petak, 27.04.2012.
PUMA
(lat. Felis concolor)
Pumu se katkada naziva kuguarom ili gorskim lavom. To je mačka puna elegancije, vrlo gipka, snažna i brza. Loveći životinje kojima se hrani, npr. jelene, neprimjetno im se prikrada i kad je dovoljno blizu, s nekoliko se velikih skokova baca na njih. Kad uhvati čak i veliki plijen, najčešće ga ubija zabijajući mu zube u grlo. Tako je snažna da može i veliku životinju s lakoćom odvući u svoj zaklon gdje se u miru časti. Na svoju nesreću (ali sreću za jelene), nije izdržljiva. Ako joj žrtva umakne, obično više nema dovoljno snage da ponovno krene u trku. Puma katkada napada i stoku, primjerice goveda, pa ljudi ubijaju du vitku mačku. U mnogim je krajevima potpuno istrijebljena.
STANIŠTE I RASPROSTRANJENOST
Puma živi u objema Amerikama, od jugozapadne Kanade do Magellanova tjesnaca. Nastanjuje razne predjele, nizinske i visinske: suhe i vlažne šume umjerena pojasa i tropa, strme padine i polupustinje.
KLASIFIKACIJA
Red: grabežljivice; porodica: mačke.
VELIČINA
Dužina tijela mužjaka iznosi 105-195 cm, a ženke 95-150 cm; dužina repa 53-81 cm. Visina hrpta je 60-70 cm. Težina mužjaka iznosi 53-72 kg, a ženke 34-48 kg.
ŽIVOTNI VIJEK
Živi do 18 godina.
RAZMNOŽAVANJE
Spolna zrelost: s 3 godine.
Parenje: cijele godine.
Skotnost: 82-96 dana.
Broj mladih: ženka rađa 2-4 mladunca svake 2 godine; skriva se u rupi ili spilji i sama se za njih skrbi. Mužjaku ne dopušta da se približi mladuncima jer bi ih zaklao. Mladunci ostaju s majkom do 2 godine.
NAČIN ŽIVOTA
Hrana: lovi različite životinje do veličine jelena. Aktivna je danju i noću.
Neprijatelji: jedini neprijatelj je čovjek. Gone je uzgajivači stoke koji se ne libe ubiti je kako bi zaštitili svoju stoku.
Nagon za životom u zajednici: puma živi sama.
ZAŠTITA
Pume su istrijebljene na mnogim područjima istočnog dijela Sjeverne Amerike. Neke podvrste su pred izumiranjem, npr. floridska puma čija populacija broji jedva 70-80 jedinki.
OSTALO
Brzina: najviše 89 km/h, ali kratkotrajno.
Kretanje: izvrsno se penje po drveću i skače. Njezini su skokovi dugi i po 7 metara.
Glasanje: puma prede, mijauče, ali ne riče.
- 19:04 -
četvrtak, 26.04.2012.
LEOPARD
(lat. Panthera pardus)
Leopard je jedna od najrasprostranjenijih mačaka na svijetu. Prilagođuje se gotovo svim tipovima staništa. Boja njegova krzna je različita. Najčešće su žutosmeđe boje do zlatne boje s nepravilno razmještenim crnim krugovima. Glava, trbuh i noge pokriveni su točkama. Katkada se nađu potpuno crni leopardi. Ti crni leopardi nazvani su crnim panterama. Češći su u Aziji nego u Africi. Leopard je pravi akrobat koji veći dio vremena provodi na omiljenom drveću, odakle promatra svoj teritorij, a tu se i odmara. Na drvo podiže i svoj plijen kako bi ga zaštitio od ostalih ljubitelja mesa. Ženka leoparda u vrijeme tjeranja pušta mokraću specifičnog mirisa koji privlači mužjake. To, dakako, među mužjacima izaziva ljutu borbu iz koje uvijek izlazi samo jedan pobjednik.
STANIŠTE I RASPROSTRANJENOST
Leopard živi u Africi južno od Sahare pa sve do kraja kontinenta, te u južnoj i i istočnoj Aziji, na sjeveru do rijeke Amur. Raspršene populacije žive od Kavkaza do Indije. Ima ga i na Javi i otoku Kangean. Nastanjuje šume i stepske šume, savane, polupustinje i pustinje blizu vodenih tokova. Može ga se susresti i u visokim gorama, iznad granica šume.
