Nedavno sam bila na radionici sapuna.

Jedna od želja ispunjena. Bilo je zanimljivo i poučno.

Krenuli smo sa teorijskim djelom, a završili naravno sa svima najdražim dijelom, praktičnim. Moram reći ipak ništa bez teorije, pogotovo kad se radi s opasnim kemikalijama kao što je natrijeva lužina koja je potrebna za izradu sapuna.

Nakon kalkulacije koliko čega treba. Krenuli smo sa vaganjem.

Prvo smo odvagali potrebnu količinu vode, zatim lužine koja se nalazi u obliku bijelih listića. Svaku u svoju posudu. Zatim smo lužinu dodali u vodu ( nikako obrnuto ) u dobro prozračenoj prostoriji. Zapamtiti nikad VUK tj nikad vodu u kiselinu, nego KUV. Prilikom tog procesa dolazi do razvijanja topline tj do zagrijavanja, stoga posudu ( plastičnu ili od inoxa ) stavljamo u hladnu vodu.

Zatim krećemo sa vaganjem ulja, najčešće se koriste maslinovo, kokosovo i palmino ulje. Ali tu se može dodati i drugi niz ulja i maslaca. Pogotovo ako ne želite koristiti palmino ulje, radi uništavanja šuma i smanjenja staništa za životinje. Ili možete probati naći palmino ulje koje se uzgaja na održiv način.

Kada se palmino ulje otopilo, a temperatura lužine pala malo ispod temperature ulja ulili smo lužinu u ulje i miksali štapnim mikserom do traga.

Kada smo dobili blagi trag onda smo u dvije čašice prelili dio te smjese i dodali boje po želji i eterična ulja. Nakon toga smo se okušali u pravljenju uzorka u/na sapunu na način da smo prvo dodali ne obojanu smjesu ( budući sapun ) pa zatim malo jedne boje, pa druge, pa opet ne obojani dio i tako dok se sve ne potroši. I za kraj ukrasili površinu sapuna.

( Slika je naopačke, jer ju ne znam preokrenuti. Drugi put će biti bolje :) )

Da izrada ne bi bila dosadna, naravno nenamjerno, ostao mi je jedan dio neiskorištene sapunske smjese u posudici s kojom sam prelijevala. Pa da ne narušim vizualno izgled budućeg sapuna, ostatak sam prelila u posudicu za čašu nadajući se da će preživiti.


( Moja sapunska čašica )

Nakon toga se sapun trebao, kao pravu tek rođenu bebicu, dobro utopliti. Doma sam u strahu da mi se moj sapunić iz čaše ne prehladi, jer bi to dovelo kako nam je rečeno, do nedovoljne saponifikacije. Doma sam ih dobro utoplila u par dekica i uz pomoć super zeke sačekala 3 dana do rezanja.



I nakon 3 dana stajanja u kalupu slijedilo je vađenje iz kalupa i rezanje. U nastavku su konačne slike. Ne izgledaju nešto reprezentativno, ali ipak su mojih ruku djelo i jako sam sretna radi toga. Ali i jako nestrpljiva isprobati ih nakon 6 tjedana sušenja.



I za kraj jedan prigodni.

Alge

ponedjeljak , 05.10.2020.

Kako sam rekla u prvom postu, pisanje mi nikako nije jača strana, nadoknađujem ju zato onim u čemu sam dobra.
Jedna prijateljica mi je davno dala odličan savjet za pisanje zadaćnica u srednjoj školi čiji tekst, meni, nikako nije prelazio više od pola stranice.

Ako je primjerice riječ bila o moru, ja bi ga opisala kao:
Plavo,
Valovito,
Bogato životom po kojem plove plovila
I ljudi se kupaju u njemu.

Tako nekako je glasio moj sastav iz zadaćnice. Malo manje i malo više, navukla bi do te polovice stranice teksta. A taj dobar savjet koji sam dobila od frendice, koja ja inače apsolutni talent za pisanje, je bio:

ako je riječ o moru, nemoj samo pisati o njemu, piši o vremenu i oblacima, o starom stablu koje se nagnulo prema moru kao da ga želi dotaknuti, o galebima u letu, pa se vrati na more koje je ranom zorom kao ulje glatko i tako dalje i tako bliže…

I eto mene, tom metodom raspisala se, pa čak i preko pune stranice do dvije.

Taj savjet, za mene netalentiranu za pisanje, je zlata značilo. Vau…..koje otkriće.

A otkriće koje možemo također naći u moru, a odlično je za kožu su morske alge. Pravo otkriće, koje je u moru oduvijek, ne samo vezano za kozmetiku nego i za prehranu, pa i za bioplastiku koja se može napraviti od njih.

