dinajina sjećanja

subota, 21.03.2020.

Svjetski dan poezije i poetska republika...







Pjesnici su čuđenje u svijetu…
u dubini duše
titra misao umrlog poete.

Sa vrha Parnasa,
Eratho bdije nad
susretom poeta.

Ispisana antologija,
pjesme iznjedrene iz snova,
govor cvijeća,
pjev ptica sanjalica,
poslanje poetskih duša,
ukoričenje dubina
u bezgraničju riječi,
i more na dlanu pjesništva.

Srca otkucavaju sreću,
šire se zvuci balada o ljubavi,
šapati vlati trave,
sjeta utkana u sjećanja,
usidrena u oceanu uspomena,
kristalno jasna slika
ljudski nutrina.

Nad lirskom republikom
smijeh razigrane djece,
blaženstvo u pjesnicima
objavljuje vrijeme poezije.

Nedostaju mi riječi
kojima bih nanizala
nisku osjećanja osjećaja.

Događala se bajka
opjevana rapsodom vremena,
na svodu privida,
u džungli svrsishodnosti,
oaza od snova.

Na lazurnom baršunu noći,
u ikonografiji vjerovanja
utkana silueta trajanja
i glas pjesnika
u bezglasju vječnosti,
riječi zastale u beskraju,
u jecaju tišine,
u ognjilu žudnji.

U šutnji srca
zatitra urlik ranjene ptice ,
jecaj pjesnika u sužanjstvu,
bacač pjesama
otvara vrata beskraja
i riječi ljubavi izranjaju
iz magle tugovanja.

Na žalu noći
se otvaraju školjke
i prosipaju biserje
pjesništva.

Mirotvorac poziva na ljubav,
teatar poezije
daruje dijalog ljubavnika,
redaju se promocije ljepote,
pjesnikinja stihom otkriva dušu,
djevojčica genetikom predodređena,
čuvarica suza,
i ona koja očima čita misli.

Slušali smo uzdahe duša
u mirisu lavande,
u vjetru ponad mora,
u suzama neba.

Otopljali smo tuge u
vrulji davnih uspomena i
prosipali sjemenje novih ruža
u purpur svitanja sna.

Kao peto godišnje doba,
vrijeme poezije,
lirska republika
i mi sudionici ljepote…

Pjesnici su čuđenje u svijetu…

Dijana Jelčić


- 07:17 - Komentari (46) - Isprintaj - #

<< Arhiva >>