto shvati, što je ostalo? Ostalo je bjesomučno iskamčivanje ocjena jer ocjene se jedine negdje broje. Traže se petice i četvorke "za prosjek". I dobivaju se petice. More petica. Ne samo da škola uči djecu da budu potrošači, nego ih uči da se kupovati može i bez platežnih pokrića. Na javni dug.

Odrasli
U školama rade živi ljudi. Onoliko sposobni i voljni za taj posao koliko to odredi omjer njihovih sposobnosti i socijalne/privatne sastisfakcije. U brojniku imate novac+ugled+socijalne benefite, u nazivniku talent+obrazovanje+uloženi trud. Već dugo ljudi s istim nazivnikom na gotovo svakom drugom radnom mjestu pronađu prilično veći brojnik. Zašto da se onda daju u učitelje? To što su danas nastavnici manje sposobni, manje radišni, manje entuzijastični nego prije nije izbor pojedinca. To je proces koji je impliciran sustavom vrijednosti.
Valjani ministar i vrijedno ministarstvo mogli bi tu ponešto pomoći. Ali neće pomoći ako se ne progovori o stvarnim uzrocima. HNOS, informatička oprema, pametne ploče, problem riješiti neće. Prije to liči kao na kupovanje alibija. Kao kad roditelji ne mare za potomke pa se onda otkupljuju kupovinom skupih poklona. Ne pokušavam tvrditi da informatička oprema ne treba. No ona spada u tehničku podršku, ne u sadržaj.
Naravno, nije samo do ministarstva. Stvarni problem je u svima nama i u tome što stvarno, onako baš stvarno, mislimo o školi. U onome koliko stvarno vjerujemo u vrijednost znanja. Evo baš sad pregovaraju Sanader, Adlešić i Friščić. Otvorili su mnoga poglavlja: NATO, ZERP, seljake, otkupne cijene uljane repice, brodograditelje, ceste, 0 promila, zaštićene svjedoke i nezaštićene građane, skoro sve što postoji. Nisam siguran da je škola jedno od tih poglavlja. Tko će otvoriti školu?

- 23:54 - Komentari (40) - Isprintaj - #

02.12.2007., nedjelja

D'Hondt

Često se čuje kako je D'Hondtova metoda onaj glavni i presudni uzrok postizbornih nelogičnosti i nepravdi. Kaže se da upravo zbog nje propadaju glasovi birača malih stranaka i pribrajaju se u crvenima ili plavima. Pa se onda zaključuje da nije dobro glasati za male stranke jer da će onda D'Hondt svaki takav glas preusmjeriti izbornim pobjednicima.
Evo malog pokušaja da se stvar demistificira i da se vidi što se zaista događa.
Što je D'Hondtova metoda? Čemu služi? Kakve efekte polučuje? Treba li je odbaciti? Korigirati?

Na početku treba naglasiti da je D'Hondtovu metodu kao i bilo koju drugu metodu zaokruživanja nemoguće ocijeniti samu po sebi. Tek u kombinaciji s drugim elementima od kojih su najvažniji visina izbornog praga (ako postoji) i broj mandata po izbornoj jedinici diskusija postaje potpuna. Zato predlažem da se ovdje držimo postojećeg izbornog zakona: svaka naša regularna izborna jedinica delegira po 14 zastupnika u parlament, a prag je 5%.
Obje ove odredbe treba temeljito preispitati (za što se zalažu i Puhovski i Kregar u članku u jučerašnjem Magazinu Jutarnjeg lista), no to je već druga tema.

