Joanna has left Stepford https://blog.dnevnik.hr/drugopoluvrijeme

nedjelja, 09.05.2010.

Mjesto gdje spavaju snovi

Svoj prvi horor sam gledala s 4 godine. Pitate se kako…otac i majka su snimili crtić…ali nitko nije provjerio o čemu se radi u gore spomenutom crtiću. Ako vam kažem da se zove Dr. Jekyll & Mr.Hyde vjerojatno će vam biti jasnije koliko je sati. Istina tad mi nije baš bio jako jasan iako je bio totalno strašan i bolestan, no s malo više godina su mi određene stvari počele dolaziti do mozga kao na primjer to da moj ukus nije nešto što većina ljudi smatra normalnim.
I otkad znam se sebe je Tim Burton bio taj čiji su filmovi jako lijepo preslikavali one stvari koje su se meni motale po glavi, i da znam da to nastrano zvuči, pretpostavila sam i ja da nije baš najzdravije:D
Ali, to je jedan um koji me fascinira i iznenađuje svaki put, ne mora mi biti zanimljiva tema filma, ne mora mi biti uopće nešto super radnja, ali način na koji su ti likovi osmišljeni, kakva je scenografija…to me fascinira. Jebeš da izvinete, Avatar…to je jedna fensi šmensi fino upakovana tipična holivudska pričica u kojoj osobno ne vidim ništa…da efekti su fantastični, ali that's itJ
Apsolutno to ne mogu usporediti s jednim Bubimirom koji je iz 1989 :D, ili Nightmare before Xmas koji je iz 1993. I kako to reći drugačije nego to je Burton, genijalac koji uzme nešto ružno i odvratno i od tog napravi priču s glavom i repom, fantastično osmišljenim likovima koji su priča sami za sebe. Čitala sam jedan intervju s njim i čovjek kaže kako nikad nije pisao nego je uvijek nešto zacrtavao…likove, situacije, karaktere, zbivanja. Alisu sam čekala otkad je uopće napomenuto da bi on mogao raditi tu ekranizaciju.
Zašto baš Alisa? Sama priča je morate priznati na granici bolesti, djevojčica padne u rupu i sve što se odvija u toj paralelnoj stvarnosti je toliko bedasto i poremećeno, svi su ludi i uvjeravaju nju da je luda. Imam neke svoje teorije o tome što to zapravo znači, ali nekako mi se čini da je Alisa u Zemlji Čuda djelo koje možeš napisati u ludnici uvjeren da te prave ludim. I onda u tu priču stavite Burtona. Čekala sam taj film i čekala, i čekala. Tijekom tog čekanja sam se naslušala jako loših kritika…i od nekih ljudi za koje znam da su istinski štovatelji lika i djela Tima Burtona. Rekli su da je film loš, da je bljutav, da nema B od Burtona u njemu i tako to…svejedno sam se morala uvjeriti na svoje oči da je to tako.
Film me oduševio…ne toliko kao nešto što bih okarakterizirala kao tipično burtonovski, nego što imam dojam da je uhvaćena ona verzija koju sam imala u glavi. Nešto što je diznijevski lijepo i burtonovski mračno:D, i nadasve po mom ukusu. Priča kao priča je tipično svojeglava klinka, s ludim fix idejama, majkom koja ih ne odobrava i uspomenom na oca koji ju je takvim idejama blagoslovio, kojoj je pun klinac toga da drugi gospodare njenim životom, tog da se mora udati za nekog tamo luzera s osjetljivom probavom i biti nečiji dio namještaja. Barem po mom nimalo skromnom shvaćanju bit je potraga za onim nečim što je Šeširdžija nazvao „muchness“, a što je otvoreno za razne interpretacije, nekim je to unutarnja snaga nekima unutarnje dijete, a nekim možda i vjera u sebe, tko zna vjerojatno svatko ima neko svoje tumačenje i neku svoju potragu. Ili nema, ne znam, osobno sam još pre nesređena ličnost da bi prestala sa stalnim traženjem tog nečeg unutarnjeg. I da super su mi glumci…ono lijepo dijete koje glumi Alisu je taman dovoljno izgubljeno za ulogu, ali na način koji joj daje apsolutno potreban moment neznanja je li nešto san ili java, i koliko će se dugo morati štipati prije nego to utvrdi, Anne Hathaway mi je odlična u ovoj ulozi, onako totalno van čak i te totalno nestvarne stvarnosti, ali što uopće reći o Deppu? Kao da je sve uloge stavio u ovo, jer on je lud, a takvi su samo najbolji ljudi. U njemu kuha tisuću ličnosti i u datom trenutku isplivava baš ona koja treba da bi dinamiku filma šutnila u dupe i rekla, oke a šta kažete na ovo. Dakle ono što su rekli da je ostario i pripitomio se, da su mu izvadili zube, dok god njegovi filmovi vraćaju flash back mojih snova kojih se kroz maglu nekako sjetim Burton ostaje nedodirljiv

Opis bloga

polupokušaji nečega


Emajl:

electromagnetica184@gmail.com





đuls blog

Fabricka greska

Kise padaju, evo vec stoti dan
smisljam oblake kako da oteram
prizivam vraceve drevnih plemena
da zajedno sa njima otpevam
molitvu za sunce, makar neonsko
samo se bojim da ne pokleknem
i promuknem, na ivici sam snage

Ref.
Hvala na visku inspiracije
u mom gradu je glupo voziti skejt
ja sam fabricka greska generacije
dovoljno pametan, steta, previse slep
moji su drugovi biseri rasuti zauvek

Sanjam talase obalskih mirisa
i parce neba gde
gde je mesec uvek pun
mesto na kome vise necu biti usamljen
nikad niko nece moci da mi oduzme

Stvarno se bojim da se neko ne usudi
i pokusa da me probudi
da dirne prljavom rukom
u jedino sto je ostalo
pucacu u grudi