Ak’ čudesa tražiš, gle! Smrt i bludnja, nevolje, Vrag i guba nestaju. Zdrave bolesnici. More, lanci padaju, Uda, stvari propale Mole i dobivaju Mladi pa i starci. Iščezava pogibelj, Prestaju i potrebe. Neka kaže tko to zna, Pa i Padovanci! More, lanci... Slava Ocu. More, lanci... Moli za nas sveti Ante, da dostojni postanemo obećanja Kristovih. Crkvu tvoju, Bože, neka razveseli zavjetni spomen svetog Antuna, priznavaoca tvojeg i naučitelja da se uvijek utvrđuje duhovnom pomoći i bude dostojna uživati radost vječnu. Po Kristu Gospodinu našem. Amen. Sv. Antune, tvoja se slava raširila po svem svijetu jer pomažeš da se nađu izgubljene stvari. Svojim smo grijesima izgubili Božje prijateljstvo i duševni mir. Po tvom zagovoru daj da ih ne izgubimo nikada više i izmoli ih onima koji ih još ne posjeduju. Slava Ocu... Molitva da se nađu izgubljene stvari O Isuse! Zašao sam kao ovčica, zaboravio na tvoje zapovijedi, udaljio se od tebe i upravo sam možda radi grijeha izgubio ovo vremenito dobro. Da ga opet nađem, ne gledaj Isuse na moju nevrijednost, već na zagovor sluge svoga sv. Ante, komu si dao moć da izgubljeno nalazi. Stoga se tebi obraćam, o pouzdani nalazitelju izgubljenih stvari, sv. Ante. Svima, koji su iskrenim srcem molili, vraćaš izgubljeno; odjekuju riječi: izgubljeni novac, dobro, sreću, stvar – vraća zagovor sv. Ante! Uslišaj i moju molitvu, te mi vrati što sam nesrećom ili krivnjom izgubio. Znam da mi je Bog dao i oduzeo, stoga vapijem s tobom: Ime Gospodnje budi blagoslovljeno! No, ne znajući što mi je Božja Providnost namijenila, dolazim k tebi, sv. Ante, moleći te ponizno, isprosi mi svojim zagovorom, ako je Božja volja, da opet nađem što sam izgubio. Amen |
24"Nitko ne može služiti dvojici gospodara. Ili će jednoga mrziti, a drugoga ljubiti; ili će uz jednoga prianjati, a drugoga prezirati. Ne možete služiti Bogu i bogatstvu." 25"Zato vam kažem: Ne budite zabrinuti za život svoj: što ćete jesti, što ćete piti; ni za tijelo svoje: u što ćete se obući. Zar život nije vredniji od jela i tijelo od odijela?" 26"Pogledajte ptice nebeske! Ne siju, ne žanju niti sabiru u žitnice, pa ipak ih hrani vaš nebeski Otac. Zar niste vi vredniji od njih? 27A tko od vas zabrinutošću može svome stasu dodati jedan lakat? 28I za odijelo što ste zabrinuti? Promotrite poljske ljiljane, kako rastu! Ne muče se niti predu. 29A kažem vam: ni Salomon se u svoj svojoj slavi ne zaodjenu kao jedan od njih. 30Pa ako travu poljsku, koja danas jest a sutra se u peć baca, Bog tako odijeva, neće li još više vas, malovjerni?" 31"Nemojte dakle zabrinuto govoriti: 'Što ćemo jesti?' ili: 'Što ćemo piti?' ili: 'U što ćemo se obući?' 32Ta sve to pogani ištu. Zna Otac vaš nebeski da vam je sve to potrebno. 33Tražite stoga najprije Kraljevstvo i pravednost njegovu, a sve će vam se ostalo dodati. |
