Dubai2

utorak, 07.11.2006.

Uvijek moze gore...


Ako ste pomislili da su printane karte umjesto e-ticketa na Balkanu ili zivcano aerodromsko osoblje na Plesu nesto strasno, znajte da uvijek moze i gore. Sinoc sam prosao pakao zracne luke Khartoum International. Usluge u ovoj zracnoj luci se mogu usporediti (ali to ne znaci da su bolje) sa prijevoznim uslugama "Firme Krstic" iz filma "Tko to tamo peva".
Iako cete na internetu naci razlicite datume izgradnje, kojima se opisuju minorni gradjevinski zahvati na raznim objektima, zracna luka u Khartoumu je izgradjena 60-tih godina proslog stoljeca za potrebe tadasnjeg grada, velicine Zagreba. To jos uvijek ne znaci da je zracna luka velika kao Pleso, mislim da je otprilike upola manja od splitske. Od tada je Khartoum zbog ratnih migracija narastao na 9 milijuna, a zracna luka se nije bitno promjenila vec cetrdeset godina. Mislim da se u godinama mjeri i vrijeme kad je zadnji put bila ociscena.
Khartoum International se nalazi na rubu kolonijalnog Khartouma, sto znaci u centru danasnjeg grada. Dolazak do poznatih hotela u sredistu grada mjeri se u minutama i do je dobra strana. A sada niz losih: posto je u sredistu grada, dolazak do zracne luke je gotovo nemoguc u rush-houru, a o parkingu oko zgrade da i ne govorimo. Aerodromsko osoblje je iznimlno ljubazno, medjutim na svakog aerodromskog sluzbenika idu bar dva sluzbenika nacionalne sigurnosti koji zive i funkcioniraju pod motom "Putnik = neprijatelj". Putovnicu morate pokazati barem deset puta na razlicitim punktovima u toj kosnici. Zapravo, malo je glupo isporedjivati ovo sa kosnicom, jer su pcele definitivno organiziranije od Sudanaca. Vecina tih punktova u zracnoj luci za prolaz zahtjeva ispunjavanje nekog formulara, gotovo uvijek istog, i svaki razgovor zavrsava pruzanjem dlana, sto znaci 20$, dakako bez ikakve potvrde. Check-in je jedan od najnaprednijih i otporan je na eventualni nestanak struje. Naime, u Khartoumu se check-in ne radi sa kompjutorima, nego manualno. Sinkronizacija medju sluzbenicima je vrlo zanimljiva: posto ih je malo, svaki put kad nekome dodje putnik za neki let on se prodere nesto na arapskom i dotrci mu sluzbenik koji ima naljepnice (male, kao one za cijene u malim trgovinama) sa svim sjedistima u avionu i on najlijepi tu naljepnicu na tzv. boarding card. Svi ti papiri sa naljepnicama su isti, neovisno koji je tip aviona u pitanju, pa se nekad nalijepi i sjediste koje ne postoji, ali necemo sad ulaziti u detalje. Veci problem je u tome sto su cetiri check-in saltera sa jedne, a cetiri sa druge, pa citav proces potpomazu dvojica "nosaca naljepnica". Ali, na svakom salteru mozete napraviti check-in za bilo koji let, pa se njih dvojica moraju dogovoriti koje je sjediste koji dao na neki let, tako da ga drugi ne iskoristi. Sta mislite, kolika je vjerojatnost pogreske? Nakon toga ide kontrola putovnica, koja je za mene prosla relativno brzo jer je citavu stvar vodio PR moje tvrtke, ali u pravilu za Sudance se kontrola putovnica pretvara u desetminutno ispitivanje. Onda dolazite u cekaonicu, slicnu cekaonicama po hrvatskim bolnicama. Ulaz u business lounge se placa, neovisno o FF statusu ili karti. Nakon toga se ide na gate, tj. jedan od 2 gatea. Radi se o drvenim vratima kroz koja se izlazi na pistu. Tamo se vrsi kontrola, medjutim, posto nema racunalne kontrole tko je prosao check-in, sve se opet radi rucno. Morate pokazati opet izlaznu vizu i vase ime je onda prekrizeno na listi putnika. Tek kad su sva imena prekrizena, avion moze krenuti. Medjutim, to ide glatko u 1% slucajeva. Najcesce se dogodi da su ona dvojica sa naljepnicama dali dvojici putnika isto mjesto. Ili ne neki putnik unesen (zapravo napisan, jer se lista radi sa olovkom) dva puta. Ili nije unesen uopce. Ako ne vjerujete meni, pogledajte sta misle drugi putnici.
Nikad nisam bio toliko sretan dok sam ulazio u avion Emiratesa.
- 10:55 - Komentari (5) - Isprintaj - #

<< Arhiva >>

< studeni, 2006 >
P U S Č P S N
    1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30      


Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Opet Dubai?

  • Image Hosted by ImageShack.us ENGLISH

    Nastavak price o velicanstvenoj multinacionalnoj metropoli koja je zapocela prosle jeseni, ali je naprasno prekinuta kada je autor bloga dubai.blog.hr odlucio napustiti ovaj nadasve zanimljivi grad. Posto smo mi ostali, nastojat cemo ovu svakako zanimljivu destinaciju pribliziti jos vise hrvatskim pratiteljima blogova....
    Ukoliko imate potrebu pitati nesto sto nije za javnost, posaljite mail na: blogdubai2@gmail.com

Linkovi

Sto je zapravo Dubai?