KLASIFIKACIJA
Red: grabežljivice; porodica: mačke.
VELIČINA
Dužina tijela iznosi 95-167 cm, dužina repa 60-97 cm. Visina hrpta 50-75 cm. Težina 30-80 kg.
ŽIVOTNI VIJEK
Oko 15 godina, u zatočeništvu do 23 godine.
RAZMNOŽAVANJE
Parenje: u tropskom pojasu ženka leoparda može imati mlade tijekom cijele godine, a u zimskim predjelima pari se u veljači, a mlade rađa ljeti.
Skotnost: 90-105 dana.
Broj mladih:obično 2-4 mačića u okotu, a katkada i 4-5. S majkom ostaju 13-18 mjeseci.
NAČIN ŽIVOTA
Hrana: leopard je grabežljivac koji obično lovi noću, iako se događa da lovi i danju. To ovisi o načinu života njegovih žrtava. Najčešće su to sisavci srednje veličine, kopitari, manji jeleni, divlje ovce, majmuni, zečevi kao i domaće životinje.
Neprijatelji: uglavnom čovjek, često i lav.
Nagon za životom u zajednici: samotnjak je koji provodi skriveni način života.
OSTALO
Brzina: maksimalno 60 km/h na vrlo kratke staze.
Glasanje: rika.
Gorje: u Himalajima se penje i do 5200 m nadmorske visine; na Kilimandžaru su pronađeni smrznuti i osušeni ostaci leoparda na 5700 m nadmorske visine.
- 15:55 -
srijeda, 25.04.2012.
GEPARD
(lat. Acinonyx jubatus)
Tu prekrasnu životinju može se prepoznati po njuški koja ima dvije crne pruge što spajaju oči s usnicama. Te pruge sprečavaju da mu se svijetlost odbija od lica dok lovi. Pandže se u gepardane uvlače kao u ostalih mačaka. To mu omogućuje da se čvrsto ukopa na podlozi kako bi dobio munjevito ubrzanje ili se naglo okrenuo u trku. Dugi mu rep olakšava održavanje ravnoteže za vrijeme trčanja. Gepard je isto tako jedina mačka koja lovi danju. Kako lovi na otvorenom terenu, relativno ga je lako ugledati, što turistima na safariju pričinja veliko veselje. Ženka geparda rađa mlade u brlogu. Majka pomno njeguje mladunce. Kada mali gepardi porastu, sudjeluju u lovu gledajući majku. Napuštaju je nakon dvije godine, ali braća ostaju još neko vrijeme zajedno. Gepard se relativno lako pripitomljava. U Egiptu su ga u doba faraona koristili u lovu, a to su činili i Arapi.
STANIŠTE I RASPROSTRANJENOST
Živi u savanama i polupustinjama srednje i južne Afrike. Male populacije susreću se i u jugoistočnom Alžiru i Iranu.
KLASIFIKACIJA
Red: grabežljivice; porodica: mačke.
VELIČINA
Dužina tijela 120-150 cm, repa 60-80 cm; visina hrpta 60-80 cm; težina 28-65 kg.
ŽIVOTNI VIJEK
Oko 15 godina.
RAZMNOŽAVANJE
Parenje: tijekom cijele godine.
Skotnost: 95 dana.
Broj mladih: 2-6 u okotu. Mačići su 2-3 godine pod majčinom skrbi.
NAČIN ŽIVOTA
Hrana: lovi druge sisavce, najčešće gazele Thomsona.
Neprijatelji: žrtve su lavova i hijena.
ZAŠTITA
Gepardu prijeti istrebljenje. Lov na njega je zabranjen. Procjenjuje se da je u Africi ostalo još oko 25 000 jedinki.
OSTALO
Brzina: prosječno 75 km/h, najviše 112 km/h, ali na maloj razdaljini. Gepard je rekorder među životinjama.
- 20:26 -
utorak, 24.04.2012.
LAVOVI
Lav (Panthera leo) životinjska je vrsta iz porodice mačaka. Za razliku od drugih mačaka, lavovi žive u čoporima. Lako ga je prepoznati po grivi koju imaju mužjaci, a danas žive u Africi kao i u nekim područjima Azije.