Čovjek spoznaje prirodne zakone svojim razumom, ali posjeduje i spoznaju koja se ne odnosi samo na područje egzaktnih znanosti. Prosvjetiteljstvo je uvelo čovječanstvo u zabludu smatrajući da je samo razumska spoznaja prava spoznaja i da sve drugo, a to znači i religiozna i druge spoznaje nemaju smisla. No, ta objektivna spoznaja čovjeka ne usrećuje, ne daje mu smisla, ona ne dotiče njega osobno. Što čovjeku znače kemijsko-fizikalni procesi, što znači sva tehnika, svi kompjutori i svi izgrađeni gradovi, ako on mora umrijeti, ako mora patiti, ako ga drugi ostave, ako u sebi doživljava muku, besmisao i smrt? Stoga uz tu objektivnu, izvanjsku spoznaju postoji i nutarnja, subjektivna ili hermeneutska spoznaja. To je spoznaja smisla, to je povjerenje u budućnost, u argumentiranost svega što čovjek radi, za što živi, to je povjerenje u ljude, u Sveprisutnoga u prirodi i u svemiru, to je povjerenje u onoga koji nas je postavio u život i svijet. Ta nutarnja spoznaja probija zid smrti, ona se provlači kroz mrak, patnje, operacije i bolesti. To je spoznaja koja čovjeka osmišljava, to je spoznaja koja ga čini humanim, sretnim, koja ga čini sposobnim da uopće živi. To je čovjekova spoznaja vlastite osobnosti, ovisnosti o Stvoritelju, spoznaja Boga koji je sve stvorio, spoznaja smisla, ljubavi, povjerenja, pravde i slobode. U biti, to je vjerska spoznaja. To je, naime, dokučivanje smisla, života i rada duhovnim ticalima. Osjetilima i razumom čovjek dotiče mrtvu stvarnost oko sebe. Nutarnjim pak ticalima ima povjerenja u čovjeka, oslanja se na smisao i u patnji, pa i privremeni besmisao. On doznaje koji mu je put da ode s ove zemlje i da živi. Čovjek, tražeći smisao i spoznajući vjerom, doznaje zapravo smisao religija, te usred religija spoznaje kršćanstvo i Crkvu. On u Isusu Kristu otkriva ono što u sebi traži. On u njemu vidi smisao patnje, smrti i hodanja ovom zemljom. Tako u Crkvi nalazi osmišljenje sebe, informacije za svoju budućnost i sigurnost na koju se može osloniti. Središte te sigurnosti u Crkvi jest euharistija. Objektivno gledajući, čovjek ne može razumom spoznati niti razumjeti da je u kruhu prisutna Isusova smrt i uskrsnuće i u vinu Bog sam, ali to doznaje vjerom. Kao što je čovjek svjestan da u buketu cvijeća nije samo darovano objektivno cvijeće, nego ljubav darovatelja, kao što spoznaje da je u kupljenoj i darovanoj čokoladi ne samo ono što se jede, nego i ono od čega srce živi, povjerenje i ljubav darovatelja. Kao što čovjek spoznaje da u ocu i majci nije samo ono objektivno spoznato, a to znači njihovo tijelo, nego daleko više njihova besmrtna, nevidljiva duša koja ga grli, tako kršćanin uviđa u euharistijskom kruhu i vinu da je tu ne samo to što se sjetilima spoznaje, nego daleko više ljubav Isusa Krista, njegova smrt za čovjeka, njegova čovjekoljubivost, njegovo oproštenje grijeha i život vječni koji nam se daruje. Tako euharistija najdublje dotiče ljubav Isusa iz Nazareta, a onda i ljubav čitavoga Presvetog Trojstva. Kao što u objektivno spoznatim slovima neke pozivnice na gozbu spoznajem nevidljivu ljubav i prijateljstvo onih koji me pozivaju, tako u vidljivo spoznatim znakovima kruha i vina vidim poziv Boga na njegovu gozbu. Kao što mi prijatelj može poslati pismo i u njemu poruku da se ne bojim u određenim krizama života, tako mi prijatelj Isus u kruhu i vinu, u tim euharistijskim znakovima, daruje poruku da se ne bojim, jer on je sa mnom. »Tko jede moje tijelo i pije moju krv, ostaje u meni i ja u njemu«, kaže on. »Tko jede moje tijelo, neće umrijeti nikada«, kaže on. »Tijelo je moje hrana za život svijeta. Ja sam kruh