|
|
subota, 28.04.2007.
IDEMOOOOOO !!!!!!
A sada - spektakl.
|
- 10:38 -
Komentari (12) -
Isprintaj -
#
srijeda, 18.04.2007.
NATO dijeta
Brojim dane na godišnjem.
Zapravo koristim stari godišnji, a dao sam otkaz.
Bio jutros u novu firmu da se upoznam sa poslom.
Hm. I supermen bi tu imao posla.
Pripreme za svjetsko prvenstvo bedaka u vaterpolu su u tijeku.
Kombiniram plivanje, dijetu i nepušenje.
Išćašio sam rame, al se osjećam ko supermen.
Malo me samo jebe buvel oko struka kad se pogledam u ogledalo.
Ćudno je to - čim ogladnim osjećam se ko ptičica, a izgledam isto Jebemu.
U nedjelju sam slavio ročkas zajedno s prijateljem.
Ispekli smo janca i par kila mesa.
Tu sam promovirao svoj novi izum - NATO dijetu: Nažderavanje, Alkoholiziranje, Trovanje, Opet.
Djeluje, jer iza nje izgubiš na tri dana volju za pićem, hranom i duvanom.
Al me lagano pušća.
Prošli tjedan bio sa ženom i Rokom na Koločepu.
Fino je par dan slušat tišinu na otoku sa dvadesetak stanovnika.
Čuješ mačku kad prne na tri kilkometra.
I gledaš u more. A misli vrludaju.
|
- 20:20 -
Komentari (11) -
Isprintaj -
#
srijeda, 04.04.2007.
Počelo je počelo
Kao klinci kad polude za nekim sportom poslije nekog repkinog uspjeha, tako su sinoć i snažni vaterpolisti VK Primoštena odradili prvi trening u ciklusu priprema za veliku turneju koja se opasno približila. Točnije - 5 polupijanaca poluinvalida (Žele, Tome Poštar, Tonino, Sin, Dida) skočili su sinoć u poljudski bazen te se zamalo utopili. Očekuje se da i ostali vrsni sportaši VK Primoštena počnu trenirati, ali nigdje di je dubina veća od 2 metra.
Dok ovo pišem - otpada mi rame - nisam znao da tipkanje može biti tako bolno. Ipak, nadam se da mi nakon pet-šest odrađenih kupanja neće puknuti kičma već u prvome napadu na poziciji centra. I da će mi vrat i rame popustit pa da mogu odradit tih par kupanja.
A evo i plana puta:
- subota, 28.04. polazak iz Splita u 15h, iz Primoštena u 16h minibusom sa 14 mjesta
- nedjelja, 29.04. dolazak u Eindhoven u popodnevnim satima. Ispadanje iz autobusa kako se ko dočeka. Izbjegavanje kazne za povraćanje i pišanje na javnoj površini. Upoznavanje s domaćinima i kurtoazna izmjena par engleskih fraza uz pokoje pivo i ostatke pancete iz autobusa. Odlazak na spavanje. Triba ponit vriće jer se ne zna baš...
- ponedjeljak, 30.04. Nizozemci slave kraljičin rođendan. Najpijanije je u Amsterdamu pa zato baš tamo idemo. Dan, noć, cuga, dim, kanali, crveno, smrad... mislim da bi Pauletić odmah otvorio stupac A Amsterdam i konačno rješenje VKP.
- utorak, 01.05. prvomajski uranak - vraćamo se iz Amsterdama u Eindhoven. S prvim suncem liježemo. Cjelodnevno kljucanje, spavanje i skidanje mamurluka. Navečer utakmica. Opa - utakmica. Ko je preživi pije. Ako slučajno pobijedimo, rugamo se Nizozemcima da su zakurac.
- srijeda, 02.05. Slobodan dan. Mislim za sport, a inače planiran izlet za Belgiju. Brisel, Gent,, pivo, spiza, kulturno uzdizanje... Povratak u Eindhoven u večernjim ili noćnim satima.
- četvrtak, 03.05. Sportski dan. Ujutro trening, navečer dvi utakmice. Druženje sa domaćinima, zajebancija po Eindhovenu, večernje rušenje i slavlje dobili - izgubili.
- petak, 04.05. Ujutro triježnjenje uz lagani trening na bazenu. Popodne je moguć trening, al to bi bilo previše. Provat ćemo nas par skoknit do Utrechta poklonit se bogu na zemlji - zna se kome. Ako nas i najuri - bar smo ga vidili, a kad smo već u Utrechtu onda je red i da se napijemo.
- subota, 05.05. Opet praznik - Dan oslobođenja. Klub domaćin tradicionalno taj dan odlazi na dernek u Maastricht pa su se ponudili da im se pridružimo u slavlju. Naravno da nećemo bit bezobrazni pa to odbit. Dakle, još jedna cjelodnevna pijanka uz eventualno neki usputni obilazak. Navečer se trpamo u bus i idemo doma. Molit ću se Bogu da zaspem.
- nedjelja, 06.05. Cjelodnevno drndanje u busu. Mučenje i proklinjanje onog ko napravi bus ovako tijesnim. Nismo kepeci za gospu blaženu.
Eto tako ja to zamišljam. Ko ima iskustva sa gorenavedenim destinacijama neka opali u komentaru kakav savjet, npr. kad ste već tamo morate vidit... najbolje pivo je... najbolji kafić je...
