Prva hrvatska kateheza i strašni prosvjedi
četvrtak, 18.08.2011.Srijeda, 17. kolovoza 2011.
(dojmovi splitske framašice Lucije)
Sjedimo okruženi smijehom i pjesmom mladih iz cijeloga svijeta, još uvijek pod dojmom svega što smo danas doživjeli. Svaki dan u Madridu je prava mala avantura, ali danas je bilo zaista posebno.
Jutro smo proveli na katehezama s ostalim Hrvatima u gradiću A____ pokraj Madrida. Nakon prvotnog oduševljenja što napokon čujemo hrvatski jezik, zajedno smo prisustvovali katehezama srijemskog biskupa Gašparovića, te zatim slavili Svetu misu. Zajedništvo mladih Hrvata dojmilo je nas, a i španjolske domaćine.




Popodne je bio susret franjevačke mladeži iz cijeloga svijeta gdje smo upoznali mnogo novih mladih predivnih ljudi, ali i obnovili stara „framaška“ poznanstva. Nakon toga bacili smo se na otkrivanje Madrida i obilaženje znamenitosti.



Bilo je lijepo vidjeti kako dvoje Hrvata vode i animiraju program: Ana Fruk

i fra Ivan Matić

Svi naši franjevački generali na jednom mjestu zajedno s generalnom ministrom Franjevačkog svjetovnog reda.


Naša framašica Katarina postavila je pitanje generalima: "Ako smo mi mladi ujedinjeni u jednu franjevačku mladež, zašto se i redovi franjevaca ne ujedine u jedan red?" Generali su joj odgovorili da jako puno surađuju zajedno i kako je potrebno biti strpljiv, a i da je raznolikost nešto dobro.

Naši hrvatski framaši.

Bio je prisutan i predsjednik hrvatskog nacionalnog bratstva frame Ivan Bambir.
No, navečer nas je dočekalo neugodno iznenađenje. Na glavnom trgu, Puerto del Sor, dočekao nas je buran i mnogobrojni prosvjed uperen protiv Svetog Oca i Katoličke Crkve. Malo je reći da smo bili šokirani. Učuđenju smo ih gledali dok su izvikivali povike mržnje nama i ostalim mladim hodočasnicima. Nismo nikako mogli razumjeti toliku mržnju, ljutnju i bjes uperen upravo na nas. Uskoro su prosvjednici krenuli i u okolne ulice, a policija je zabranjivala hodočasnicima ulaz na trg jer nije bilo sigurno. Iako smo „pretrpjeli“ nekoliko neugodnosti, ipak smo se trudili ostati nasmješeni i ne odgovarati na mnoge provokacije.
Grad koji je proteklih dana zračio ljubavlju i zajedništvom te bio ispunjen smijehom i pjesmom sada je odzvanjao povicima mržnje i bijesa. Hodajući ulicama koje su bile posebno čuvane i zaštićene, razmišljali smo o tome kako nam je zapravo žao tih mladih ljudi koji u sebi nose toliku mržnju i pokušavaju ugušiti i uništiti našu sreću i zajedništvo u Kristu. Ali nisu uspjeli! I dalje smo pjevali, smijali se i oduševljeno pozdravljali druge nacije. Sretno smo stigli „doma“, u našu oazu mira, ljubavi i zajedništva. Snažniji smo u vjeri jer smo svjesni naše snage i važnosti i znamo da se vrijedi boriti za vjeru. Vjerujemo da će nas snaga Duha Svetiga pratiti kroz ove i ostale dane kušnje u našim životima.
Molimo se za Svetog Oca i preporučamo i njega i sebe u vaše molitve.
Veliki pozdrav od Franjevačke ml
komentiraj (0) * ispiši * #