života«, kaže Isus. »Tijelo je moje zaista jelo i krv je moja zaista piće«, kaže on. »Tko to jede i pije, ima život vječni«, kaže Isus. Sve su to dakle hermeneutske, vjerske istine, od kojih čovjeku duša zaželi poletjeti ususret Bogu, smislu i budućnosti. U jednostavnim znakovima kruha i vina krije se veličanstvena poruka neba, budućnosti, smisla života i pobjeda nad grijehom, smrću, đavlom i svakom negativnošću. Zato je važno da kršćani svaki dan, a neizostavno nedjeljom, slave euharistiju. To je hrana njihove duše, snaga za život, čovjekoljubivost i izdržljivost u svim tegobama. Blagujući Isusovo tijelo i pijući njegovu krv mi postajemo kao on, mi se mijenjamo i postajemo vječni već ovdje, usred ograničenosti svijeta, i sposobni, kada dođe čas, doputovati u vječnost. Dr. Tomislav Ivančić, "Oaze života" |
Ak’ čudesa tražiš, gle! Smrt i bludnja, nevolje, Vrag i guba nestaju. Zdrave bolesnici. More, lanci padaju, Uda, stvari propale Mole i dobivaju Mladi pa i starci. Iščezava pogibelj, Prestaju i potrebe. Neka kaže tko to zna, Pa i Padovanci! More, lanci... Slava Ocu. More, lanci... Moli za nas sveti Ante, da dostojni postanemo obećanja Kristovih. Crkvu tvoju, Bože, neka razveseli zavjetni spomen svetog Antuna, priznavaoca tvojeg i naučitelja da se uvijek utvrđuje duhovnom pomoći i bude dostojna uživati radost vječnu. Po Kristu Gospodinu našem. Amen. Moćni sv. Antune, ti si čudesno iscjeljivao udove i oslobađao od svih boli. Čuvaj nas duhovno i tjelesno zdrave i postojane u jedinstvu vjere i ljubavi. Slava Ocu... Molitva za zdravlje očiju, ušiju, ruku i nogu Sretni sv. Ante! Ti si cijelo svoje tijelo bio Bogu za žrtvu prikazao i po tom zaslužio da Isusa u obličju premilog djetešca u svoje ruke primiš, zagrliš i svojim čistim usnama poljubiš. Po onoj neprocjenjivoj slasti, koju si pri tom uživao, molim te, da pogledaš na ovo moje bolesno osjetilo ili organ, po onoj ljubavi, koju si imao prema božanskom djetetu Isusu, smiluj mi se kao svomu bolesnom štićeniku i izbavi me iz ovoga moga bolesnoga stanja. Ravnaj mojim osjetilima i udovima, da umrem svijetu i budem čisti hram Božji, te da zdravim tijelom, ako to Bog hoće, privinem uz Isusa moga. Amen. |
Ovaj vikend, dogodila se strašna prirodna katastrofa u državi Myanmar (Burma) na jugoistoku Azije. Poginulo je najmanje 10 000 ljudi, a predviđa se, da je broj i puno veći. Ta država je i onako siromašna i pogođena ratom. Predlažem, da izmolio par molitvi za pokojne i za preživjele. Za pokojne u Myanmaru Gospodine Bože, u svojoj očinskoj dobroti budi milostiv dušama pokojnih. Očisti od svake krivice duše, koje si pozvao s ovoga svijeta, primi ih u domovinu svjetla i mira i u zajedništvo tvojih svetaca. Daruj im udio u vječnom blaženstvu u tvome Kraljevstvu. To Te molimo po Isusu Kristu, našem Gospodinu. Bože, Stvoritelju i Otkupitelju svih vjernika, daruj dušama pokojnih otpuštenje grijeha. Neka našim pobožnim zagovorom, postignu oproštenje za kojim čezne. Za ranjene, gladne i izmučene Isuse, krotka i ponizna srca smiluj se napaćenim stanovnicima Myanmara. Bože, daj mi snage da prihvate stvari koje ne mogu promijeniti; hrabrosti da promijene stvari koje mogu promijeniti i Mudrosti da spoznaju razliku između