I večeras, ne zaboravite provjeriti svoje znanje na KVIZU U 22h
APDEJT
Nađen je Šuškov auto. Već oplakani stari crveni uno ležao u nekoj uličici blizu autobusnog kolodvora.
Našla ga je hrvatska policija bog ih blagoslovija. Tako ću one obećane ćevape i pivo riješit sam sebi, he he he.
Glede tekme, čestitke Dinamu jer su bolji, ali jebapasmater ćoravome sucu i njegovim pomoćnicima. Ako ne vidi gol kad je gol, i ako ne vidi kad je šaka u glavu ko je udrija, onda ne vidi ništa. Bit će belaja sutra po novinama.
|
- 08:45 -
Komentari (19) -
Isprintaj -
#
ponedjeljak, 02.04.2007.
Diglo me
Tek što je završila tekma zadovoljno sam sjeo u auto. Dok sam čekao ženu upalio sam radio - svoj omiljeni KL i počeo se nervirati. Taman je završavao sa javljanjem iz Melbourna sportski komentator Reić koji se odjavljivao tužnim tonom o nekakvom hladnom tušu poslije erupcije oduševljenja. Onda je voditelj emisije još malo tužnim tonom govorio kako se još ne zna da li se radi o nekoj mućki, ali kako stvari stoje - prijeti nam oduzimanje zlatne medalje. Prisjetio se još Rudićevih problema sa dopingom iz igračkih dana te afere sa marihuanom od prije nekoliko godina. Dobrih petnaest minuta živio sam u uvjerenju kako je opet neko od naših napravio pizdariju. Onda me stari prisjetio da je prvi april. Mamicu im gangstersku.
Prvaci smoo !!!
Eto me rodjo zamolio dole za stručni komentar, pa ću samo par crtica s objektivnog stajališta.
Već sam ocrnio čupavog Juru za nestručan komentar. Ne smetaju meni njegove provale nego neznanje i što ga putem tv pretplate ljudi plaćaju. Nije naravno kriv on nego šefovi koji očito ni sami ne znaju ništa o vaterpolu ili su škrti angažirati nekoga ko je bar ko dijete trenirao godinu dana na Savi ili Šalati.
Al dosta o njima - vratimo se našem uspjehu.
Glavni potpisnik je naravno izbornik Rudić. Za njega se i prije znalo da je najbolji trener na svijetu i da se njegovim angažmanom nazire kraj agoniji hrvatskog vaterpola. Nije mu uspjelo napraviti rezultat isprve pa se sjećam kako su ga neki već minirali. Nisam mogao vjerovati kad mi je jedan prijatelj koji je bliži reprezentativnim krugovima govorio kako u repki ne rade ništa i kako Rudić nema nikakav autoritet. Tada sam mu rekao da ne sere, a on se sad vjerojatno toga neće ni sjetiti.
Dakle, Rudić je pogodio prvo u najtežem - tempiranju forme. Fizički smo zbilja bili nadmoćni, nisu se osjećali padovi u igri niti smo primali golove iz kontre koji su glavni indikator slabe fizičke spreme.
Drugi pogodak je psihološka priprema. Znamo da smo do sada najčešće gubili zbog gubljenja glave. Izbjegavanja preuzimanja odgovornosti i nerezonski šutevi su iza nas. Nema kauboja ni šerifa (što je Srbima glavni problem jer kad ne ide Šapiću odu u kurac), ali zato se šiša sa svih pozicija.
Treći pogodak je uvježbanost igrača više i manje. Imamo najbolju statistiku u tim najvažnijim segmentima igre i tu je najopipljivija trenerova ruka. Odličnom obranom s igračem manje znale su i lošije ekipe ostvariti rezultat, a kad imamo dobru realizaciju igrača više u kojoj se ne libimo razigravanja igrača na stativama i gdje nema silovanja šuta preko tri ruke već se traže prebačaji, onda je onda je dobar rezultat jako blizu. Siguran sam da je ekipa provela desetine sati vježbajući upravo ova dva segmenta.
Četvrti, a ne manje važni pogodak je izbor igrača i hrabrost pri tom izboru. Kapetan Zdeslav Vrdoljak odigrao je maestralno, a on dugo prije toga nije bio u repki. Oslanjanje na igrače iz Jugova inkubatora, a opet bez starih majstora Fatovića i Kržića, pokazalo se dobitnim. Hrabar potez bio je ostavljanje trećeg centra kod kuće. Da su se recimo, Smodlaka koji je sklon ozljedama ili Hinić, ozlijedili, imali bi zasigurno velike padove u igri i glavni bi krivac bio Rudić. S trećim centrom bi međutim vjerojatno iz ekipe ispao Pavo Marković, pa sa tim izborom Rudić ponovo izlazi kao veliki pobjednik.
Uz navedene razloge, za uspjeh su se poklopile i još dvije bitne komponente. Prva je sreća bez koje nema ništa, a ona nas je obilato pratila kroz cijelo prvenstvo. Bez obzira na našu odličnu izvedbu, Srbi i Mađari imali su loš dan, a to je zbilja sreća.
Druga je komponenta nadahnutost pojedinca. To je u ova dva ključna susreta definitivno bio vratar Vićan. To je iskusan golman kojeg smo i dosad gledali i cijenili, ali ove dvije predstave njegovo su životno djelo. Obrana kontre Tiboru Benedeku bila je ključni momenat utakmice za prvaka.
|
- 09:00 -
Komentari (6) -
Isprintaj -
#
|
