subota, 28.07.2007.

Demokratske Teorije

Mislim da sam u zadnjih nekoliko mjeseci više-manje uspješno objasnio glavne teorije demokracije; cilj mi je bio pružiti njihove osnovne karakteristike i najpoznatije prigovore, iako je jasno da nisam mogao obuhvatiti sve moguće varijacije i prigovore. Ovi su tekstovi inače spojeni i sad tvore skriptu iz kolegija "demokratske teorije" na Filozofskom fakultetu u Rijeci. Isto tako, moja je interpretacija teksta "The problem of intergenerational sovereignty" M. Otsuke izložena na ovogodišnjem simpoziju Contemporary Philosophical Issues (Rijeka, svibanj 2007.), kamo su pruženi neki korisni uvidi koje ću razraditi i dodati kasnije.

Pošto ću se sad okrenuti etici i epistemologiji (meni sigurno najzanimljivijim granama filozofije), dat ću jako kratak osvrt na ovu cjelinu i postavit se negdje u sustavu, mislim da bi bio red da napišem koju teoriju i u kojem obliku zastupam.

U predgovoru sam opisao glavne pozitivne i negativne strane demokracije, da se nepotrebno ne ponavljam samo ću citirati poznatu rečenicu koju je Winston Churchill rekao pred engleskim parlamentom 1947. godine, i koja generalno predstavlja i moj stav po ovom pitanju: "Democracy is the worst form of government, except for all those other forms that have been tried from time to time."

Osobno, najskloniji sam liberalnoj teoriji demokracije, samo što bi u nju ukomponirao i neke elemente socijal-demokracije, te isto tako neke ideje deliberativne demokracije, koje bi joj pomogle da se obrani protiv prigovora Otsuke i drugih.

E da, našao sam na forumu i jedan veoma jednostavan a opet zanimljiv test političkog opredjeljenja, 10 pitanja dosta dobro pogađa stvar i ako ste pročitali većinu do sad napisanog trebali bi odmah znat koja bi strana dala koji odgovor. Simpatična stvar za kraj, ja sam crvena točkica... :)

Liberals usually embrace freedom of choice in personal matters, but tend to support significant government control of the economy. They generally support a government-funded "safety net" to help the disadvantaged, and advocate strict regulation of business. Liberals tend to favor environmental regulations, defend civil liberties and free expression, support government action to promote equality, and tolerate diverse lifestyles.

Conservatives tend to favor economic freedom, but frequently support laws to restrict personal behavior that violates "traditional values." They oppose excessive government control of business, while endorsing government action to defend morality and the traditional family structure. Conservatives usually support a strong military, oppose bureaucracy and high taxes, favor a free-market economy, and endorse strong law enforcement.

Libertarians support maximum liberty in both personal and economic matters. They advocate a much smaller government; one that is limited to protecting individuals from coercion and violence. Libertarians tend to embrace individual responsibility, oppose government bureaucracy and taxes, promote private charity, tolerate diverse lifestyles, support the free market, and defend civil liberties.

Centrists espouse a "middle ground" regarding government control of the economy and personal behavior. Depending on the issue, they sometimes favor government intervention and sometimes support individual freedom of choice. Centrists pride themselves on keeping an open mind, tend to oppose "political extremes," and emphasize what they describe as "practical" solutions to problems.

Statists want government to have a great deal of power over the economy and individual behavior. They frequently doubt whether economic liberty and individual freedom are practical options in today's world. Statists tend to distrust the free market, support high taxes and centralized planning of the economy, oppose diverse lifestyles, and question the importance of civil liberties.

-> Demokratske Teorije

0. Predgovor
1. Schumpeterova teorija
2. Populistčka teorija
3. Liberalna teorija
4. Participativna teorija
5. Socijalna teorija
6. Deliberativna teorija
7. Problemi demokracije

- 18:46 -

Komentari (1) - Isprintaj - #

Socijalna teorija

Ideje socijalne demokracije poprilično su slične onima koje zastupa liberalna (opet naglašavam, ne libertarijalna), samo su možda nešto malo radikalnije. Socijalna demokracije, ako je želimo postaviti na crtu političkih teorija, desno od marksizma a lijevo od liberalne (J.S.Mill) demokracije. Ukratko, također se zalaže za poštivanje osobnih sloboda i redistribuciju vlasništva porezima kako bi se svima pružile barem približno jednake šanse, ali za razliku od liberalne demokracije zahtjeva veće poreze, veću moć države i pravo vlasti da se upliće u neke privatne slobode koje bi čak i liberali branili.