njih. Potakni srca ljudi širom svijeta, da im pohrle u pomoć. Oče naš. Zdravo Marijo, Slava Ocu p.s. Danas se govorilo o najmanje 22 tisuća mrtvih i više od 41 tisuće nestalih. No tragična bilanca mogla bi biti i puno gora jer spasioci još zapravo i nisu uspjeli stići u zabačena područja zemlje. Samo u gradu Bogalayu u strahovitom naletu ciklona, koji je pratio vjetar koji je puhao brzinom većom od 200 kilometara na sat, poginulo je deset tisuća ljudi, a razoreno je 95 posto građevina. Humanitarne agencije procjenjuju da je bez krova nad glavom, bez hrane i pitke vode ostalo najmanje milijun ljudi te da je humanitarna katastrofa na pomolu. Hrvatski Crveni križ prikuplja novčanu pomoć za unesrećene u Mijanmaru, a donacije se mogu uputiti: - uplatom na žiro račun broj 2340009-1511555516 poziv na broj odobrenja 16 - pozivom na donatorski telefon broj 060 60 20 90 (cijena 6,82 kn s PDV-om po odslušanoj poruci) Sva prikupljena novčana sredstva Hrvatski Crveni križ proslijedit će Međunarodnoj federaciji Crvenog križa i Crvenog polumjeseca (IFRC). |
Ak’ čudesa tražiš, gle! Smrt i bludnja, nevolje, Vrag i guba nestaju. Zdrave bolesnici. More, lanci padaju, Uda, stvari propale Mole i dobivaju Mladi pa i starci. Iščezava pogibelj, Prestaju i potrebe. Neka kaže tko to zna, Pa i Padovanci! More, lanci... Slava Ocu. More, lanci... Moli za nas sveti Ante, da dostojni postanemo obećanja Kristovih. Crkvu tvoju, Bože, neka razveseli zavjetni spomen svetog Antuna, priznavaoca tvojeg i naučitelja da se uvijek utvrđuje duhovnom pomoći i bude dostojna uživati radost vječnu. Po Kristu Gospodinu našem. Amen. Naš je život sličan lađi na uzburkanu moru: valovi neurednih strasti i oluje zlih primjera prijete našem spasenju. Divni sv. Antune, sjajnim svojim svjetlom privedi nas u luku vječnoga spasenja. Slava Ocu... Molitva za one koji putuju morem Naš Gospodin i Spasitelj, Isus Krist, koga sluša vjetar i more, uslišuje i tebe, o sv. Ante, kad moliš za one, koji putuju morem. Vjetrovi i valovi slušaju tvoju riječ i voze mornare sigurno k luci. Uslišaj i našu molitvu, koju Bogu šaljemo za putnike na moru, prinesi je pred lice Božje, da oni tvojom pomoću, morno, zdravo i veselo dospiju do žuđene obale. Moli i za nas, o sv. Ante, koji po opasnom moru ovoga svijeta brodimo uz tako teške oluje, da sretno dođemo u luku vječnoga blaženstva. Amen. |
Devetnica je uvod u blagdan Duhova. Popratni tekst i molitvu koja se moli, pronašao sam na portalu Križ života. Kršćanstvo bez Duha Svetoga ne bi nikada na druge narode da Duh sam nije počeo djelovati. Crkva je djelo Duha Svetoga. Ona je uvjerljiva i djelotvorna u toliko u koliko je poslušna tom istom Duhu. Počinje Devetnica Duhu Svetomu, dan iza Spasova. Netko će se možda zapitati; kakva je to pobožnost, zatim zašto baš broj devet, a i tko je zapravo Duh Sveti? Devetnicu Duhu Svetomu ne bi trebalo shvatiti u smislu, da ga mi želimo kroz molitvu na neki način usmjeriti prema sebi i svojim potrebama, jer Duh zna što nama treba, nego da se mi sami otvorimo njegovom djelovanju kao što se cvijet otvara i okreće prema svjetlu – suncu. Tako se moje srce i moja duša otvaraju prema Božanskom Svjetlu - Duhu Svetomu. To se događa preko molitve koja me