Pregled posta

Liburnicon 2007. (2)

Stvari ne ispadnu uvijek kako smo željeli.. Ne ispadnu često ni približno onakvima kako smo se nadali... A koji put nešto možemo opisati samo riječju "katastrofa". Ta bi se nesretna riječ u ovom slučaju mogla primjeniti i za opis nedavno prošlog Liburnicona u Opatiji; iako drugi organizatori ne dijele u potpunosti moje mišljenje, ne mogu se oteti dojmu da je ova manifestacija završila kao potpuni fijasko. Teško bi bilo u jednu rečenicu strpati sve probleme i razloge zbog kojih je do ovog došlo, pa ću to, zajedno s rijetkim dobrim stvarima koje su ipak malo uljepšale cijelu stvar, objasniti u ostatku ovog posta koji bi mogao nasiti naziv tragedije.

Teško je uopće početi; možda bi se kao glavni problem mogla optužiti predobra promocija i propaganda; polijepljeno je stotinjak plakata, podijeljene tisuće letaka, napravljena je vrhunska web stranica i na svakom je forumu osvanuo topic ovog imena, u kojem je najavljena opatijska Fantasy&SF konvencija, te su ljudi masovno vrbovani da dođu. Nije to po sebi ništa loše, ali mislim da je sve to zajedno pružilo dojam neupućenima da će ovo biti nešto daleko veće do onog što smo im mogli pružiti; primjerice, osam je Star Trek fanova došlo iz Zagreba očekujući nezaboravnu dvodnevnu zabavu, a mi smo imali svega 2-3 stvari vezane uz Star Trek, a i one nisu bile baš nešto. Problem je što smo radili lokalnu konvenciju, ona je svojom ponudom bila na rangu županije, sigurno ne nešto više, a zbog predobre promocije došlo je dosta zahtjevnijih gostiju koji su se, jasno, razočarali.
Drugi veliki problem, koji se odmah nadovezuje na ovaj prvi, bila bi nepreciznost te iste propagande; na plakatima nije napisano o čemu se uopće radi, ispod naziva piše samo "Fantasy&SF Konvencija", a činjenica je da ima dosta ljudi koji uopće ne znaju što bi to trebalo značit. Možda bi ih i zanimali neki sadržaji, ali oni jednostavno ne znaju što to znači – zašto bi onda riskirali i bez veze dolazili? Kao što, ne znam, Riječke ljetne noći imaju na svojim plakatima ispisan gotovo cijeli program, tako smo trebali i mi; napisati kad se točno što događa, tako da mogu doći i ljudi koje zanima samo jedna stvar. Ti ljudi ne bi došli na konvenciju nego samo na jedno predavanje koje ih zanima, ali bi se i dalje brojali kao posjetitelji konvencije pošto su predavanja njezin sastavni dio. Mi smo, međutim, samo najavili "predavanja, radionice, zabavne sadržaje i drugo", a nigdje nismo napisali koja su to predavanja, koje radionice... Do toga se moglo doći samo preko interneta, a znamo da ga još uvijek dosta ljudi ne koristi, a i oni koji ga koriste sigurno ne bi išli gledati nešto potaknuti plakatom; on ih je već sam morao zainteresirati, pa da eventualno idu gledati opširnije o nekom predavanju, a ne da traže koja će predavanja uopće biti. Ovo je možda i najveća greška koju smo napravili.

Dalje... Problem je bio što smo lovu dobili zadnji čas, i to doslovce, tako da su neki organizatori morali za vrijeme konvencije odlaziti do prodavaonica po pića i slične stvari, što znači da su u nekim trenucima na raspolaganju posjetiteljima bila samo dvojica organizatora; ako se uzme u obzir da je jedan morao biti stalno na ulazu, već se naslućuje u čemu je problem.

