Carmina burana...
Bio je ljetni solsticij, noć nezalazećeg sunca
se razotkrivala pjesmom iz Burana,
O fortuna...
kao mjesec stalno se mijenjaš
uvijek jačaš i bez sjaja;
gnusan život sad nadvladaš
i onda blagost kao raskoš biraš
oskudica a i moć rastopi
ih kao led... kazao je
"Što sada osjećaš?" upitah
Sada, sada će ozeleniti polja,
djevojke će zavoljeti sne,
zemlja će pokazati nasmješeno lice.
Ljeto je stiglo ljepotom cvjetnog ogrtača.
šuma zeleni lišćem stabala i listićima grmova,
pobjeđena zima napušta naš dan.
a ja sam tu, ali ja sam umoran
budi kraj mene, budi tu, dozvoli mi
da budem kraj tebe da ne budem sam.
On joj darova ružu, probudi strast,
ona mirisom opijena darova mu zagrljaj .
Kao nadničari žudnje zaboraviše tugu i jad.
U carstvu sreće ljubav je danak koji plaćaju sad.
Carmina Burana na najbolji mogući način opovrgava tezu o mračnom srednjem vijeku. Društvo koje tako vedro i veselo pjeva zasigurno je i živjelo u svoj punini i uživalo u svim ljepotama a i porocima svijeta.
Početkom 19. stoljeća pronađen je u gornjebavarskom samostanu Benediktbeuren rukopis sa 228 moralno-satiričkih, ljubavnih i nazdravičarskih pjesama pisanih uglavnom na latinskome jeziku te u manjoj mjeri i na njemačkome jeziku. Rukopis je prema latinskom nazivu samostana nazvan Carmina Burana. Kasnijim je analizama utvrđeno da je lirika ove zbirke djelo vaganata, lutajućih klerika i studenata svjetovnjaka (lat. vagus, lutalica), izvaninstitucionalnih intelektualaca koji stihovima slave uživanje u životu, u svim ljepotama i porocima svijeta, postojano se držeći gesla: Meni je suđeno umrijeti u krčmi, prema početnom stihu jedne pjesme.
Skladatelj Carl Orff genijalno je 1937. uglazbio 25 pjesama u obliku scenske kantate, proslavivši zbirku po cijelome svijetu. Za Matičino dvojezično izdanje prevoditelj Zlatko Šešelj odabarao je i znalački preveo 17 ponajboljih pjesama iz zbirke.
Željko Trkanjec
Dijana Jelčić
|
