Danas cemo pricati o kontrolnim strukturama u PHPu.

IF :

Vrlo jednostavno za shvatiti. Imamo npr. neku varijablu $mladen
hocemo vidjeti dali je ona setirana ili nije. Naredba za to u PHPu je isset($neka_varijabla)
dakle u ovom slucaju isset($mladen). No funkcija isset() vraca TRUE ili FALSE (boolean).
dakle sintaksa bi bila :

if (isset($mladen)) {
echo "postavljena";
}
else {
echo "nije postavljena";
}

Sljedeci primjer cemo raditi tako da cemo gledati koje je vrijednosti odredjeni broj $mladen = 3;

if ($mladen < 0 ) {
echo '$mladen je negativan';
}
elseif ($mladen == 3) {
echo '$mladen je vrijednosti 3';
}
elseif ($mladen > 3) {
echo '$mladen je veci od 3, dakle pozitivan';
}

elseif je samo dodatni "statement" inace ovo se zove u praksi nested loops.

SWITCH:

U mnogo slučajeva u praksi puno bolje je koristiti switch pogotovo kad znate sto tocno očekujete od varijable
koja vam "dolazi".

Primjetili ste kako mnoge stranice imaju ovakve zavrsetke u URLU : index.php?opt=nesto
Sto to oni rade?
Pa vrlo jednostavno prema upitu iz urla oni odredjuju koji sadrzaj ce vama prikazati.
Lejm nacin i najjednostasvniji je automatski pozivati :

include ($_GET['opt'].".php"); // još nismo spominjali include to cu na kraju

a pravi nacin bi bio koristenjem switch-a.

switch($_GET['opt']) {

case "mladen":
include "nesto.php";
break;

case "pero":
include "nesto_drugo.php";
break;

default :
include "nesto_trece.php";
break;
}


A sada malo govora o loop kontrolnim strukturama. Loop ili petlje su strukture koje se koriste za ponavljanje određenih zadaca u nasem programu. Kao npr. prolazenje kroz rezultat query-a u bazi za određenom vrijednosti.
Pa primjer prvi i najjednostavniji je FOR petlja

primjer: uzet cemo da je nepoznata varijabla $mladen jednaka nekom broju. Dakle tipa integer.
I pretpostavit cemo da je vrijednost manja od 50.

for ($i = 0; $i <= 50; $i++) {

if ($i == $mladen) {

echo '$mladen je jednak '.$i;
}
else {
echo '$mladen nije jednak '.$i;
}
}

Dakle prvo postsavljamo neki fixni broj $i da je jednak 0 i onda kazemo od $i vrijednosti 0 do manje ili jednako 50 uvecaj i svaki put za jedan.
I onda unutar petlje postavljamo pitanje dali je $i == $mladen .. dakle iste vrijednosti kao $mladen.
Ako je onda ispisi da je jednak ako nije onda ispisi da nije.
I to je ta simple for petlja. Iz svake petlje mozemo izaci, pauzirati .. nastaviti petlju..

break;
continue;
break expr;

Idemo na DO petlju

do
{
echo "Power PHP !";
}
while (1);


Kazemo "do" .. radi nesto "while" "1" .. ovo ovdje je beskonacna petlja jer ce nas program vrtiti tj. ispisivati "Power PHP !" do vijeka.


Dakako osim ovih tu je i foreach petlja .. ali za nju bi morao koristiti neke tipove podataka koje jos nismo spomenuli tipa "Array". Zato cu to radije ostaviti kada vas upoznam s time.

E sad cuveno includanje podataka.

Imamo primjer na dva filea :

denifirane.php
--
$def1 = "mladen";
$def2 = "pero";



index.php
--
include ("defninirane.php");

echo "$def1 je prva definirana";
echo '$def2'."je druga definirana i njena vrijednost je $def2";

Kao sto vidite kad includate neki file php mozete pristupati svim vrijednostima iz istog.
Jako korisno kod programske logike je da ne cuvate sve podatke u jednom fajlu. Ovime postizete
odvajanje, logiku i cistocu kodiranja.

Osim tipicnog "include-a" postoji jos "include_once" opcija. Bitna razlika je tu da se varijable koje su vec includane ponovo ne includaju. Ista stvar je i sa require_once opcijom.
Dakle da rezimiramo :

include();
include_once();
require();
require_once();

Require i include rade isto samo se drugacije ponasaju kod gresaka kod includanja samog.
Include ce ucitati bez obzira na gresku dok ce require stopirati proces.


Evo za ovaj dio smo lagano prosli petlje, includanje i kontrolne strukture.
Pocetni uvod za nesto dalje i vise. Dobro proucite cijeli tekst. Za sve detalje uvijek savjetujem.
www.php.net/manual/en ili www.php-hr.net/forum
Gdje sva vasa pitanja vrlo brzo ce poprimit oblik suvislog odgovora!

Pozdrav!