Mitologija https://blog.dnevnik.hr/enhu

subota, 02.02.2008.

Legenda o Alandiji

Nefelh – početak Buđenja

Nefelh u alandskom jeziku označava munje, gromove koji se počinju pojavljivati tijekom alandskog mjeseca Noćnika. (Nefelh se može poistovjetiti s zodijačkim znakom Ovan – po Athumanunhu). Dakle, nakon snažne, oštre i izuzetno hladne alandske zime koju Alanđani nazvaše Helnyhe (Slabljenje), nakon Vremena Bijelih snjegova, zvijezda Hawalandha pomiče se za 30 stupnjeva u odnosu na planinu Wyghen i Sychythe opažaju da je zvijezda Havalandha ušla u zviježđe Nefehl (Cefej). Sunce odjednom dobiva jači sjaj i dani postaju sve duži, raslinje koje još uvijek drijema pod zemljom, koju je do tada pokrivao snježni pokrivač, odjednom se počinje buditi, a cijela se Priroda vraća svom aktivnom ciklusu. Alanđani ostavljaju Zimski bedem, jer Andraghonh je sada zaštićen bojnim složajem koji su samo za njega posložili Vitezovi vjetra i ništa, ali baš ništa ne može probiti, ili narušiti taj bojni složaj što izgradiše ga ti najstrašniji i najbolji ratnici što ikada prije zapamti ih to Strašno i Nezamislivo Vrijeme. Dakle, napad i snaga topline nasrće na posljednje hladne zimske dane. Topla mora Južna postaju još toplija, srebreni se borovi srebrom srebre, a najljepše plave oči koje je ikada prije zapamtilo Vrijeme toliko su plave da ni Noći više nisu tako tamne. Ljubav Sonsyreye prema Andraghonhu Sychythe vide tako na cijeloj Prirodi i njezinom snažnom buđenju. Snažnim Sjeverom u dubinama mračnih i tajnovitih šuma srebrenog bora čuju se pjesme što u dubokim tonovima pjevaju ih alandski ratnici, a riječi su vam već od prije poznate: jutro koje donosi novi početak, snaga, autoritet i hrabrost onoga što pokloniše im Bogovi nakon strašne bitke na bojnom polju Herofalha, mladost i snažna volja za napretkom, za otkrivanjem novih horizonta. No, Alanđani vide munje i gromove na Nebu i oni znaju da je to opasna vatra uzrokovana željezom, odnosno da je to početak novih prijetnji Hladnih vatri koje se također bude nakon za njih pogubnog doba Bijelih snjegova. No, Alanđani su pripravni i oni pripremaju svoje oklope i oružje i spremni su na sve samo da bi opet vidjeli predivnu zvijezdu Hawalandha i Njega obasjanog tom mitskom božanskom svijetlošću. Eto, to bi ukratko bilo to. Početak Vremena Tajni započinje zadnjim danom alandskog mjeseca Zimnika i prvim danom alandskog mjeseca Noćnika. Sve je spremno za dolazak hladnih kiša Shakazeye, odnosno znaku alandskog zodijaka koji se naziva Zeyha (kiša) i koji se donekle možda može poistovjetiti s znakom vodenjaka, ali karakteristikama bika. No, kako je to zapravo kod Alanđana drugi put.

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Opis bloga

Zapisi, crtice, crteži, skice, sheme iz raznih mitologija i legendi

actyalan@gmail.com (Athumanunhovo 'mjesto na kojem plaču ptice')

Mitologija - čudnovato sjeme iz kojeg su kasnije niknule filozofija i religija.

Svijet se boji vremena, a vrijeme se boji piarmida.

Vrijeme je najmudrije, ono zna sve odgovore.

Legenda - priča o neobičnom događaju

Tražeći genijalnost i mudrost nudio je milost i ljubav, a zauzvrat našao je glupost i dobio mržnju. Stvorio je svoj Svijet arbitra plemenitog mira, a postao je bakljonoša koji prenosi vjekovni plamen smrti i uništenja.

Dječak je on u kojem se čovjek budi, ili je možda već čovjek u kojem još uvijek dječak živi.




Zna On tajne prije stvaranja Svijeta iz doba kada su Zvijezde još spavale, Vitez je On jedan od najboljih, a namjere su Njegove uvijek dobro skrivene, kaže malo, a govori nejasno kada priča o najplemenitijoj skupini ljudi koji su ikada Zemljom koračali ...

Lovački krik enhu ptice je: keee - ar! a krik alandske (polarne) enhu ptice puno je prodorniji: kee - aarrmm!

Legatus - kod starih Rimljana izaslanik, namjesnik u provinciji, pomoćnik vojskovođe, a možda onaj koji zapisuje (legator), onaj koji nešto nekome ostavi zapisano.

Tamo negdje daleko gdje topla mora zapljuskuju obale Ledene zemlje Alandije, tamo gdje se kiša i vjetar oduvijek dodiruju, ali se nikada ne razumiju, tamo gdje rastu i mirišu najljepše šume srebrenog bora, tamo gdje počinje tajnovita dolina Sylenca... Pojavili su se iznenada i niotkuda, ni najstariji među najstarijima više se ne sjećaju odakle su stigli i zašto su danima i noćima nešto grozničavo tražili. To Strašno i Nezamislivo Vrijeme zapamtilo ih je kao ratnike lutalice i napadače, teško naoružane i oklopljene koji su mirno jahali svoje plemenite konje i svi odreda bili spremni da se bore i da izginu od reda ... Onda pak u tajnovitom Vremenu Bijelih Snjegova, u tajnovitom dobu noći Hawalandha, pronašli su Ono što su tražili. Našli su Njega okruženog njihovim vlastitim Sjenama. Velika je bila snaga i mudrost koju su Mu poklonili bogovi u sam Osvit Vremena. Legenda je bila konačno živa i za Njih je sve moglo početi... i počelo je!

Jedino tamo, a nigdje ne postoji nešto ljudskije, čovječnije, lete žive ptice praznim nebom iznad plime zlatne zore prema krošnjama srebrenog bora...