usmjeruje i povezuje prema nevidljivim zrakama njegove milosti. Devet dana nije neki čarobni broj koji bi sam po sebi polučio neki učinak, to je tek «razumni rok» koji smo si zadali da bismo se otvorili i izožili milosnim zrakama snage Svetoga Duha. Duh Sveti je Duh Kristov i Duh Očev – dakle, Duh Božji. On je stvaralačka sila koja prožima sve stvoreno, jer sve što postoji djelo je Duha Božjega. On je lebdio nad vodama u početku stvaranja. On je udahnut svemu živome, a posebno čovjeku koji nosi iskru toga Duha i po njoj je u srodstvu s Božanskim. To je neizmjerna stvaralačka sila bezgranične ljubavi koja je uvijek na djelu. Iz nje je proizašao vječni Logos – Božanska stvaralačka Riječ kojoj zahvaljujemo za sve što postoji. Njega otkrivamo u svim religijama svijeta koje ga zazivlju kao Velikog Duha, Tao, Prabitak, Božanski dinamis….. Nalazi se u svemu živome, u svemu što postoji. On se priklanja malom čovjeku i šapće mu o veličini poziva kojim je pozvan da postepeno ulazi u otajstvo neviđenog dinamizma Božanskog stvaralaštva, kojemu je početak u najgrubljoj duhovnoj manifestaciji koju zovemo materija, pa do najprofinjenijih stanja duha koja pripadaju vječnosti i jasnijoj viziji Božanskog. Molitva za Devetnicu Duhu Svetomu: O, neizmjerni, svesilni Duše Sveti: otvaram ti svoje srce i svoju dušu; dvije skromne izbe moga bića i ponizno molim da se dostojiš ući i ispuniti me svojim Božanskim Svjetlom, koje će rastjerati mračne sjene strahova i nesigurnosti. Povedi moj duh kao što roditelj sigurnom rukom vodi svoje dijete. Povedi me silinom puta svog stvaralačkog dinamizma, da i ja osjetim iskonski dah života u svemu što me okružuje. Probudi žudnju moga srca za beskonačnim prostranstvima duha. Pomogni mi da prerežem spone koje me vežu uz lažne sigurnosti. Daj da se odlijepim od vrijednosti koje to nisu. Božanska Vatro vječnog stvaralaštva, daj da se i moja mala iskra duha u punoj slobodi vine u visine i pridruži sjajnom plamenu tvoje svete Crkve. Amen. Na kraju se preporuča izmoliti: O dođi Stvorče: O dođi, Stvorče, Duše Svet, pohodi duše vjernika, poteci višnjom milosti, u grudi štono stvori ih. Ti nazivaš se Tješitelj, blagodat Boga Svevišnjeg, studenac živi, ljubav, plam i pomazanje duhovno! Darova sedam razdaješ, Ti, prste desne Očeve, od vječnog Oca obećan, Ti puniš usta besjedom! Zapali svjetlo u srcu, zadahni dušu ljubavlju, u nemoćima tjelesnim potkrepljuj nas bez prestanka! Dušmana od nas otjeraj i postojani mir nam daj, ispred nas idi, vodi nas, da svakog zla se klonimo! Daj Oca da upoznamo, i Krista, Sina njegova, i u Te Duha njihova, da vjerujemo sveudilj! Sva slava Ocu vječnomu, i uskrslome Sinu mu, sa Tješiteljem presvetim nek bude sada i uvijeke. Amen U tijeku je i Devetnica bl. Ivanu Merzu, koju možete pronaći na web stranici: www.ivanmerz.hr/molitve/devetnica |
< | svibanj, 2008 | > | ||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | 2 | 3 | 4 | |||
5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 |
12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 |
19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 |
26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 31 |
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv