SCRIPT LANGUAGE="JavaScript1.2">




petak, 17.02.2006.

petak, 17. veljača 2006

MMMM….. danas je bio dobar dan. Počeo je nešto iza 11:00h. Danas oko 2:00 prešao sam i WOW: Frozen Trhone te legao na počinak da bi sve počelo u nešto iza vremena kojeg napomenuh. Nebo je boje moje prve benkice a veliki tmurni oblaci povlače se nebesima u bijegu pred tko zna čime više. Ipak, uzalud sve je to kada znaš da ćeš se jednostavno rastopiti i iscijediti u onu kaljužu iz koje znaš da si potekao a do sada promatrao si je sa visoka prkosno, ispunjen prezirom. Pišati uz vjetar.
Zašto ono bješe dobar dan?! Ah da… dobar je iz razloga što po prvi puta nakon dugo vremena, po prvi puta u ovoj godini osjetio sam razlijeganje toplote u organizmu vlastita bića kao natruhu proljeća i kratkih rukava.
D:My Musicnational, klasika i slDALEKA OBALADaleka Obala - Kurve.mp3
Hranio sam oči promatrajući ženska bića kako hodaju u potpeticama, suknjicama razotkrivajući svoje listove i bedra misleći tako zanijekati postojanje hladnoće. Osluškivao sam lupkanje čizmica na petice kako određuju ritam pokreta njihove vlasnice; kako hrane buduće začetke njezine šizofrenije… Sve to konzumirati treba bespoštedno i bezuvjetno. Kao što jedan kolega tvrdi insistirati: «odmah, sada, odmah!».
Iako moj balkon posjeduje zanimljive pejzaže, nema velikih jebača bez kurvi.

Životario sam veći dio dana. KapetanPetar otišao je doma. Pojeo sam pizzu. Bili smo kod Damira (izjava večeri: «feromone – to treba nabaviti»), okušali se u nekakvom lanisanju. Tvrđa, pekare, zatvoreni West i Kadilak. SlavonijaInn uz Kohortu i neke «finjake» i prekvarcane trebe da bi okončali svatko u svojoj postelji negdje oko pola pet. Sami, dakako.
- 12:00 - hračni nešto: (22) - printaj, rođo! - #

<< Arhiva >>