LIJEPOM NAŠOM - KOLONIJOM
Skandalozno izvješće Državne revizije o trošenju proračunskog novca Bjelovarsko-bilogorske županije
Više od stotinu stranica izvješća koje je u travnju sastavio Područni ured Državne revizije o načinima trošenja novca iz proračuna. Bjelovarsko-bilogorska županija za prošlu godinu, pravi je pokazatelj lošeg upravljanja i time proizročenog katastrofalnog stanja u Županiji. Već je u revizijskom izvješću za 1997. godinu naglašeno da su izdaci za nabavu automobila bili veći od planiranih, da su sredstva za poticanje razvoja maloga gospodarstva korištena nenamjenski, da je bilo zaduživanja kod banaka, da su izdavani bjanco akcepti nalozi, da nisu provedeni natječaji za izvođenje radova koje je platila Županija, da župan nije izvještavao Županijsko poglavarstvo o korištenju sredstava tekuće pričuve.
RAČUN BEZ RAČUNOVOĐE
Bilo je to vrijeme kada je župan HSS-ovac Željko Ledinski, koji je i danas član Županijske skupštine. Promjenom vlasti u Županiji, kada su opozicijske stranke davale glasove HDZ-u što je rezultiralo svađama u strankama i među strankama, pa čak i izbacivanjima iz stranaka, na mjesto župana zasjeo je HDZ-ovac Marijan Coner, ali način vođenja Županije i pogotovo trošenje novaca iz Županijskog proračuna nije doživio bitne izmjene.
Prikrivalo se za što je sve trošen novac, pogotovo ako je utrošen za bančenje i bakanalije. Za snimanje sjednica Poglavarstva i emitiranje na kablovskom televiziji plaćeno je 60.000,00 Kuna i to kumu lokalnog moćnika, a na osnovu neurednih računa. Usto, kupovale su se umjetničke slike premda nisu donesene odluke da se one ikome poklanjaju.
Planirani proračun (samo Županije, općina i gradova) za prošlu godinu iznosio je 39,4 milijuna Kuna, ali izmjenom donesenom sredinom listopada ta je svota povećana za 22,2 %, dakle na 48,2 milijuna Kuna. No, revizija je utvrdila da se ostvareni prihodi i izvršeni izdaci razlikuju od iskazanih, što se prije svega odnosi na zaduživanje u iznosu 1,7 milijuna Kuna putem kompenzacije, koja ne samo da nije išla preko žiro-računa nego nije ni uvjedena u računovodstvene knjige Županije. Indikativan podatak o stanju u Županiji svakako su proračunski prihodi od samozaposlenih, koji su ostvareni tek u visini od nešto više od polovice planiranih. Naime, samo je u posljednjih 6 mjeseci ugašeno 300 malih tvrtki u Bjelovaru, a na sve strane zjape prazni poslovni prostori za koje nema nikakva interesa. Prevelika porezna davanja naprosto su iništila privatni sektor, pa dok se u Zagrebu pad kupovne moći kompenzira novim doseljenicima, manji gradovi, poput Bjelovara, dvostruko su pogođeni. Tzv. Samozapošljavanje više nije nikom zanimljivo, ni u Bjelovaru, ni u ostalim dijelovima Županije gdje slika nije ništa bolja. No, nije to jedini izvor prihoda koji je u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji zakazao. Prihodi od poreza na nasljedstva za oko 38 % su manji od planiranih, od igara na sreću i zabavnih igara manji su oko 16 %, dok su na isti iznos manji i prihodi od poreza na cestovna motorna vozila. Dakle, više se ne nasljeđuje kao prije (a nasljedstvo je bilo jedan od glavnih izvora za preživljavanje u državi s poreznim sustavom gorim od turskog harača, sve je manje igara na sreću i sve je manje novokupljenih automobila i motora. Razumnom gospodaru i ovo malo bi trebalo biti dovoljno.
Najveći podbačaj u prihodima bio je od zakupa i prodaje poljoprivrednog zemljišta. Na području Bjelovarsko-bilogorske županije nalazi se 32.137 hektara zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske. Na temelju devet natječaja tokom posljednjih pet godine u zakup je dano 6.673 hektara, ali je od zaključivanja ugovora odustalo čak 86 zakupoprimatelja, dok ih je 28 naknadno raskinulo ugovore. U zakupu je ostalo tek oko 4.000 hektara, ali je pristiglo još 30 zahtjeva za raskid ugovora. U gungoli oko zakupa i prodaje zemljišta imala je posla i financijska policija jer preostali zakupoprimatelji nisu baš redovni u plaćanju obveza, kao što svoje obaveze nisu podmirili ni neki kupci.