1. Zagrijavanje
Promotrimo jednu izbornu jedinicu koja šalje u Sabor 14 delegata.
Primjer 1.
Recimo da se nudi 14 stranačkih lista te da se na biralištu pojavilo 14 glasača. Neka je svatko zaokružio drugačije od ostalih. Rezultat je evidentan i zdravorazumski i po svakoj metodologiji: svaka će lista/stranka dobiti po 1 mandat.
Primjer 2.
Uzmimo sada da je bilo 28 lista i da su glasale 42 osobe. Neka su stranke pod red.br. 1-14
dobile po 2 glasa, one pod red.br. 15-28 po 1 glas. I matematika i zdrav razum kažu da u Sabor ide po 1 kandidat sa svake od lista 1-14. I D'Hondt se slaže. Ako ste glasali za stranke 15-28 vaš glas je "propao". Tobože je kriv D'Hondt. Nije.
Primjer 3.
Uzmimo opet 28 stranačkih lista, ali 7 glasača više, ukupno njih 49. Neka su stranke 1-7 dobile po 3 glasa, stranke 8-14 po 2 glasa, a stranke 15-28 opet po 1 glas. Što ćemo sada? Čini se na prvi pogled da treba provesti nekakvo zaokruživanje. No, pogledajte postotke: stranke 8-14 su osvojile samo po 4.08% glasova pa nisu prešle izborni prag. One pod red. br. 15-28 pogotovo. Rezultat je onda jasan: svaka od stranaka 1-7 dobiva po dva mandata. Glasovi stranaka 8-14, a pogotovo 15-28 su propali i “otišli” k izbornim pobjednicima. D’Hondta tu nema ni na horizontu.

Zaključak br. 1. Glasovi birača premalih stranaka uvijek propadnu. Možete reći da su se pretočili u mandate velikih, ako baš želite. To je tako uvijek. Čak i ako ne bi bilo izbornog praga (a pogotovo s njim). Imate li na rapolaganju 14 mandata, a barem 15 stranačkih lista na meniju, netko mora ostati kratkih rukava.

Pravo pitanje glasi: kad uzmemo u obzir samo one liste/stranke koje su prešle izborni prag, kako ćemo njihove izborne rezultate preračunati u mandate. Vrlo vjerojatno će se morati provesti neko zaokruživanje. Ako bi npr. prag prešle samo dvije stranke pa ako jednostavnim proporcionalnim računom izađe da jednoj pripada 7,5 mandata, a drugoj 6,5 mandata onda moramo odlučiti hoće li konačni rezltat biti 8:6 ili 7:7. Kako god da odlučimo nije u redu tvrditi da su glasovi onih koji nisu prešli prag otišli izbornim pobjednicima.
Sad nastupa D’Hondt. A D’Hondt je naštiman tako da pogoduje većima. U principu, u ovakvoj izbornoj situaciji D’Hondt će presuditi 8:6.

2. Izborni prag
Naš izborni prag iznosi 5%. Smisao je očit: želi se eliminirati sve avanturiste i hohštaplere kao i sve one koji čak ni svoje familije ne mogu uvjeriti da trebaju glasati za njih. Meni se čini da je dobro da postoji izborni prag. Beskrajno važnije i suptilnije pitanje je određivanje visine izbornog praga. Dignemo li prag na 15% odmah dospijevamo u crveno/plavo (ili, po američki, u slon/magarac) situaciju. Stavimo li prag na 1%, ubrzo ćemo na sceni vidjeti SEKS (Stranka evidentiranih kulinarskih snobova) i GRAD (Generalska radikalna antikomunistička družba) te druge egzotične asocijacije.
O izbornom pragu treba misliti. Promatrati ga i učiti iz efekata prethodnih izbora.