  • Pogledate li enciklopedije Hrvatskog leksikografskog zavoda, vjerojatno cete steci potpuno krivu sliku: Cak niti karte lokalnih izdavaca ne mogu pratiti neshavtljivo brzi razvoj grada. Po neboder dnevno, tako da rekordi koje smo do sada pripisivali hrvatskim graditeljima auto cesta padaju u vodu.
    Dubai udvostrucije broj stambenih jedinica u 5 godina, a 2010. godine 10 od 20 najvecih zgrada na svijetu ce biti u samo jednoj ulici u Dubaiju.

    Dakle, Dubai mali gradic koji svoj nastanak moze zahvaliti dugackom zaljevu kojeg zbog fizionomije zovu Khor (Creek ili potok), koji se proteze 15-ak kilometara u pustinju (nekad pustinju, danas je sve u Creek naseljeno). Vlasnik ovog dijela pustinje, sheik iz obitelji Maktoum koja vuce porjeklo iz mjesta Bani Yas kod Abu Dhabija, izgradio je kucu na ulasku u zaljev, kako bi naplacivao brodarinu. Ubrzo se razvila i trgovina, a pronalazak nafte, koja u dubajskom proracunu sudjeluje sa tek 8% samo je ubrzao ideju sheikovog nasljedika, Rashida Maktouma, o pretvaranju grada u regionalni centar. 6 od 10 nezavisnih sheikata (emirata) se ujedinulo 1972. godine u Ujedinjene Arapske Emirate, kasnije se pridruzio i sedmi, dok su Bahrein, Qatar i Oman postali nezavisne drzave. Cak 7/8 teritorija UAE pripada emiratu Abu Dhabi, gdje je ujedno i srediste federacije. (Pitanje za kviz: Kakvo je drzavno uredjenje UAE? UAE su federacija na celu koje je predjednik, dakle nisu monarhija. Medjutim, clanice federacije su neovisne monarhije, zajednicka je obrana, vanjski poslovi i monetarna politika, sve drugo o odvojeno). Posto je Abu Dhabi daleko najveci, a tamo je i gotovo sva nafta, predsjednik federacije je bio sheik Zayed, iznimno plemenit i dobrocudan vizionar, koji je 1940-ih od predaka u nasljedstvo dobio malu oazu Al Ain, sa svega nekoliko beduina i kamila. Al Ain danas ima 200000 stanovnika. Potpredsjednik UAE i predsjednik Vlade je postao sheik Rashid Maktoum, a ostali sheici su raspodjelili ministarske funkcije. Ideal koji je vodio emire je bio ostvarenje prava na dostojan zivot, zastitu, skolovanje i cjelokupan prosperitet nacije. Danas to ostvaruju njihovi nasljednici, od kojih se najvise istice treci sin sheika Rashida Maktouma koji pretvara Dubai u grad buducnosti. Osim prvog hotela sa 7 zvjezdica, Burj-al-Araba, Dubai uz ubrzani "konvencionalni razvoj" gradi nekoliko objekata koji se mogu mjeriti sa najvecim svjetskim cudima. Kilometarski otoci u obliku palme, arhipelag otoka u obliku svjetske mape, podvodni hoteli, novi Disneyland, stambeni kompleksi buducnosti sa najvecim zgradama na svijetu cine Dubai jednom od najinteresantinih svjetskih destinacija.
    Iako se posjetitelju ne cini tako u prvi mah. Jer Dubai je grad tek nesto veci od Zagreba, rasprostranjen duz obale Zaljeva (izbjegnimo mu ime, bar za sada), sa jednakim prometnim problemima kao i Zagreb, u kojem nisu svi aspekti pratili brzi razvoj grada. U Dubaiju zivi oko 1.3 milijuna ljudi, od cega su tek 17% njih "lokalci". Ostalo je doseljena radna snaga, najcesce iz Indije i Pakistana i to predstavlja ogromnu zapreku u pruzanju normalih zivotnih usluga. A o detaljima cete citati sa vremenom u blogu...
    Medjutim, Dubai krase i neke druge osobine. On je jedan od najsigurnijih gradova na svijetu. Zbog spleta okolnosti, apsolutno je izvan interesa strana sukobljenih u konfliktu islamskih fundamentalista i nekih zapadnih drzava. Stopa kriminala je iznimno niska, jer u grad mogu doci samo turisti ili oni koji imaju osiguran posao i o svima se vodi opsezna dokumentacija.
    Dubai je porezna meka. U Dubaiju nema poreza.
    Dubai je shopping centar i to sa vise aspekata: i za lokalce i za bogate zapadnjake (u to ubrojite i nevjerojatno bogate Ruse.)
    Dubai je u pustinji, ali ima tisuce kvadratnih metara pod travom, koja se stalno i redovito zaljeva. Dubai lezi na vodi (umjetno dobovenom desalinizacijom). Iako je svaku kap potrebno stvoriti, u Dubaiju uz racun za vodu ne dolazi nikakva slivna i vodna naknada kao u Zagrebu, a nema i PDV-a, pa racun za vodu dodje isto kao u Hrvatskoj.
    U Dubaiju je litar supera 1 kunu. Razliku od ove niske cijene do normalno europskog udjela goriva u proracunu pokrivano iznimno velikom potrosnjom: udaljenosti su velike, a svi voze 4x4 auta...

    U svakom slucaju, sve je to jako zanimljivo, ali i jako neprirodno i umjetno (dakako, okolica je i zanimljiva i prirodna), i sve je zapravo prepusteno vasem osobnom dozivljaju...

  • Free Web Counter
    korisnika je posjetilo ovaj blog od pocetka svibnja.

    Free Web Counter
    korisnika je posjetilo englesku verziju bloga od 12.11.2005.





    A sada malo statistike. Dakle, ovo su naši posjetitelji po državama...





    ...a ovdje vidite nekoliko zadnjih posjetitelja po gradovima...





    ...i na kraju top lista država iz kojih se virtualno posjećuje Dubai...