Zaista moćni organizmi iz mora. Sadrže klorofil, zbog čega velika većina algi ima zelenu boju. Alge mogu biti i smeđe, modre, crvene, jer klorofil prekriju drugi pigmenti.

Također imaju važnu ulogu u kružnom procesu ugljika, pomažu ukloniti višak ugljičnog dioksida iz okoliša, a ujedno su najveći proizvođači kisika na Zemlji.

Alge koje danas imaju široku primjenu kod ljudi su najčešće makroalge.

Kako sam gore spomenula, one su zaista organizmi koji se mogu iskoristiti doslovno svugdje: one su pokazateljice stanja okoliša, pročišćivaći voda, predmet različitih istraživanja ( testovi toksičnosti, genetički inženjering, populacijska ekologija ), koristite se kao hrana, visokovrijedno biognojivo, a naveliko se koriste i u mnogim industrijama ( prehrambenoj, farmaceutskoj, kemijskoj, kozmetičkoj, tekstilnoj... ), te mogu poslužiti kao alternativni izvor biogoriva.

Za takve potrebe mogu biti sakupljene u divljini, no danas se već naveliko kultiviraju, tj. uzgajaju.

Određene vrste algi se koriste u određene svrhe.

U prehrani se najčešće koriste crvene alge roda Parphyra – poznatija kao Nori. Alge u prehrani su pravi izvor hranjivih sastojaka. Bogate su vitaminima A, C, E i niacinom ( vitamin B3 ). Crvene i zelene alge sadrže više vitamina B12, B1, pantontenske i folne kiseline, a smeđe sadrže veću količinu joda.

Ukupno sadrže oko 50% složenih šećera, 7% bjelančevina, 30% minerala i vitamina, oko 20% vode i 5% masti tj omega masnih kiselina.

Svi smo čuli za Spirolinu ili barem većina. To je alga izuzetno bogata sastojcima. Sadrži puno lako apsorbirajućeg željeza, te gama linolenske kiseline. Bogat je izvor fitonutrienata i antioksidansa, to znači da obnavlja i jača organizam

Alge u kozmetičkoj industriji se često koriste zbog visokog sadržaja proteina, minerala, vitamina i masnih kiselina.
Već se tisućama godina koriste za njegu kose i kože, a također se mogu naći u proizvodima za njegu zubi. Često se koriste i za njegu čitavog tijela. Mogu se stavljati u bilo koji proizvod: šampone, kreme, maske za lice..

Ekstrakti algi u kozmetičkim proizvodima dobivaju sve veći značaj u kozmetici za prevenciju starenja kože i poremećaja pigmentacije. Bogat izvor omega 3 i omega 6 masnih kiselina pomažu u smanjenju stvaranja bora.

Primjerice, alginat ili karagenan mogu poboljšati svojstvo zadržavanja vlažnosti kože, jer reguliraju proizvodnju sebuma, a također imaju antimikrobna svojstva. Stoga su dobre u prevenciji suhoće kože, djeluju kao omekšivači kože, umiruju kožu, imaju antioksidacijska svojstva,.

Također pomažu u proizvodnji kolagena, elastina, potiču obnovu stanica, te pomažu u borbi protiv ekcema i akni.

Prema dosadašnjim istraživanjima i praksi, alge su važan dio kozmetičke industrije, a njihov udio u proizvodima i primjena će se zasigurno povećavati. Međutim, potrebna su daljnja istraživanja koja će konkretno dokazati i potvrditi njihovu djelotvornost.

Koje alge su dobre u kozmetici, kako djeluju i mnogo toga još zanimljivog možete pročitati na linkovima koji se nalaze ispod teksta.


Kod nas u Hrvatskoj postoji znanstveni centar izvrsnosti za bioprospecting mora BioproCro.

To je jedinstveni trans-disciplinarni centar za biotehnološko istraživanje Jadranskog mora. Ono okuplja međunarodno priznate istraživačke grupe stručnjaka sa Instituta Ruđer Boškovića, Sveučilišta u Splitu, Zagrebu i Osijeku iz različitih područja (biotehnologije, kemije, farmakologije, mikrobiologije, procesnog inženjerstva, ekologije) koji će doprinijeti inovativnim istraživanjima bioaktivnih spojeva i materijala hrvatskog Jadrana, uključujući i alge.

Ako želte i o tome malo više pročitati, tu je link http://bioprocro.zci.hr/


Istražujte i budite znatiželjni.

file:///G:/downloads/nemec_petra_bioos_2016_zavrs_sveuc.pdf
file:///G:/downloads/kristic_tea_bioos_2017_zavrs_sveuc%20(3).pdf
file:///G:/downloads/koletic_nikola_pmf_2011_zavrs_sveuc.pdf
https://www.youtube.com/watch?v=7BMtchgejK0

Oznake: alge, Kozmetika, bioplastika, prehrana