3. Zaokruživanje
Evo nas u središtu stvari. Zamislimo da su u našoj izbornoj jedinici izborni prag prešle 4 stranke. Zamislimo da njihovi izborni rezultati preračunati u mandate običnim proporcionalnim računom glase:
Stranka A: 6,5 mandata,
Stranka B: 6,5 mandata,
Stranka C: 0,5 mandata,
Stranka D: 0,5 mandata.
Dvije su opcije: ili strankama A i B dati po 7 mandata, ili pak mandate raspodijeliti po ključu
6+6+1+1. Obje su opcije legitimne. Poanta je u onome što se izbornim zakonom želi postići: poduprijeti okrupljivanje stranaka ili inzistirati na vjernijoj reprezentativnosti. Na nama je da odaberemo i onda taj stav pretočimo u izborni zakon. Trenutno prevladava stav da je bolje favorizirati veće stranke i time pokušati brže profilirati političku scenu. Možda je ohrabrivanje malih stranaka zaista samo put u veću zbrku. Evo, zamislite da sada HDZ i SDP imaju po pet mandata manje, a da tih 10 mandata drže neke egzotične udruge. To bi tek bio rodeo!
I meni se čini da je načelno bolje da se favoriziraju “veliki”. Točno to misli i D’Hondt. Evo kako D’Hondt funkcionira nakon što se u danoj izbornoj jedinici prebroje glasovi. Ovo je D'Hondtov algoritam:
(1) Ignoriraj sve liste koje nisu prešle izborni prag.
(2) Ispiši redom, recimo u jedan redak, efektivan broj glasača svih stranaka koje su prešle prag.
(3) Detektiraj najviši rezultat i toj stranci pridijeli 1 mandat.
(4) Ispiši novi redak u kojem ćeš prepisati glasove svih ostalih stranaka, a broj glasova one stranke koja je u prethodnom koraku dobila mandat podijeli s 2. Detektiraj najveći rezultat i toj stranci pridijeli 1 mandat.
(5) Induktivno dalje.
Ako je već podijeljeno n mandata (pa smo, dakle, ispisali n redaka) u sljedeći, en-plus-prvi redak ispiši broj glasova svake stranke podijeljen s k+1 ako je ta stranka u prethodnim koracima osvojila k mandata. Stranci koja u tom, en-plus-prvom retku ima najveći rezultat pridijeli 1 mandat.
(6) Nastavi dalje sve dok ne ispišeš 14 redaka i raspodijeliš svih 14 raspoloživih mandata.

Ovako bi to izgledalo u praksi:
Recimo da naša izborna jedinica broji 300000 glasača. Na izbore je izašlo njih 200000, dakle 66.67% Ovo su rezultati:
Stranka A: 72100 glasova (36,05%),
Stranka B: 72000 glasova (36,00%),
Stranka C: 14000 glasova (7,00%),
Stranka D: 10200 glasova (5,10).
Sve ostale stranke su ostale ispod izbornog praga. Ukupan broj njihovih glasača, zajedno s nevažećim listićima, iznosi 31700 što čini 15,85%.
Po našim pravilima stranke A,B,C,D dijele jack pot od od 14 mandata. Prethodno opisani D'Hondtov postupak daje sljedeći rezultat (stupci pripadaju, redom, strankama A, B, C, D):

72100 72000 14000 102000
36050 72000 14000 102000
36050 36000 14000 102000
24033 36000 14000 102000
24033 24000 14000 102000
18025 24000 14000 102000
18025 18000 14000 102000
14420 18000 14000 102000
14420 14400 14000 102000
12016 14400 14000 102000
12016 12000 14000 102000
12016 12000 7000 102000
10300 12000 7000 102000
10300 10285 7000 102000

Mandati su, dakle raspodijeljeni ovako: stranka A 7, Stranka B 6, stranka C 1, stranka D 0.
Malo čudno, zar ne? Stranka A je nadjačala stranku B za samo 100 glasova (0,05% od ukupnog broja izašlih na izbore), a osvojila je jedan mandat više.
Što bi tek rekla stranka D? Prešli su izborni prag, osvojili 5,10% glasova i ostali bez ijednog mandata! Ne čini se normalnim da stranka koja prijeđe netrivijalni izborni prag ostane bez mandata.
D'Hondt zaista potpomaže relativne pobjednike. Evo zdravorazumskog dokaza.
Kad smo eliminirali sve ispod izbornog praga i sve nevažeće (a D'Hondt s tim nema ništa) imamo 168300 "valjanih" glasova. To je sad nova izborna osnovica. U odnosu na tu osnovicu stranke su ostvarile sljedeće postotke:

Stranka A: 42,84%,
Stranka B: 42,78%,
Stranka C. 8,32%,
StrankaD: 6,06%.

Proporcionalno pretočeno u 14 mandata to bi dalo sljedeće konačne rezultate:

Stranka A: 6,00 mandata,
Stranka B: 5,99 mandata,
Stranka C: 1,16 mandata,
Stranka D: 0,85 mandata.

Zdrav razum kaže da bi raspodjela mandata trebala glasiti 6+6+1+1. D'Hondt misli drugačije.

