Prekomjerna potrošnja
nedjelja , 18.01.2026.Pozdrav svima!
Tijekom blagdana smo uzele pauzu od pisanja, stoga nismo imale priliku zaželjeti sretan Božić i Novu godinu svima koji slave. Zato bih sad htjela uzeti trenutak da vam zaželim sve najbolje, nadam se da vas 2026. godina za sada dobro tretira i da će tako i ostati.
Kad smo već kod blagdana, oni su zapravo vrlo usko povezani sa temom o kojoj bih danas htjela pričati. Blagdanske akcije u dućanima: "BOŽIĆNA RASPRODAJA", "do 70% popusta!", "plati 2, uzmi 3 para!", samo su neke od dobro poznatih fraza koje imamo priliku vidjeti i čuti ispred trgovina, na televiziji, na društvenim mrežama, nemoguće ih je izbjeći i moramo priznati da im je ponekad jednako nemoguće odoljeti. Božić je vrijeme u godini kada najviše trošimo, prema studiji koju su provele Antonia Langhof i Vivien Deuringer ("I want to be green but what about the Christmas Tree?") čak i zagovornici očuvanja prirode zaborave svoja uvjerenja i način života kada im božićni duh pokuca na vrata. Jesu li razlog tome društvene norme i tradicije? Strah od razočaranja rodbine? Takozvani "FOMO" (strah od propuštanja) na kojem toliko tvrtki kapitalizira? Svi smo vidjeli reklame poput "Akcija Crni petak ističe za [X] dana"... mnogo psiholoških faktora utječe na naše kupovno ponašanje, a tvrtke vrlo dobro znaju kako nas pogurati u smjeru kupnje proizvoda koji nam, budimo realni, vrlo često nisu potrebni. Promislite o tome što ste sve u ovom blagdanskom periodu kupili, koliko od tih stvari zaista koristite? Od svih poklona koje ste kupili sami sebi ili primili od drugih, za koliko njih možete reći da su vam stvarno obogatili život? A koliko ih je već zaboravljeno, još jedan par čarapa koji vam ne treba, još jedna dekoracija koja će skupljati prašinu...
Razmislimo o razornom utjecaju koji višak potrošnje u ovom razdoblju ima na okoliš. Odvratno velike količine smeća završe na odlagalištima jer nije moguće sve reciklirati. Zanimljivo je (i tužno) da čak 15% kupnji u Americi tijekom Božića završe povratom što značajno povećava i otpad i emisije ugljika zbog transportacije vraćenih proizvoda. Još jedna zabrinjavajuća činjenica je da se otpad u kućanstvima povećava za otprilike 30%, korištenje plastičnih vrećica je također na vrhuncu... Ovo mora prestati. Razmislimo što možemo napraviti kako bismo smanjili svoj negativan utjecaj tijekom ovog razdoblja.
Za početak, možemo konzumirati odgovorno. Ako moramo kupiti fizički proizvod, istražimo radi li se o etički napravljenom proizvodu, koliko energije koristi, koliko će dugo trajati, može li se reciklirati na kraju svog životnog ciklusa. Životni ciklus proizvoda je nešto što bismo uvijek trebali imati na umu pri kupnji bilo kakvog proizvoda. Također bismo trebali prioritizirati eco-friendly proizvode. Odlična opcija je i DIY, većina meni osobno najdražih poklona koje sam dobila tijekom života su stvari koje su mi prijatelji ručno izradili.
No, možda najbolji način za smanjenje otpada generiranog blagdanskim kupnjama je poklanjanje iskustava umjesto fizičkih poklona. Putovanja ne moraju biti skupa, začudili biste se koliko povoljnih izleta i usluga se može pronaći, a novo iskustvo je poklon koji se pamti cijeli život.
Normalizirajmo i da nisu svi u mogućnosti kupiti poklone, mnogi ljudi žive na minimalcu i mirovinama od kojih jedva preživljavaju, nije sramota ne kupiti poklon, ponekad je topla riječ dovoljna.
Na kraju krajeva, bit Božića nisu ni pokloni ni dekoracije, ono što ga čini posebnim su trenutci koje provodimo sa svojim najdražima. Obećajmo si da ćemo sljedećeg Božića svi raditi održivije odluke kako bismo ovo doba godine učinili još sretnijim i posebnijim. 
Dragi čitatelji, hvala vam na pažnji, veselim se vašim komentarima. Lijep pozdrav! 
- Eko B.I.P.A.
Oznake: DOP, ekobipa, Božić, nova godina, Potrošnja, održivost
komentiraj (1) * ispiši * #
7R model održivosti
petak , 12.12.2025.Pozdrav svima! Dobrodošli na ovotjednu objavu, ovaj put pričamo o 7R modelu održivosti. On govori o tome kako malim koracima dolazimo do velikih promjena.
U vremenu u kojem klimatske promjene više nisu upozorenje nego stvarnost, održivost postaje ključna tema za pojedince, tvrtke i društvo. No unatoč velikim globalnim izazovima, rješenja često počinju na vrlo praktičnim i svakodnevnim mjestima. Upravo zato model 7R – sedam principa pametnog i odgovornog upravljanja resursima, dobiva sve veću važnost. Ono što model 7R čini posebno korisnim jest činjenica da se može primijeniti na sve razine: od kućanstava i malih poduzeća do velikih industrijskih sustava. Svaki “R” predstavlja korak prema smanjenju otpada i kreiranju kružne ekonomije u kojoj materijali ostaju u upotrebi što je duže moguće.
1. Rethink – Ponovo razmisli: prvi korak prema promjeni
Održivost počinje pitanjem: “Treba li mi ovo zaista?” Promišljanje potiče bolje odluke, od načina na koji dizajniramo proizvode, do toga kako kupujemo i koristimo resurse. Kompanije sve češće razmatraju održivost već u fazi planiranja proizvoda, birajući materijale koji su dugotrajniji, obnovljivi ili ih je lakše reciklirati. Promišljanje navika također je moćan alat za pojedince. Kad se u dućanu prilikom kupnje zapitamo trebamo li novu plastičnu vrećicu ili možemo ponijeti vlastitu platnenu vrećicu ili torbu, već smo napravili prvi korak.
2. Refuse – Odbij: reci “ne” nepotrebnom otpadu
Velik dio otpada kojeg stvaramo zapravo nikada nije trebao postojati. Odbijanjem jednokratnih proizvoda, suvišnih pakiranja i nepotrebnih promotivnih stvari smanjujemo ukupnu količinu resursa koje trošimo. Tvrtke koje odbijaju koristiti plastiku za jednokratnu upotrebu sve više bivaju nagrađene povjerenjem kupaca.
Za potrošače, odbijanje je jednostavno: ne prihvatiti slamku, odbiti letak koji će završiti u smeću ili ne kupiti proizvod čiji je vijek uporabe izrazito kratak. Istraživanje u SAD-u pokazalo je kako u prosječnom američkom domu postoji oko 300.000 stvari od kojih 90% ukućani nisu koristili zadnja 3 mjeseca.
3. Reduce – Smanji: manje je zaista više
Kada smanjujemo potrošnju, automatski smanjujemo i emisije CO‚, utrošenu energiju te količinu otpada. U praksi to znači kupovati kvalitetnije proizvode koji traju dulje, izbjegavati impulzivne kupovine i optimizirati procese u poslovanju.
Mnoge organizacije u posljednje vrijeme implementiraju programe energetske učinkovitosti, usvajaju obnovljive izvore energije i smanjuju upotrebu vode — što uz ekološke donosi i financijske prednosti. Smanjuje se uporaba jednokratne plastike, u prvom redu plastičnih čaša. Na razini potrošača to se uočava sve češćom praksom korištenja boca za konzumaciju vode.