Lav, često nazivan "kraljem životinja", veoma je lijen: gotovo 20 sati dnevno spava, odmara se i preživa. To je jedini predstavnik porodice mačaka koji živi i lovi u čoporu. To je i jedina mačka koja ima jednobojno krzno. Lovni teritorij lava iznosi od 20 do 400 kvadratnih kilometara, a katkada i do 2000 kvadratnih kilometara ako na terenu zavlada velika suša. Mužjaci označuju svoj teren mokraćom i povremenom opasnom rikom koja se čuje i na udaljenosti od 10 kilometara. U čoporu vladaju lavice koje osim što love, uzgajaju mlade. Lavice idu u lov u čoporu, prilaze svom plijenu što bliže mogu, a kad se nađu na udaljenosti manjoj od 20 do 30 metara od žrtve, skaču na nju u trku. Prva 3 mjeseca lavići provode sa svojom majkom podalje od čopora. Kad imaju 2-3 godine i naraste im griva, dominirajući mužjak potjera mlade iz čopora. Usamljeni mužjaci pokušavaju s 5 godina stvoriti novu obitelj.
STANIŠTE I RASPROSTRANJENOST
Lav živi u afričkim savanama i šumskim stepama južno od Sahare. U Aziji živi samo jedna mala populacija u šumi Gir na poluotoku Kathiawar (Indija).
KLASIFIKACIJA
Red: grabežljivice; porodica: mačke.
VELIČINA
Mužjak ima 170-190 cm dužine, a ženka 140-175. Dužina repa iznosi 70-105 cm. Visina na hrptu je 80-110 cm. Mužjaci su teški 150-200 kg, a ženke 120-180 kg.
ŽIVOTNI VIJEK
Oko 15 godina u prirodi i do 30 godina u zatočeništvu.
RAZMNOŽAVANJE
Spolna zrelost: ženke nakon 2. godine, a mužjaci nakon 3. godine.
Parenje: traje cijele godine.
Skotnost: 100-116 dana.
Broj mladih: obično se rađaju 2-4 lavića, rjeđe i do 7; lavica može imati mlade svake 2 godine.
NAČIN ŽIVOTA
Hrana: lav je grabežljivac (zvijer). Njegova osnovna hrana su zebre, gnuovi i impale. Lovi i mlade žirafe i afričke bivole, a događa se da napadne i mlade slonove, nosoroge i nilske konje. Katkad se hrani strvinom i malim sisavcima. Može ukrasti plijen gepardu ili leopardu. U jednom obroku može pojesti do 30 kg mesa. Lov je zajednička zadaća lavica koje mogu loviti danju ili noću.
Neprijatelji: osim čovjeka nema neprijatelja. Kad lovi bivole, mlade slonove ili nosoroge, katkada se dogodi da lavica bude ranjena ili ubijena.
Nagon za životom u zajednici: lavovi su jedine mačke koje žive u čoporu. Čopr se sastoji od ženki (4-20) i mladunčadi. Mužjaci (1, 2 ili rjeđe nekoliko) nisu stalni članovi čopora, nego se povremeno izmjenjuju. Mladi lavovi izbacuju starog predvodnika.
ZAŠTITA
Nekada se masovno išlo u lov na lavove, a sad žive uglavnom na terenu rezervata i nacionalnih parkova. Izvan njih žive sve rjeđe. Azijskog podvrsti lava prijeti izumiranje, smatra se da ima samo oko 240 jedinki.
OSTALO
Brzina: lav može trčati brzinom od 65 km/h, ali samo na udaljenosti od 100-200 metara.
Aktivnost: odmara se u prosjeku 20 sati na dan, a ostalo vrijeme koristi za lov i jelo
- 18:46 -
Pozdrav, mačkoljupci!
Mi smo Ramona, Veronika, Nika i Andro i mi smo mačkoljupci kao i vi. U školi smo dobili zadatak da napravimo blog, i mi smo se odmah sjetili mačaka.
A najbolje su divlje mačke. One su prelijepe, graciozne i smrtonosne. Mnogo ljudi ih voli i mi smo odlučili podijeliti s vama detalje o pojedinim vrstama divljih mačaka.
Postoji mnogo vrsta divljih mačaka, a mi ćemo vas u idućih nekoliko tjedana upoznati s karakteristikama onih najpoznatijih.
Vaši
Ramona,
Veronika,
Nika
i Andro
- 18:32 -