Tu ja vidim jedini problem. Primjer je konstruiran, ali kad se malo uživite složit ćete se da brojke i nisu tako nemoguće u našim prilikama. Ovakva anomalija će se prije ili kasnije dogoditi, ako već nije.
Ne treba nužno osporavati ideju D'Hondtove metode da se zaokruživanje vrši u korist relativnih pobjednika. Već smo rekli da je to legitimna koncepcija koja ima svoj racionale. Problem je u ovakvim rubnim situacijama koje bi mogle teško nauditi nekoj manjoj stranci. Mukotrpno prijeći izborni prag i onda ostati kratkih rukava je objektivno težak udarac. Ako je stranka prešla prag i dokazala da reprezentira barem 5% birača onda se to mora honorirati mandatom. Naša scena je premlada (17 joj je godina tek) i nije u redu podmetati noge iole serioznijoj političkoj opciji.
Danas su u takvoj poziciji HSS-HSLS i HNS, sutra će vjerojatno biti Zeleni i neka vrsta alijanse regionalnih stranaka. Ja ne bih želio da oni svoja saborska mjesta (ionako se radi samo o nekoliko mandata) izgube zbog brutalne metode zaokruživanja. Zato:

Zaključak br. 2. D'Hondtovu metodu treba modificirati. Ako se složimo da metoda ostane u primjeni, mislim da bismo je trebali poštimati "s doljnje strane". Ugraditi neki prikladan mehanizam koji bi garantirao svim strankama koje prijeđu izvjesni postotak (npr. jednak izbornom pragu, dakle 5%) bar jedan mandat. Sve ostalo može ostati kako je. Apsolutno pravednog i neutralnog načina zaokruživanja pri pretvaranju glasova u mandate ionako nema.



- 18:21 - Komentari (13) - Isprintaj - #

< prosinac, 2007 >
P U S Č P S N
          1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30
31            

Komentari On/Off

bok svima! najprije, hvala miri gavranu za naslov koji sam posudio. hvala i tehnickom osoblju bez kojega ovaj blog ne bi bio moguć. za sve ostalo krivite mene.



sarli.euklid@gmail.com

aparatczyk, athenaair, bleki, bolimozak, 4pištolja, 2mama, jimbo, libertybell, nesvrstani, ribafish, svijetuboci, zdenkov kulturni kombi, zrinsko pismo, zvone

+obrati pažnju na reader's digest u lijevom stupcu atheninog bloga.


pollitika


CNN

boja: plava
grad: Zagreb
rijeka: Sava
more: Jadransko
deviza: svetsko, a naše
nogometni klub: LA Galaxy
uzori: Karl May, Christine Nöstlinger, Mato Lovrak
frustracija: torta od sira
atletičar: Luciano Sušanj
posao: Moj
legenda: Ćiro Blažević
nogometni klub: Dinamo, Zagreb
uzor: natporučnik Lukaš
boss: The Boss
simpatija: Ana Štefok
film: Sjever-sjeverozapad
plan: nemam
gdje nisam bio a želio bih otići: Japan
uzor: kojot iz ptice trkačice
tenis: McEnroe i Federer
hrana: pohani šnicli, ćevapi i sve
TV: Milka Babović
radio: muzičke špice od emisija "Po vašem izboru", "Sport-muzika-sport" (a.k.a."Sport i glazba"), "Dogodilo se na današnji dan", "Siesta latina". Jednom ću ih postat. Ako mi pomognete da ih nađem, blagodarim.
novine: Plavi vjesnik, Šator koji se trese, Polet, St. Louis Post Dispatch
stajling: Trifon Ivanov
političar: nema
moto: keksi
moto: It's OK!





Free Hit Counters
Free Hit Counters

Društvo
Ovaj grad ima previše novca
Bože, èuvaj Hrvatsku!
What We Talk About When We Talk About ...
Vozaèka
Nature i društvo
Gdje zapinje sa zakonima?
Jutarnji 1 i 2
Stoj! Tko ide?
8. mart
To su najbolji navijaèi na svijetu
1. maj
Hitna služba
Okabe, Thompson, Primorac, Di Canio, Židak
Živo blato
Ime i prezime
Million euro baby
Platiti, molim!
RH protiv Mehe A.
Neæe on meni u naslov, ni sluèajno!
Schladming? Pih.
Ovo ne smije proæi nekažnjeno!
Elitno pitanje
Gordana Lukaè Koritnik
Slobodni tjednik Nacional
Marisol u Dubravi
Nazovi B. radi ... procjene
Policija na ispitu
Policija na ispitu
Tko to tamo šuti
Otvoreno pismo vozaèu vozila marke Audi, registracijskih oznaka ZG 9009 IJ
Kino Hrvatska
CSI Zagreb
Utakmica u nogama
Hitler u našem sokaku