4. Reuse – Ponovno koristi: daj stvarima drugi život
Postalo nam je normalno stvari bacati bez razmišljanja. Prije nego što nešto bacimo, vrijedi provjeriti može li netko drugi imati koristi od toga. Ponovna upotreba smanjuje potrebu za proizvodnjom novih predmeta, čuvajući resurse i energiju, te smanjenje plastike koja je već sada jedan od najvećih okolišnih izazova.
Primjeri ponovne upotrebe uključuju doniranje odjeće, prodaju rabljenih uređaja ili korištenje staklenih bočica više puta. U poslovnom svijetu raste trend “reuse centara” koji zaposlenicima omogućuju preuzimanje i razmjenu korištene opreme.
5. Repurpose – Prenamijeni: kreativno rješenje za otpad
Prenamjena znači korištenje predmeta na potpuno novi način kad ne možemo naći način za ponovnu upotrebu predmeta kao takvog, tzv. upcycling. Kutija od cipela postaje spremnik za božićne ukrase, boca postaje mini-vaza, drvene palete postaju vrtni namještaj. Ova faza potiče kreativnost i inovativnost i često stvara vrlo korisne, pa čak i atraktivne predmete.
6. Repair – Popravi: kultura popravka se vraća
Dugo vremena bacali smo stvari čim bi se pokvarile jer je popravak bio skuplji ili neisplativ. No kultura popravka vraća se kao jedan od temelja održivosti. Popravak produžuje vijek trajanja proizvoda i potiče razvoj lokalnih servisnih djelatnosti. Razne kompanije namjerno su dizajnirale proizvode kojima je unaprijed određen rok trajanja kako bi kupci nakon isteka tog roka morali ponovno kupiti proizvod. Jamstva su izuzetno kratka (npr. Jamstvo za mobitel je otprilike godina dana, eventualno dvije) i nakon njihovog isteka proizvodi počinju „zakazivati“ i financijski je isplativije kupiti novi uređaj, nego popravljati stari, iako ovaj može sasvim dobro raditi. Uvođenjem dužeg obveznog jamstva smanjio bi se ovaj trend. U zadnje vrijeme sve više tvrtki dizajnira proizvode koji se mogu lako rastaviti i popraviti, dok EU potiče pravo potrošača na popravak. U kućanstvima, mali popravci poput zamjene kotačića na stolici ili popravka odjeće mogu značajno smanjiti otpad.
7. Recycle – Recikliraj: posljednja opcija, ali i dalje važna
Recikliranje je jedan od najpoznatijih principa održivosti, ali dolazi tek na kraju 7R modela. Zašto? Zato što su sve druge opcije ekološki učinkovitije. Ipak, kada više ne možemo ponovno koristiti, popraviti ili prenamijeniti predmet, recikliranje omogućuje povrat vrijednih materijala u proizvodnju.
Recikliranjem štedimo energiju, smanjujemo eksploataciju prirodnih resursa i smanjujemo emisije stakleničkih plinova. No sustav funkcionira samo ako pravilno odvajamo otpad i ako industrija kontinuirano ulaže u napredne reciklažne tehnologije.
Zašto je 7R važan danas?
Model 7R nije samo skup pravila, već način razmišljanja. U svijetu u kojem se resursi troše brže nego što se mogu obnoviti, ovakav pristup omogućuje dugoročnu održivost bez žrtvovanja kvalitete života ili poslovnih rezultata.
Za pojedince, 7R može biti vodič za promjenu svakodnevnih navika. Za organizacije, to je okvir za smanjenje troškova, povećanje učinkovitosti i izgradnju pozitivnog imidža. A za društvo, 7R predstavlja korak prema budućnosti u kojoj otpad postaje resurs, a potrošnja je pametnija i svjesnija.
Hvala vam na čitanju, nadamo se da vam se svidio i ovaj post. Veselimo se vašim komentarima. Pozdrav!
Oznake: Društvena odgovornost poduzeća, DOP, 7R, održivost, recikliranje, zelena ekonomija, ekobipa
komentiraj (5) * ispiši * #