VEĆINA JE BJELOVARSKIH PODUZEĆA POTPUNO UPROPAŠTENA
Bjelovarčanin Branko Stojković prošlog je petka podnesao kaznenu prijavu zbog zloupotrebe položaja protiv župana Marijana Conera i dožupana Ante Rade i Vjerana Jurkovića. Te uputio faksimil izvješća državne revizije o malverzacijama Županijske uprave Feral Tribunu.
Ipak, najzanimljiviji je podatak da su hrvatski branitelji podnijeli Vladi RH zahtjev za dodjelu oko 2.000 hektara, a ova im je odobrila samo 300 hektara. Pritom su 3,2 milijuna Kuna sredstava namjenskih poticaju razvoja malog gospodarstva oročena kod banke, a postupak dodjele kredita, za koje postoji 80 zahtjeva, navodno je u postupku. Od tih 80 zahtjeva najveći dio podnijeli su upravo branitelji. Među ostalim prihodima Županija je od državnih biljega inkasirala čak 1.644.986 Kuna, te još više od pola milijuna Kuna od upravnih pristojbi. Od lovozakupnine ostvareno je nešto više od 850.000 kuna, od čega je vlasnicima lovišta bez prava lova trebalo raspodjeliti 356.000 kuna, ali se nisu javili. Novac je ostao u županijskoj blagajni, a lovišta bez potrebnih obnova. No, zato je Županija novac utrošila za odstrel lisica (što se zove «unapređenje lovstva») te pomogla Lovački savez, koji vodi poznati bjelovarski general Mile Ćuk, o kojem mediji do sada nisu baš pohvalno pisali. Istodobno, nepodmirene obveze prema Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje posljednjeg su dana 1997. godine iznosile 18.417.056 Kuna, zbog čega je pokrenut i sudski spor u što se umiješala država te je HZZO-u doznačila oko 4,2 milijuna za zdravstveno osiguranje neosiguranih osoba i seljačkih gospodarstava. Preostale obaveze prema Zavodu uopće nisu evidentirane u računovodstvenim knjigama Županije. U Županiji pak tvrde da neznaju određeno za što ih HZZO tereti jer im nikada nije dostavio točan popis osiguranika, te stoga nisu ni trebali platiti. No, Zavodu za javno zdravstvo ipak su kupljena tri vozila za što je utrošeno više od 300.000 Kuna.
U izvješću se spominje i 3,7 milijuna Kuna koje Županija izdvaja za obnovu škole u Vukovaru. Od pravnih osoba za tu je obnovu primljeno više od 1,13 milijuna Kuna, dok se Županija dodatno zadužila kod banke za više od 2,2 milijuna, te dodala još 374 tisuće vlastitih sredstava, da bi sve to uplatila Ministarstvu obnove i razvitka koje će srediti vukovarsku školu. Među kapitalne transfere ubrojeno je 2,187 milijuna Kuna investicija za školstvo, od čega je najveći dio otišao na izgradnju sportske dvorane, iako ih je u Bjelovaru već šest, uglavnom neiskorištenih.
POGLAVARSTVO NA KABELU
Glede pozajmica, Županija je davala i zajmove, jedno što su se odgovorni i ovdje ponašali kao da ih se ne tiče čiji je novac. Umjesto planiranih 4,5 milijuna, uzajmljeno je 30,03 milijuna. Vraćeno je 4,8 milijuna, pa kad se sve oduzme i zbroji , ispada da je Županija drugima isposuđivala 161 % više no što je bilo planirano.
A i trošilo se. Tako revizori bilježe da se «izdaci za gospodarski sajam te pojedini izdaci koji su iskazani unutar izdavačkih izdataka i izdataka reklamiranja, odnose na dotacije i potpore, a izdatak za reprezentaciju je iskazan na izdacima za sudjelovanje na sajmovima». Odnosno, prikrivalo se za što su sve trošeni novci, pogotovo oni kad se bančilo i radilo bakanalije. Postoje i tzv. «ostali nespomenuti izdaci informiranja», na koje je potrošeno više od 350.000 Kuna, a podrazumijevali su tiskanje čestitaka, zbornika, pozivnica, vizit-karti i povelja počasnim građanima. Za snimanje sjednica Poglavarstva i emitiranje na kabelskoj televiziji plaćeno je šezdesetak tisuća kuna, i to kumu lokalnog moćnika, a na osnovi neurednih računa. Bilo je tu ii kupovina slika koje su poklanjane, a evidentirana je i kupovina dviju slika koje Županija ne posjeduje, i ne zna se gdje su. Uostalom, nisu donesene nikakve odluke da se bilo kome poklanjaju slike.