Socijalna demokracija, za razliku od demokratskog socijalizma, prihvaća privatno vlasništvo i kapitalizam, samo smatra da ga se treba reformirati kako bi od eksploatacijskog postao više-manje pravedan ekonomski sustav. Treba se svim ljudima pružiti približno jednake šanse kako bi sustav bio pravedan; uzmimo za primjer neko dijete... Zaprao, ne treba bit dijete, osobu od kojih 18-19 godina, vrhunski učenik koji bi sigurno trebao završit na nekom dobrom faxu. Međutim, ne znam, stari mu je mrtav a stara nezaposlena, neka još ima brata ili sestru, jasno da neće imat love za plaćanje studija, nego će se zaposlit nakon srednje škole. Ima li taj perspektivni lik pravo na studij? Pa jasno da ima, reć će libertarijanac, nitko mu ne smije zabraniti da studira; to što on nema love za studij je kompletno druga stvar, žalosna istina ali što se tu može. Sigurno da se ne može kršiti pravo drugih ljudi na privatno vlasništvo da bi se njemu omogućio studij. Zastupnici socijalne i liberalne demokracije se neće složiti; reći će da svi moraju imati jednake ili barem priblično jednake uvjete na početku; prema tome, kroz poreze će se uzimati od drugih, te se ulagati kako bi taj lik dobio besplatan studij i eventualno stipendiju. Praktična razlika je samo u porezima koje bi nametnuli; liberalna bi demokracija bila za manje, a socijalna za veće poreze.

Druga važna stvar u kojoj se zastupnici socijalne demokracije suprostavljaju s konzervaticima je pitanje obitelji i prava države da intervenira u tu sferu privatnosti; konzervativci će smatrati da je odgoj mog djeteta privatna stvar i da se nitko nema pravo uplitati u to; zastupnik socijalne demokracije se neće složiti. On će stvar izložiti ovako; svako dijete će prije ili kasnije postati punopravni odrasli građanin, i odlučivat će o sudbini države kao i svi ostali. Naša je dužnost onda da osiguramo da budući ljudi koji će odlučivati o državnim pitanjima (demokracija) budu sposobni za to; drugim riječima, imamo pravo natjerati roditelje da djecu šalju u osnovnu školu, pošto će ta djeca postati punopravni građani i odlučivat će o pitanjima zajednice putem izbora. Isto tako, imamo pravo odvojiti djecu od roditelja ako oni ne pružaju dovoljno dobru skrb za njih, ili ako ih uče netolerantnom i nasilnom ponašanju. Tu se već mogu nazirati prvi problemi, oni filozofske naravi; po čemu se naš sustav razlikuje kada zabranjuje sve oblike rasizma od rasizma samog? Drugim riječima, onda ni ovaj naš sustav nije savršeno liberalan, pošto ograničava određene stavove i zabranjuje neke druge. Odgovor bi se ovdje mogao pronaći u deliberativnoj demokraciji; naš sustav je racionalan i ima svoje opravdanje, dok ga recimo nacizam ne bi imao. Zato je esencijalno kombinirati demokratske teorije, jer savršeni oblik može nastati samo njihovom kombinacijom, mislim da niti jedna sama po sebi nije dovoljno dobra.

U današnje vrijeme glavna institucija koja na međunarodnom planu zastupa ideje socijalne teorije demokracije bila bi Socijalistička Internacionala; prema njoj tri su glavna ideala socijaldemokracije. Na prvom je mjestu sloboda, i to ne samo osobna, već i sloboda od eksploatacije i ovisnosti o sredstvima za proizvodnju, zatim su jednakost i socijalna pravda, te solidarnost među građanima kako bi se ispravile sve jednakosti koje država ne može sama ispraviti.

Socijalna demokracija mi je osobno poprilično prihvatljiva teorija, pogotovo ako se kombinira s liberalnom i deliberativnom teorijom demokracije.

- 17:55 -

Komentari (2) - Isprintaj - #

srijeda, 25.07.2007.

Liburnicon 2007. (2)

Stvari ne ispadnu uvijek kako smo željeli.. Ne ispadnu često ni približno onakvima kako smo se nadali... A koji put nešto možemo opisati samo riječju "katastrofa". Ta bi se nesretna riječ u ovom slučaju mogla primjeniti i za opis nedavno prošlog Liburnicona u Opatiji; iako drugi organizatori ne dijele u potpunosti moje mišljenje, ne mogu se oteti dojmu da je ova manifestacija završila kao potpuni fijasko. Teško bi bilo u jednu rečenicu strpati sve probleme i razloge zbog kojih je do ovog došlo, pa ću to, zajedno s rijetkim dobrim stvarima koje su ipak malo uljepšale cijelu stvar, objasniti u ostatku ovog posta koji bi mogao nasiti naziv tragedije.