I onda možda vrhunac katastrofe, usred konvencije, u petak oko 22h, nestaje struje. I to ne "prirodnim" putem, već zbog naše greške, jer smo spojili tri hladnjače na istu utičnicu; pošto je zgrada ICEJ-a dosta stara, električne su instalacije dosta tanke i nisu sposobne za veća opterećenja, tako da je ovo spržilo žice ostavivši pola ICEJ-a bez struje. Jasno, računalna radionica je odmah otpala, klime su se ugasile, rasvjeta nestala... Srećom, taj dan je posjećenost bila dosta mala, a ono malo ljudi što je došlo brzo se povuklo; dan kasnije nekako smo sredili najosnovije stvari, rasvjetu i slično, ali računalnoj nije bilo spasa, a isto tako nismo pokrenuli ni klima-uređaje; znači, sva su predavanja održana na ne baš ugodnoj temperaturi od kojih 30 stupnjeva.


Od programa konvencije samo ukratko o najvažnijem:

Predavanja i radionice – Veoma slab odaziv, daleko manje nego što sam očekivao, rijetko je koje predavanje imalo preko 20 slušatelja, što je sigurno djelovalo na same predavače koji se nisu mogli ne osjećati neugodno. Na uvodnom predavanju dr.sc. Amira Muzura, za koje smo očekivali da će napuniti veliku predavaonicu, bilo je svega dvadesetak ljudi; još je manje ljudi došlo meni i nekom arheologu koji je pričao o Liburnima – imam osjećaj da smo obojica malo pogriješili i održali prestručna predavanja, on je u detalje objašnjavao materijalne nalaze ilirske kulture, tako da je predavanje bilo isuviše precizno a nije dalo neku zajedničku sliku kako su ljudi živjeli u to vrijeme, a ja sam da skratim preskakao neke stvari koje se u filozofiji ne treba objašnjavat, a tek mi je kasnije palo na pamet da drugi tu ne studiraju filozofiju. Vivoda je oduljio preko dva sata, ne sumnajm da je predavanje bilo zanimljivo, ali problem je što je tako izbacio malu predavaonicu iz upotrebe, pa su kasnili svi kasniji sadržaji koju su se trebali odvijati u njoj. Svijetlu točku u ovom dijelu predstavljaju predavanja iz astrologije i astronomije; Korado Korlević, astronom iz zvjezdarnice u Višnjanu, održao je, prema mišljenjima drugih (pošto ja nisam mogao prisustvovati osobno), iznimno dobro i zanimljivo predavanje, što se može reći i za Doru i Tanju Duplančić koju su sigurno bile najbolje pripremljeni predavači na konvenciji, što je publika prepoznala i nagradila ih povećanom pozornoošču, iako se bilo dosta teško koncentrirati kad su temperature prelazile 30 stupnjeve (klime ne rade bez struje). Sveukupno gledano, predavanja su bila jako dobra, samo je falilo ljudi, što je opet naša greška pošto to nismo dosta dobro objavili javnosti.

Društvene igre – Prezentirano je nekoliko Board Gameova, nisam bio osobito zainteresiran za to tako da ne znam o čemu bi tu pisao. D&D je bio očajan; kao prvo, jako loše osmišljena i organizirana avantura, predefinirani likovi i tako dalje. Nakon sat-dva igre svi su shvatili da je ovo preloše da bi se igralo, tako da je završio puno prije nego što se očekivalo. Vampire: The Masquerade me poprilično očarala; igra je bila smještena u podrume ICEJ-a, a ovi su to savršeno dekorirali starim svjećnjacima i drugim stvarima, stvorili savršenu atmosferu i bili jako pozitivno postavljeni prema novim igračima koji su došli vidjeti što se tu radi. Uz to, njima električna rasvjeta nije ni trebala tako da su jedini koje uopće nije pogodio famozni nestanak struje. Mislim da bi mogao nastavit igrat ovo, još se moram dogovorit s Lady Anerol i prvo malo pročitat pravila da ne budem padobranac...

Ukupan dojam? Iako su drugi organizatori dosta pozitivno postavljeni i misle da smo ostvarili većinu onog što smo najavili, ja sam poprilično razočaran; znam da nije bio lak posao ovo organizirati, ali to je moglo i trebalo ispast bolje.

Službene slike još nisu napravljene, objavit ću ih naknadno, osim ove... Isto tako, za koji tjedan trebalo bi bit gotovo moje predavanje, da vidite o čemu sam pričao...

Post je objavljen 25.07.2007. u 11:13 sati.