BJELOVAR – Županijsko vodstvo se prema nalazima Revizora ponašalo poput pijanih milijunaša
VIŠE OD STO STRANICA IZVJEŠĆA O NAČINIMA TROŠENJA NOVCA IZ ŽUPANIJSKOG PRORAČUNA PRAVI SU POKAZATELJ LOŠEG UPRAVLJANJA I KATASTROFALNOG STANJA U BJELOVARSKO-BILOGORSKOJ ŽUPANIJI
BJELOVAR IMA TISUĆE NEZAPOSLENIH I MNOŠTVO UPROPAŠTENIH TVRTKI. UNIŠTENA JE MESNA INDUSTRIJA «CROMAX», UNIŠTENA JE TVORNICA TRKTORA, DRVNA INDUSTRIJA «ČESMA» NEDAVNO JE OTPUSTILA JOŠ STOTINJAK RADNIKA, LUKA RAJIĆ SELI POGONE «SIRELE» U ZAGREB, UNIŠTENI SU «ČAZMATRANS», VODOPRIVREDNO PODUZEĆE I TISKARA «PROSVJETA», BAŠ KAO I «TEHNOGRADNJA»
Iako nije bilo ni programa usavršavanja zaposlenika, Županija je jednog svog zaposlenika poslala na doškolovavanje o županijskome trošku. Istina, taj je zaposlenik ujedno i vlasnik privatnog poduzeća koje se bavi projektiranjem i prodajom nekretnina, pa je i tu bilo prebacivanja novca iz Županijskog proračuna. To je nazvano refundiranjem troškova školarine, za što uopće nema zakonskog temelja. Revizija je također pronašla i nekoliko tisuća kuna uplaćenih privatnom poduzeću čiji je vlasnik zaposlen u županijskom uredu, a opravdani su izradom dokumentacije za potrebe Zavoda za prostorno uređenje.
BARJAKA NE MANJKA
Među školama i školarinama zanimljivo je i osnivanje dopunskog studija razredne nastave u Bjelovaru, premda nije donesena i odluka o financiranju tog studija kojom bi se utvrdile financije obaveza Županije, gradova, općina i pojedinaca. No, novoosnovani je fakultet dobio 227.000 Kuna, a tek potom ispostavio «neurednu i nevjerodostojnu dokumentaciju» kojom je ta uplata opravdana u Županijskom uredu.
Iako župan i podžupani po zakonu ne bi smjeli više imati nikakva druga primanja osim plaća, imali su ih, i premda je revizija naložila vraćanje tih primanja, oni to nisu učinili. Naravno, dnevnice u županijskom uredu posebna su priča, pa su se tako za odlaske na službena putovanja u inozemstvo zaposlenicima isplaćivale akontacije u kunama, a onda su zapolenici sami nabavljali devize. Inače, Županija pokriva troškove goriva službenog automobila koji se u vlasništvu županijskog ureda, ali ga koristi trgovačko društvo u većinskom vlasništvu županije pa se od cijele svote koju je Županija potrošila na benzin, čak četvrtina odnosi samo na taj automobil, kojemu je županijski ured plaćao čak i popravke. Istodobno, županijski se ured (protuzakonito) zadužio kod banke za 451.000 Kuna, kako bi kupio automobil koji vozi načlnik financijske policije u Bjelovaru.
Otprilike pola milijuna kuna neplanirano je potrošeno za izradu idejnog projekta magistralnog vodoopskrbnog sustava, što je evidentirano pod krivom stavkom «kako ne bi bilo vidljivo izvršenje izdataka koji nisu planirani proračunom». Inače, kupljene su i cijevi za taj vodovod, koje neiskorištene stoje u središtu Bjelovara, odmah pokraj sablasno mirnih skladišta Kutline Dione.
Dotacije sportskim klubovima nisu planirane proračunom, ali i na njih se trošilo, također bez odluke Poglavarstva. Nije postojala nikakva odluka o donacijama radiostanicama na području županije, ali i ne to je trošen novac. Hrvatskoj televiziji također je transferiran novac, kupovana su računala i poklanjane kaljeve peći Hrvatskoj vojsci, financirana je župna zajednica, a bogato je obnovljen i fundus zastava. Onaj pak novac koji je evidentiran kao potrošen za kupovinu telefonskih centrala, zapravo je potrošen na nabavu mobilnih telefona kojima se više ne zna siguran trag.