Teško je uopće početi; možda bi se kao glavni problem mogla optužiti predobra promocija i propaganda; polijepljeno je stotinjak plakata, podijeljene tisuće letaka, napravljena je vrhunska web stranica i na svakom je forumu osvanuo topic ovog imena, u kojem je najavljena opatijska Fantasy&SF konvencija, te su ljudi masovno vrbovani da dođu. Nije to po sebi ništa loše, ali mislim da je sve to zajedno pružilo dojam neupućenima da će ovo biti nešto daleko veće do onog što smo im mogli pružiti; primjerice, osam je Star Trek fanova došlo iz Zagreba očekujući nezaboravnu dvodnevnu zabavu, a mi smo imali svega 2-3 stvari vezane uz Star Trek, a i one nisu bile baš nešto. Problem je što smo radili lokalnu konvenciju, ona je svojom ponudom bila na rangu županije, sigurno ne nešto više, a zbog predobre promocije došlo je dosta zahtjevnijih gostiju koji su se, jasno, razočarali.
Drugi veliki problem, koji se odmah nadovezuje na ovaj prvi, bila bi nepreciznost te iste propagande; na plakatima nije napisano o čemu se uopće radi, ispod naziva piše samo "Fantasy&SF Konvencija", a činjenica je da ima dosta ljudi koji uopće ne znaju što bi to trebalo značit. Možda bi ih i zanimali neki sadržaji, ali oni jednostavno ne znaju što to znači – zašto bi onda riskirali i bez veze dolazili? Kao što, ne znam, Riječke ljetne noći imaju na svojim plakatima ispisan gotovo cijeli program, tako smo trebali i mi; napisati kad se točno što događa, tako da mogu doći i ljudi koje zanima samo jedna stvar. Ti ljudi ne bi došli na konvenciju nego samo na jedno predavanje koje ih zanima, ali bi se i dalje brojali kao posjetitelji konvencije pošto su predavanja njezin sastavni dio. Mi smo, međutim, samo najavili "predavanja, radionice, zabavne sadržaje i drugo", a nigdje nismo napisali koja su to predavanja, koje radionice... Do toga se moglo doći samo preko interneta, a znamo da ga još uvijek dosta ljudi ne koristi, a i oni koji ga koriste sigurno ne bi išli gledati nešto potaknuti plakatom; on ih je već sam morao zainteresirati, pa da eventualno idu gledati opširnije o nekom predavanju, a ne da traže koja će predavanja uopće biti. Ovo je možda i najveća greška koju smo napravili.

Dalje... Problem je bio što smo lovu dobili zadnji čas, i to doslovce, tako da su neki organizatori morali za vrijeme konvencije odlaziti do prodavaonica po pića i slične stvari, što znači da su u nekim trenucima na raspolaganju posjetiteljima bila samo dvojica organizatora; ako se uzme u obzir da je jedan morao biti stalno na ulazu, već se naslućuje u čemu je problem.

I onda možda vrhunac katastrofe, usred konvencije, u petak oko 22h, nestaje struje. I to ne "prirodnim" putem, već zbog naše greške, jer smo spojili tri hladnjače na istu utičnicu; pošto je zgrada ICEJ-a dosta stara, električne su instalacije dosta tanke i nisu sposobne za veća opterećenja, tako da je ovo spržilo žice ostavivši pola ICEJ-a bez struje. Jasno, računalna radionica je odmah otpala, klime su se ugasile, rasvjeta nestala... Srećom, taj dan je posjećenost bila dosta mala, a ono malo ljudi što je došlo brzo se povuklo; dan kasnije nekako smo sredili najosnovije stvari, rasvjetu i slično, ali računalnoj nije bilo spasa, a isto tako nismo pokrenuli ni klima-uređaje; znači, sva su predavanja održana na ne baš ugodnoj temperaturi od kojih 30 stupnjeva.

