Nedavno sam bila na radionici sapuna.

Jedna od želja ispunjena. Bilo je zanimljivo i poučno.

Krenuli smo sa teorijskim djelom, a završili naravno sa svima najdražim dijelom, praktičnim. Moram reći ipak ništa bez teorije, pogotovo kad se radi s opasnim kemikalijama kao što je natrijeva lužina koja je potrebna za izradu sapuna.

Nakon kalkulacije koliko čega treba. Krenuli smo sa vaganjem.

Prvo smo odvagali potrebnu količinu vode, zatim lužine koja se nalazi u obliku bijelih listića. Svaku u svoju posudu. Zatim smo lužinu dodali u vodu ( nikako obrnuto ) u dobro prozračenoj prostoriji. Zapamtiti nikad VUK tj nikad vodu u kiselinu, nego KUV. Prilikom tog procesa dolazi do razvijanja topline tj do zagrijavanja, stoga posudu ( plastičnu ili od inoxa ) stavljamo u hladnu vodu.

Zatim krećemo sa vaganjem ulja, najčešće se koriste maslinovo, kokosovo i palmino ulje. Ali tu se može dodati i drugi niz ulja i maslaca. Pogotovo ako ne želite koristiti palmino ulje, radi uništavanja šuma i smanjenja staništa za životinje. Ili možete probati naći palmino ulje koje se uzgaja na održiv način.

Kada se palmino ulje otopilo, a temperatura lužine pala malo ispod temperature ulja ulili smo lužinu u ulje i miksali štapnim mikserom do traga.

Kada smo dobili blagi trag onda smo u dvije čašice prelili dio te smjese i dodali boje po želji i eterična ulja. Nakon toga smo se okušali u pravljenju uzorka u/na sapunu na način da smo prvo dodali ne obojanu smjesu ( budući sapun ) pa zatim malo jedne boje, pa druge, pa opet ne obojani dio i tako dok se sve ne potroši. I za kraj ukrasili površinu sapuna.


( Slika je naopačke, jer ju ne znam preokrenuti. Drugi put će biti bolje :) )

Da izrada ne bi bila dosadna, naravno nenamjerno, ostao mi je jedan dio neiskorištene sapunske smjese u posudici s kojom sam prelijevala. Pa da ne narušim vizualno izgled budućeg sapuna, ostatak sam prelila u posudicu za čašu nadajući se da će preživiti.


( Moja sapunska čašica )

Nakon toga se sapun trebao, kao pravu tek rođenu bebicu, dobro utopliti. Doma sam u strahu da mi se moj sapunić iz čaše ne prehladi, jer bi to dovelo kako nam je rečeno, do nedovoljne saponifikacije. Doma sam ih dobro utoplila u par dekica i uz pomoć super zeke sačekala 3 dana do rezanja.



I nakon 3 dana stajanja u kalupu slijedilo je vađenje iz kalupa i rezanje. U nastavku su konačne slike. Ne izgledaju nešto reprezentativno, ali ipak su mojih ruku djelo i jako sam sretna radi toga. Ali i jako nestrpljiva isprobati ih nakon 6 tjedana sušenja.



I za kraj jedan prigodni.

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.