Nisu donesene odluke o dotacijama radiostanicama na području Županije, ali i na to je trošen novac. Hrvatskoj televiziji također je transferiran novac, kupovana su računala i poklanjanje kaljeve peći Hrvatskoj vojsci, financirana je župna zajednica, a bogato je obnovljen i fundus zastava. Onaj pak novac koji je evidentiran kao trošak za nabavu telefonskih centrala, zapravo je potrošen na nabavu mobilnih telefona kojima se više ne može ući u trag.
Osim već spomenutih zaduživanja, Županija je davala i jamstva: četirima općinama za 2,6 milijuna kuna kredita, jednom trgovačkom društvu u vlasništvu županije 3,3 milijuna, potom za proljetnu sjetvu, sanaciju jednog podruzeća i jedan inozemni kredit. Ukupna jamstva općine veća su od 9,2 milijuna kuna, a nije ih – ako je suditi po zakonima – trebalo biti.
NEŠTO JE TRULO
Stoga u županiji čija uprava na ovakav način troši proračunska sredstva uopće nije čudno kad se pojedini gradoti i općine nađu u bankrotu, što je već zabilježeno. A kakva je Županija, takav je i njezin centar. Bjelovar ima tissuće nezaposlenih i mnoštvo upropaštenih tvrtki. Uništena je mesna industrija Cromax, uništena je tvornica traktora, drvna industrija Česma nedavno je otpustila još stotinjak radnika, Luka Rajić seli pogon Sirele u Zagreb, uništeni su Čazmatrans, Vodoprivedno poduzeće i tiskara Prosvjeta, baš kao i Tehnogradnja.
Bjelovarčanin Branko Stojković, i sam bivši radnik Tehnike RO, pokazujući nam što je ostalo od nekoć perspektivnog grada i svijetski poznate tvrtke, kaže da bi ovakve vlasti u normalnim državama odavno završole u zatvoru. Trulo, dekadentno i nemoralno – tri su epiteta kojima opisuje sve što se u Bjelovaru događa. Posebno ga pogađa stanje u kojem je njgova bivša tvrtka, čija su postrojenja opljačkana, a ono što je ostalo trune po okolnim livadama. Slično stanje je i u samome središtu: bivša vojarna u raspadajućem je stanju i prepuna ostataka nepodijeljene humanitarne pomoći, zgrada tržnice stoji nezavršena iako su novci od potencijalnih kupaca uzeti prije šest godina, a napuštena je i stambena zgrada Tehnogradnje jer se više nema za koga graditi – tvrtka je ostala bez radnika. Istodobno, na sudu je 500 tužbi bivših Tehnogradnjinih radnika, ali predmete nitko ne dira, jerje i Bjelovar prošao fazu čišćenja sudstva od nepodobnih kadrova.
Kako kažu sami Bjelovarčani, grad vode policija i vojska, a Županija je u potpunom rasulu. Vladimir Despotović Borčić, također Bjelovarčanim, kaže da su grad i Županiju najprije napustili kadrovi, a sada iz nje odlazi i novac, kojega ionako kronično nedostaje. Jedino što radi jesu lanci ljekarna, cvjećarnica, trgovina i kafića koje vode lokalni HDZ-ovci ili čiji su vlasnici povezani s lokalnom mafijom. Jedini pristojan bjelovarski medij Naše vrijeme odavno je ugašen, i nikakva javnost ovdje više ne stanuje.
U takvom odruženju županijska vlast ne mora se bojati odgovornosti za potrošeni novac. Njoj je dovoljno obećati da će ispraviti uočene pogreške, za koje «nije znala» da su pogreške, kako stoji u reackiji na revizijskog izvješće.
FERAL TRIBUNE ; 28. lipnja 1999. str. 42
Novinar: Milivoj Đilas
----------------------------------
BRANKO STOJKOVIĆ
B j e l o v a r, 43000
0958148290 (Tel/mob.)
E-mail: brankostojkovic152@yahoo.com
Udruga "ŠTIT"
URED. Masarykova 8
H R V A T S K A
-----------------------------------------------------
Objavljeno: 13.11.2018. godine
-----------------------------------------------------
http://crostojkovic1958.blog.hr
http://stitonosa1958.blogger.ba
-----------------------------------------------------
Broj članaka: 4496.
|