Od programa konvencije samo ukratko o najvažnijem:

Predavanja i radionice – Veoma slab odaziv, daleko manje nego što sam očekivao, rijetko je koje predavanje imalo preko 20 slušatelja, što je sigurno djelovalo na same predavače koji se nisu mogli ne osjećati neugodno. Na uvodnom predavanju dr.sc. Amira Muzura, za koje smo očekivali da će napuniti veliku predavaonicu, bilo je svega dvadesetak ljudi; još je manje ljudi došlo meni i nekom arheologu koji je pričao o Liburnima – imam osjećaj da smo obojica malo pogriješili i održali prestručna predavanja, on je u detalje objašnjavao materijalne nalaze ilirske kulture, tako da je predavanje bilo isuviše precizno a nije dalo neku zajedničku sliku kako su ljudi živjeli u to vrijeme, a ja sam da skratim preskakao neke stvari koje se u filozofiji ne treba objašnjavat, a tek mi je kasnije palo na pamet da drugi tu ne studiraju filozofiju. Vivoda je oduljio preko dva sata, ne sumnajm da je predavanje bilo zanimljivo, ali problem je što je tako izbacio malu predavaonicu iz upotrebe, pa su kasnili svi kasniji sadržaji koju su se trebali odvijati u njoj. Svijetlu točku u ovom dijelu predstavljaju predavanja iz astrologije i astronomije; Korado Korlević, astronom iz zvjezdarnice u Višnjanu, održao je, prema mišljenjima drugih (pošto ja nisam mogao prisustvovati osobno), iznimno dobro i zanimljivo predavanje, što se može reći i za Doru i Tanju Duplančić koju su sigurno bile najbolje pripremljeni predavači na konvenciji, što je publika prepoznala i nagradila ih povećanom pozornoošču, iako se bilo dosta teško koncentrirati kad su temperature prelazile 30 stupnjeve (klime ne rade bez struje). Sveukupno gledano, predavanja su bila jako dobra, samo je falilo ljudi, što je opet naša greška pošto to nismo dosta dobro objavili javnosti.

Društvene igre – Prezentirano je nekoliko Board Gameova, nisam bio osobito zainteresiran za to tako da ne znam o čemu bi tu pisao. D&D je bio očajan; kao prvo, jako loše osmišljena i organizirana avantura, predefinirani likovi i tako dalje. Nakon sat-dva igre svi su shvatili da je ovo preloše da bi se igralo, tako da je završio puno prije nego što se očekivalo. Vampire: The Masquerade me poprilično očarala; igra je bila smještena u podrume ICEJ-a, a ovi su to savršeno dekorirali starim svjećnjacima i drugim stvarima, stvorili savršenu atmosferu i bili jako pozitivno postavljeni prema novim igračima koji su došli vidjeti što se tu radi. Uz to, njima električna rasvjeta nije ni trebala tako da su jedini koje uopće nije pogodio famozni nestanak struje. Mislim da bi mogao nastavit igrat ovo, još se moram dogovorit s Lady Anerol i prvo malo pročitat pravila da ne budem padobranac...

Ukupan dojam? Iako su drugi organizatori dosta pozitivno postavljeni i misle da smo ostvarili većinu onog što smo najavili, ja sam poprilično razočaran; znam da nije bio lak posao ovo organizirati, ali to je moglo i trebalo ispast bolje.

Službene slike još nisu napravljene, objavit ću ih naknadno, osim ove... Isto tako, za koji tjedan trebalo bi bit gotovo moje predavanje, da vidite o čemu sam pričao...

- 11:13 -

Komentari (3) - Isprintaj - #

utorak, 03.07.2007.

Liburnicon 2007. (1)

Dosada se već moglo čitati o Fantasy&SF Konvencijama koje su organizirane u većim gradovima, poput SferaKona u Zagrebu, RiKona u Rijeci, EsseKona u Osijeku i IstraKona u Pazinu, ali bitno je naglasiti da ovo nije sve što hrvatska Fantasy&SF scena može ponuditi; uz organizirana druženja koja priređuju sve brojnija društva zaljubljenika u ova područja kulture, zadnjih se godina radi na organizaciji drugih konvencija koje bi, iako ne očekuju da se posjećenošću, kvalitetom i ugledom mjere s onima gore navedenim, trebale prodonijeti razvoju Fantasy&SF scene u Hrvatskoj. Jedna od takvih manjih konvencija bio je i AbbaKon koji je u svibnju prošle godine organiziran u Opatiji u sklopu daleko većeg "Op.Art – Quisisana" fastivala urbane kulture, i koji sigurno nije razočarao lokalnu publiku koja je dva dana uživala u zanimljivim predavanjima, književnoj večeri s Borisom Perićem, Zoranom Krušvarom i drugim autorima ovih žanrova koja je zbog teme nazvana "Noć vampira", te u brojnim društvenim igrama i noćnom lovu na blago. AbbaKon sigurno nije razočarao, ali treba se uzeti u obzir da se od njega nije previše ni očekivalo; može se reći da je za prvi put ispalo sasvim solidno.

