subota, 05.06.2021.

Obrazovni sustav

Slušam na dnevniku kako je dobro za našu zemlju da se više od 70 % učenika školuje u strukovnim zanimanjima. Pa tako mora bit po Zakonu. Uvijek me zaprepasti koliko su u roditelji, učenici, službenici, pedagozi i svi ostali kojih se to tiče, neinformirani o osnovama obrazovnog sustava u našoj zemlji.

….e pa, smjestite se udobno, uzmite olovčice u ruke i hvatajte bilješke….

Sustav srednjeg obrazovanja traje od 3 do 5 godina i obuhvaća
- gimnazije
- strukovne škole
- umjetničke škole

O gimnazijama ne treba ništa govorit tu se sve zna, umjetničke škole isto tako, ovdje ću Vam pokušat objasnit sve o strukovnim školama (osim onima koji se tiču medicine)

Strukovne škole mogu trajat
4 godine - uglavnom ih zovemo „tehničke škole“, „ekonomska“, „ugostiteljska“, „upravna“….
3 godine – tad govorimo ili o industrijskim ili o obrtničkim školama

Opće je poznato da se nakon četverogodišnjih škola stječe pravo na polaganje Državne mature, dok nakon trogodišnjih škola učenici nemaju takvo pravo (još!) - a kako mogu do do toga pročitajte u nastavku.



Strukovne škole imaju obvezu praktične nastave a ona može biti ili po klasičnom ili po „dualnom“ sustavu ili po JMO modelu. Što to znači?

Ukoliko se učenik školuje po klasičnom ili dualnom ili industrijskom načinu školovanja, tada se radi o „neformalnoj praktičnoj nastavi“. Škola ti kaže da ideš negdje, ti odeš i vratiš se s papirićem na kojem piše da si dobio 5, oni to upišu u svojoj evidenciji i svi sretni i zadovoljni. (bila sam i ja zadovoljna kad mi je kćer donosila petice s praktične nastave, a nisam imala pojma odakle joj jer nije izašla iz prostora škole) - praktična nastava traje oko 200 sati godišnje (a često i preko ljeta zbog preopterećenosti nastavnim planovima i programima)

Ukoliko se učenik školuje po „jedinstvenom modelu obrazovanja ili JMO“ (koji uzgred budi rečeno postoji u RH od 1.7.1994 godine) tada su pravila igre skroz drugačija. Naime, mora imat 900 sati praktične nastave godišnje od kojih nekih 25 % može biti u školskim radionicama (tehnološke vježbe…), a ostale isključivo u licenciranim radionicama.
Najprije Komora provjerava uvjete gospodarskog subjekta koji može primit učenike, stručnu spremu, zaštitu na radu, prostor i opremu i sva moguća čudesa…. Zatim gospodarstvenik potpisuje Ugovor o naukovanju s roditeljem budućeg učenika (to je ozbiljan dokument koji se verificira na 4 mjesta) i tek tada se može reći da je izvršen upis u školu.

Ova ćete zanimanja prepoznat po tome što kraj naziva zanimanja imaju oznaku JMO

Prednost ovakvog usvajanja znanja je ogromna. Najprije se učenici socijaliziraju u radnom okruženju, lakše usvajaju teoretska znanja jer ih odmah primjenjuju u praksi, nema preopterećenosti nepotrebnim sadržajima, a zapošljavaju se odmah nakon završetka školovanja. (uz iznimke koji potvrđuju pravila)



Nakon završenog školovanja polažu Naučnički ispit (dokument priznat u EU), a koji im ujedno omogućava da nakon 2 godine radnog iskustva pristupe Majstorskom ispitu (to Vam je bivši VKV) - tek za usporedbu, svi ostali, bez obzira na završenu školu, moraju imat 4 godine iskustva za pristupanje Majstorskom ispitu.

Osim što najčešće ostaju radit tamo gdje su bili na praktičnoj nastavi, država im pruža mogućnost BESPLATNOG nastavka školovanja u četverogodišnjem (srodnom) zanimanju, nakon kojeg ostvaruju pravo polaganje Državne mature. I TO STVARNO FUNKCIONIRA!

Kad kažem Država mislim na Ministarstvo gospodarstva koje svake godine djeci upisanoj u JMO trogodišnja zanimanja daje stipendiju (sad je bila 18.000 kn godišnje). Uvjeti za dobivanje takve stipendije je da su upisani u JMO program, da su građani Republike Hrvatske i da prolaze s 2.5. Osim ovog novca trebali bi dobit i naknadu od poslodavca kod kojeg su na praktičnoj nastavi.

Al' nije u novcima sve! U gospodarstvu se praktična nastava organizira na način da jedan majstor može imat najviše tri naučnika. Znači da se Majstor može posvetit svom naučniku koji provodi 2 do 3 dana u tjednu po 8 sati kraj njega.

Normalno, kao i svi drugi, oni imaju razna takmičenja, ERASMUS programe ....tako da, za vrijeme školovanja, nema kraja aktivnostima, putovanjima, zabavi.

I u čemu je onda kvaka? Pa u tome da naši roditelji još uvijek misle da je najvažnije da im dijete ide u četverogodišnju školu, jer je to lakše, a zaposlit će se i tako preko veze.



( pogledajte malo "neodglumljenu" i nenajvaljenu provjeru poduke učenika u gospodarstvu (prvi mjesec naukovanja u III razredu)

Svuda u svijetu roditelji potiču interese svoje djece i gledaju kako da im omoguće da obogate svoje interese… svuda u svijetu djeca se potiču na stvaranje, rad svojim rukama, volontiranje… svi se brinu da im olakšaju život i da budu sretni… jedino ih se kod nas ništa ne pita jer „mi znamo što je dobro za njih!“


Prepravljen tekst iz 2018 godine...

Oznake: JMO


- 21:02 - Gukni ako si faca (22) - #

<< Arhiva >>