Škola
Kamo na maturalac - Katmandu, Cancun ili Ognjena Zemlja
Novi kineski duæan
Apparent rari nantes in gurgite vasto
Štrajk
De nautis
Bolonja
Pogled u susjedovo dvorište: doktorice i medicinska braæa
Tko želi biti znanstveni novak
Školarine
Novi udžbenici za novo doba
Prosvjed na matematici: studentima premalo ispita
Škola
Državna matura putuje na fakultet
Instruktori negativne matematike
MZOŠ
Bolonja, revisited
Kaznena prijava protiv neimenovanih poèinitelja


Politika
Pitanje za poreznike
Portfelj bez ministra
Glavaš spašen, sudbina ostalih još uvijek neizvjesna
Mirovine, Vol I. Tko je kriv?
Nije sukob interesa
Mirovine, Vol II. Problem novih umirovljenika
Kad biste znali koliko vas volim, plakali biste od sreæe
Struènjaci stižu
Mirovine, Vol. III. Mirovinska strategija SDP-a
Kako sam kupio novi auto
Hebrangizacija krenula
Ordonans na izborima
Natrag u garažu
D'Hondt
Holdingu ima tko da piše
ZERP
ZERP je opijum za narod
Referendum
Good morning America, how are you!
John McCain


Sport
Ledene staze
Dinamo - Hajduk 27:27
1. poluvrijeme
Slalomski junaci dana
Pet rukometnih želja
Prvenstvo svijeta u konspiraciji
Francuzi zaustavili favorite
Svjetsko prvenstvo u stolnom tenisu: nema predaje
Zaslužni majstori sporta
Mala zemlja za veliku maturu
Sportske novosti
Bravo, Blanka
Ajax
Bend it like Beckham
Reykjavik, 18.1.08. Zbogom, Bobby!
Euro 2008: Odabrana poglavlja, Vol. I
Euro 2008: Odabrana poglavlja, Vol II
Olimpijski
Kretanje u neprijateljskoj pozadini
Kradljivci sporta
Stefan Holm
Sportski pregled


Glazba
Hi fi
The Wild, the Innocent and the E Street Dream
A sada ...
Dylan
Bruce Springsteen na San Siru

Razno
Znanstveni pristup èekanju u redovima
Sutra æu baciti radio kroz prozor
2007.
2007. ctd.
IBM
E, moj Olivere, to je niz!
Me, myself, Irene i velike crne škare
Garmisch
Limete
Da Vincijev codex
Moguæe je!
Domaæa zadaæa
Puding od narandže
Brkovi: update
Zloèin u vrtiæu
Vrlo pouèan vikend
Grand Plavac Modri
Zaustavna traka
Poslovièno zbunjen
Èestitka ZET-u
Uvod u nostalgiènu kombinatoriku
Muški genitiv
Dogodilo se na današnji dan
Sva sreæa da je tjedan pri kraju
Stankoviæu, sjedni, 1!
Što se èeka?
Svijet oko nas
ZAN2240
Ponekad treba izgubiti novèanik
Sapore di sale
Što te nema
Koje boje su makedonski vatrogasci?
Uvod u osnove medijske viktimologije
Otvor' ženo Studenu, man' se oèenaša
Ležeæi policajci i kriza identiteta
Nestala adresa
Bagaža
2007., tjedan 42
Kakofonija
HRTV uništa
Da sam ja netko
Male tajne malih od kužine
2008
Èestitka
Simca
Skrivena kamera
Poluvremenske reklame
Samo za odrasle
Ovo je kraj
Drvosjeèa da sam ja
Šarli u nevoljama
Višedimenzionalni Einstein
Doèek
Istinite prièe
Isprika
For the Record
0:0
Prvomajska èestitka
Život u zoni
Nisi sam
Bunch of things that happened
Nije lako, ali je lijepo i korisno ...
Akcija
Cabaret
North by Northeast
Pyongyang Calling
Domaæica može u mirovinu
Život je toèno ovdje