Ideja da se konvencija održi i ove godine bila je prisutna već dulje vrijeme, a zadnjih nekoliko mjeseci članovi udruge "Kulturni front" i drugi suradnici započeli su s organizacijom; odlučeno je da će se ime konvencije promjeniti u Liburnicon, i da će se ove godine održavati dosta kasnije, u drugoj polovici srpnja, kako bi se izbjegao ljetni ispitni rok i upisi na fakultete, kao i druga javna događanja koja se ordžavaju u Opatiji, te kako bi na samu konvenciju mogao doći što veći broj zainteresiranih ljubitelja ove kulture, ali i svih ostalih koji žele poslušati neko dobro predavanje ili čisto vidjeti što se tu radi.

Sama će se konvencija održavati 20. i 21. srpnja (petak i subota) ove godine, u međunarodnom centru za edukaciju novinara ICEJ, u Opatiji. Prostor je i više nego dobro opremljen i zadovoljava skoro sve potrebe organizatora, a sam je se program, osim u glavnoj kongresnoj dvorani (koja broji stotinjak sjedećih mjesta) i ostalim prostorijama za društvene igre, odvijati i na ljetnoj terasi, gdje će biti održana književna večer, ispred same zgrade i možda i u podrumima, kamo se u mraku i tišini podzemlja planira odigrati koji session igre Vampire: the Masquerade.

Možda glavni dio ovogodišnjeg Liburnicona predstavljaju predavanja koja bi trebala kvalitetom zadovoljiti i najzahtjevniju publiku; od značajnijih imena veoma vjerojatno dolaze prof. dr.sc. Marijan Vejvoda, opatijski gradonačelnik dr.sc. Amir Muzur, bivši potpredsjednik vlade RH prof. dr.sc. Ante Simonić, prof. dr.sc. Miroslav Bertoša, novinar i SF književnik Davor Šišović, ugledni astronom Korado Korlević, a uz njih će predavanja održati i nekoliko mlađih predavača. Teme predavanja će obuhvaćati široki spektar znanstvenih dostignuća iz povijesti, medicine, antropologije, sociologije, etike, astronomije i astrologije.

Značajan dio programa sigurno predstavlja i književna večer koja je na programu u subotu, a održat će se na ljetnoj terasi, u dobroj atmosferi, uz svijeće na stolovima i baklje uokolo kao jedina sredstva osvjetljenja. Isto tako, u računalnoj radionici (koja broji oko 15 umreženih računala) igrat će se razne igre (Call of Duty, Warcraft 3 - The Frozen Throne, Delta Force, Americas Army, Live for speed) i održavati turniri. Jasno, uz to se pripremaju i druge društvene igre, poput nezaobilaznog D&D-a, turnira u Magic the gathering, Game of Thrones i drojne druge... Za vrijeme cijele konvecnije prikazivat će se projekcije raznih fantasy filmova, tako da sumnjam da će se naći netko tko neće naći baš ništa što ga zanima.

Možda najzanačjniji napredak u odnosu na prošlogodišnji AbbaKon, koji je više ličio na skup slabo povezanih fantasy događanja, predstavljaju brojni kvizovi i ostali zabavni sadržaji; Star trek boćanje, kvizovi "Bitke na Kvarneru" i "Koliko smo načitani?", Klingon Karaoke Idol (nisam siguran dal' ovo želim slušat), Demonstracija i testiranje nove federacijske fazorske jurišne puške u borbenim situacijama prototip MODEL FKK-47, SF Gurmanizam za najhrabrije (Romulan beer i slične stvari) i ostalo. U svakom slučaju, program je obogaćen tako da nikog neće ostaviti ravnodušnim.
Uz to, priprema se i kraći program za najmlađe, subotu ujutro, u kojem će se osnovnoškolcima i mlađima predstaviti Fantasy&SF kultura, te organizirati brojne zabavne igre i radionice. Uz to, očekuje se da će s najmlađima raditi i pokoje ime iz hrvatske glazbene estrade.

Pošto sam možda malo pretjerao s tekstom, da rezimiram ovdje: Opatija, ICEJ, 20. i 21. srpanj, Liburnicon, Fantasy&SF Konvencija koju bi bilo šteta propustiti, pogotovo ako ste iz Rijeke i okolice.

Za više informacija pitajte me u komentarima ili podatke potražite na službenoj stranici konvencije: Liburnicon 2007.